“Ako nas Mađari preteknu s cestom, Podravina će ostati izolirana”

Podravski list profile

Povjesničar Hrvoje Petrić na zadnjoj sjednici koprivničkog Gradskog vijeća uputio je alarmantno upozorenje o tome da Republika Mađarska gradi brzu cestu duž sjeverne obale rijeke Drave te da će, uspije li je dovršiti prije no što Hrvatska izgradi Podravsku magistralu, to imati poguban utjecaj na gospodarski i svaki drugi razvoj Podravine.

Prof. Petrića zamolili smo da opširnije objasni svoju tezu.

– Naši susjedi Mađari itekako su svjesni važnosti cestovnoga pravca koji bi dolinom Drave, sa sjeverne strane, trebao povezivati Beč i Crno more. Mađarska vrlo promišljeno gradi svoju mrežu autocesta i brzih cesta. Jedna od njih je brza cesta M-9 u ukupnoj duljini oko 300 km. Ako sam dobro informiran, već su oko Kaposvara i Szekszárda izgradili nekoliko desetaka kilometara te brze ceste. Riječ je, u neku ruku, o alternativnom pravcu podravskoj brzoj cesti sa sjeverne strane rijeke Drave. Ako Mađarska izgradi taj pravac prije Republike Hrvatske, to će nama možda smanjiti mogućnost dobivanja europske financijske potpore za izgradnju takve ceste – kazao je on.

Sadašnja Podravska magistrala došla je do maksimuma opterećenja

Što se Podravske magistrale tiče, kaže kako ona ima mnogo više prometa nego cesta prema Zagrebu te da bi veza sa Zagrebom mogla imati dodatno značenje ako se ta brza cesta spoji s podravskom brzom cestom i nastavi prema jednom od važnijih pograničnih gradova u Mađarskoj.

– Vjerujem da bi se podravsko-slavonski prometni pravac povezao na jednoj strani sa Zagrebom te mrežom slovenskih autocesta na drugoj strani i omogućio najjeftiniji alternativni kvalitetan prometni protok između Italije i Crnog mora, i to upravo kroz teritorij Republike Hrvatske. Time bi se onemogućio proces prometnog izoliranja podravsko-slavonskog prostora te otvorila mogućnost gospodarske i demografske revitalizacije, što je bi morao biti hrvatski nacionalni interes – smatra Petrić.

Navodi kako nije slučajno da je jedna od najvažnijih rimskih magistralnih cesta srednjoeuropskog dijela Rimskog Carstva prolazila južnom stranom doline rijeke Drave. Ta je cesta povezivala Petoviju (današnji Ptuj) i Mursu (današnji Osijek), koji su bili važna cestovna križišta. Obnovom europske trgovine u razvijenom srednjem vijeku podravski je cestovni pravac, tumači Petrić, povezivao alpske prostore Štajerske sa srednjim Podunavljem i bio je identičan s rimskom prometnicom.

– Osmanska osvajanja prekinula su vezu srednjeg Podunavlja s alpskim prostorom dolinom rijeke Drave, iako su i tada postojali određeni oblici prometnog komunikacijskog pravca. Podravski prostor se od toga prekida nije oporavio do danas, iako je u drugoj polovici 20. stoljeća izgrađena takozvana Podravska magistrala. No, svakome tko živi uz nju, ili njome vozi za vrijeme gušćeg prometa, jasno je da su njezini kapaciteti popunjeni i da je gradnja podravske brze ceste više nego nužna – rekao je koprivnički povjesničar.

Hrvoje Petrić (lijevo)

Objašnjava kako bi podravska brza cesta osigurala brži razvitak županijskih središta Koprivnice, Virovitice i Varaždina te gradova poput Ludbrega i Đurđevca, zatim omogućila jaču gospodarsku valorizaciju i revitalizaciju područja hrvatskog Podunavlja, poglavito Vukovara i Iloka, te bi revitalizirala križišni položaj Osijeka, pogotovo nakon izgradnje autoceste između Mađarske i Bosne i Hercegovine.

Također bi gospodarstvo Međimurja i Varaždina jače otvorila prema podravsko-slavonskom prostoru te bi ubrzala gospodarske i prometne tokove između Austrije, Podravine i istočne Slovenije s podravsko-slavonskim prostorom, što bi u konačnici donijelo nove investicije i povećalo broj radnih mjesta.

– U svakom slučaju, Republika Hrvatska nema više što čekati u pripremama za izgradnju podravske brze ceste, koja očito sve više postaje jednim od najvažnijih nacionalnih interesa naše zemlje. Njena izgradnja za Podravinu očito ne predstavlja samo mogući razvojni iskorak, nego nužnost – ustvrdio je Petrić.

On predlaže da Grad Koprivnica okupi gradonačelnike i općinske načelnike s područja kojim bi trebala prolaziti podravska brza cesta. Tako bi se zajedničkom akcijom upravo iz našeg grada pokrenulo lobiranje prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da se krene s realizacijom izgradnje nove Podravske magistrale.

– Izgradnjom brzih cesta prema Zagrebu, Ptuju i dalje prema Grazu te Osijeku i dalje prema Dunavu i preko njega, kao i Mađarskoj, prema Nagykanizsi ili Kaposváru, Koprivnica bi postala važno cestovno križište i, uz željezničko povezivanje, stvorila bi sve preduvjete postati važnim središtem regionalnog razvoja ne samo u Republici Hrvatskoj nego i šire – kazao je Petrić.

Kako je, zasadneslužbveno, najavljeno zasjedanje hrvatske Vlade u Koprivnici u prosincu Petrić sugerira da se premijeru uputi apel, a nakon sastanka i dopis s argumentima za izgradnju brze podravske ceste i njeno uvrštavanje u projekcije državnog proračuna.

– Gustoća prometa i činjenica da aktualna podravska magistrala prolazi kroz sela i gradove kojima gravitira više od pola milijuna stanovnika, a predstavlja veliku opasnost za stanovništvo, argumenti su za izgradnju nove brze ceste koja bi povećala sigurnost prometa, ali i potaknula razvoj pogotovo onih prostora koji se sve više demografski prazne. Nužno je krenuti u akciju što prije, a apel Vladi može dati doprinos razvojnom i demografskom iskoraku Srijema, Slavonije, Podravine i drugih krajeva koji gravitiraju podravskoj brzoj cesti – ustvrdio je Petrić.

Također drži kako bi hrvatska Vlada s mađarskom trebala dogovoriti nastavak zagrebačke brze ceste na sjever, nakon što jednog dana dođe do Koprivnice.

– Predlažem da se potaknu razgovori između predstavnika Republike Hrvatske i Mađarske je li je bolje da se počne s planiranjem spoja brze ceste s Nagykanizsom ili s Kaposvárom. Na primjer, ako bi se napravila brza cesta Koprivnica – Nagykanizsa, mi bismo dobili najbrži mogući spoj do Beča. Ako želimo danas iz Podravine putovati do Beča, autocestom treba najmanje četiri sata bez stajanja. Izgradnjom  brze ceste Koprivnica – Nagykanizsa Beč bi postao direktno povezan brzim cestama preko Szombathelya u duljini od 300 kilometara, što se kamionom može proći za oko tri sata. Zamislite što bi to značilo za gospodarstvo Podravine – zaključio je Petrić.

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti