VODE JE SVE MANJE Izvor Potoka Koprivnica po prvi put presušio, suše se i okolne šume

Hoće li se Podravina i Prigorje, nastavili se trend, u dogledno vrijeme pretvoriti u pustinju?


Autor: podravski.hr — 02.06.2018. / 19:41 Aktualno

Vode je sve manje i za okolne šume

Glavni izvor potoka Koprivnica presušio je, prvi put u povijesti, barem koliko pamte u Rijeci Koprivničkoj, mjestu nedaleko od kojega je izvor.

On je smješten uza šumski put između Rijeke Koprivničke i Apatovca, na potkalničkom brežuljku 12 kilometara zračne linije sjeveroistočno od Križevaca i 18 kilometara jugozapadno od Koprivnice.

Ne bismo ga pronašli bez pomoći Koprivničanca Darka Musića, koji u Rijeci Koprivničkoj ima imanje. Izvor je bio je sav obrastao u šikaru, a do njega nema nikakvog smjerokaza. Kad se razgrnu koprive, vidi se kako je nekad davno ograđen betonskim zidićima, ali negdašnja ploča koja ga je obilježavala uništena je – na njoj je bila petokraka i to je, valjda, nekome zasmetalo.

– Kad sam ja išao u školu, vodili su nas da vidimo izvor. Sramotno je kako danas izgleda – rekao nam je Musić, koji je i sam bio iznenađen kad je vidio da je izvor potpuno suh.

Potok Koprivnica danas postoji, čini se, samo zbog dvaju manjih, sporednih izvora koje Musić održava na svojoj livadi neka dva kilometra južnije od glavnog, službenog izvora.

Darko Musić sam održava sporedne izvore potoka Koprivnica

– U zadnjih desetak godina podzemne vode na ovom području jako su pale, ali nisam znao da je i izvor presušio. No, posljedice manjka vode već su se počele osjećati na obližnjim šumama. I one su se počele sušiti – kazao nam je Musić.

Što se to događa, je li riječ o sezonskom kretanju podzemnih voda ili o trajnom poremećaju, pitali smo inž. Josipa Fučeka iz Hrvatskih voda, voditelja Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Bistra.

– Nisam znao da je presušio izvor potoka Koprivnica, ali znam da podzemne vode u zadnjih desetak godina padaju na čitavom našem području. Uzrok tome je manjak oborina zbog klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja. Situacija je danas takva kakvu ne pamtim u 33 godine, koliko sam u Hrvatskim vodama – rekao je Fuček.

Pogotovo je vidljiv manjak snijega tijekom zimskih mjeseci, a snijeg je glavni „hranitelj“ podzemnih voda. Kad padne kiša, ona kao bujična voda brzo proteče vodotokom, dok se snijeg polako topi i „puni“ podzemne vode.

– Taj pad utječe i na šume i na poljoprivredne kulture. Vidimo da gotovo više i nema proljeća, temperature brzo nakon zime skaču na 30 stupnjeva, što su nekad bile ljetne temperature. Presušuju nam kanali koji nikad nisu presušivali, recimo Bistra Koprivnička lani uopće nije tekla – veli Fuček.

Domeće kako se promjene događaju u cijelom svijetu, i to zbog čovjekova utjecaja na okoliš. Spominje i kako je Drava trenutačno viša no obično zbog topljenja snijega i kiša u njezinu gornjem toku, pa je situacija apsurdna – Drava je puna vode, a pritoci joj, poput potoka Koprivnica, presušuju.

Dokaz da je presušio izvor našeg potoka

Poznati koprivnički biolog Goran Šafarek veli kako je danas znanstveno potvrđena činjenica da je došlo do globalnog poremećaja u kruženju vode.

– Kad je smanjena količina oborina, i usto povećan broj sunčanih dana, smanjuju se podzemne vode. Danas presušuju velika svjetska jezera, primjerice u Boliviji, presušuju rijeke poput američkog Colorada. Na to utječe i čovjekovo neekonomično korištenje vode u poljoprivredi, za navodnjavanje, kao i pretjerana regulacija vodotoka. U toj jednadžbi rezultat je manjak vode – reći će Šafarek.

Hoće li se Podravina i Prigorje, nastavili se trend, u dogledno vrijeme pretvoriti u pustinju?

– Nećemo se pretvoriti u pustinju, ali će biti problema u poljoprivredi i šumarstvu. Vodoopskrba zasad ne bi trebala biti ugrožena jer je naš vodonosnik još uvijek jako obilan, ali bi za dulje vremensko razdoblje i tu moglo doći do problema. Jedna nobelovka nedavno je radila simulaciju za Sloveniju, koja je pokazala da će doći do drastičnih promjena u biljnim zajednicama, što će se, naravno odraziti i na gospodarsku aktivnost – zaključuje Šafarek. (hš)