Analiza smrtnosti u županiji: Korona je kriva za veliku smrtnost, umrlo 60 osoba više od očekivanog

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Ova je tema objavljena danas u tiskanom izdanju Podravskog lista

KOPRIVNICA – Epidemiološka situacija u našoj županiji u zadnjih je nekoliko tjedana bila sve lošija i lošija, s tjednim rastom od 30 do 40 posto. Prošlotjedni podaci županijskog Stožera o broju zaraženih očito su prekinuli taj trend, štoviše zabilježili smo gotovo 50 posto manje zaraženih nego tjedan ranije.

U tjedan dana imali smo 20 novooboljelih, a tjedan prije toga 37. Protekli tjedan, nažalost, dvije su osobe preminule u koprivničkoj Općoj bolnici, a u isto vrijeme ozdravilo je 30-ak osoba. U županijskom Stožeru navode kako je epidemiološka situacija i dalje pod kontrolom te kako i dalje pozivaju građane na cijepljenje protiv koronavirusa. Najavili su i novi masovni punkt 8. kolovoza u nedjelju u Križevcima, nakon što je ovaj vikend punkt bio u Koprivnici i Đurđevcu.

Ukupno, jučer je cjepivo primilo 1042 osoba, a riječ je većinski o osobama koje su primile drugu dozu cjepiva Pfizer te 319 osoba koje su primile prvu dozu cjepiva. I dalje se nastavlja ljetna shema cijepljenja ponedjeljkom, srijedom i subotom, a javiti se možete svojim obiteljskim liječnicima i u Zavod za javno zdravstvo. U našoj županiji trenutno smo na otprilike 45 posto cijepljenih.

Ako je netko i sumnjao u ozbiljnost koju nosi oboljenje od COVID-a, studija hrvatskih znanstvenika Ivana Čipina i Darija Mustača u Centru za longitudinalne populacijske studije (CLPS) pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu potvrdila je – lani smo umirali u većoj mjeri nego u prethodnim godinama. To se, navode, može sa sigurnošću objasniti pandemijom. Samo u Koprivničko-križevačkoj županiji, primjerice imali smo u 2020. godini gotovo 60 umrlih više od očekivanog broja umrlih, točnije 57 na 100.000 stanovnika.

Umirali smo manje od ostalih

– Višak mortaliteta u prošloj godini zabilježen je u svim županijama, a izračunat je jednostavnom metodom preko dva pristupa u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.). Prema prvom pokazatelju, postotnom višku mortaliteta u odnosu na petogodišnji prosjek umrlih, najveći i dvoznamenkasti višak mortaliteta ostvaren je u Osječko-baranjskoj županiji, Gradu Zagrebu i Međimurskoj županiji, a najmanji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – tvrde Čipin i Mustač u svojoj studiji te dodaju kako je „prema pokazatelju viška mortaliteta na 100.000 stanovnika pojedine županije, u samom vrhu po višku mortaliteta uz njih i Karlovačka županija“.

U našoj županiji umiralo se, prema podacima, manje nego u ostalim krajevima zemlje. Na 100.000 stanovnika jedino je manje osoba, iznad očekivanog broja, umiralo Dubrovačko-neretvanskoj (23) i Šibensko-kninskoj (53). Ako se gleda postotni višak mortaliteta od očekivanog i tu smo među boljim županijama (3,82 posto). Bolje su tek gore navedene županije i Ličko-senjska.

– Rezultati analize viška mortaliteta u 2020. pokazali su da je u Hrvatskoj višak mortaliteta bio znatan i da je gotovo u potpunosti generiran u posljednja dva mjeseca 2020. To u ogromnoj mjeri koincidira s registriranim brojem umrlih od bolesti COVID-19, no ipak postoji manji dio tog viška koji se ne može objasniti službeno registriranim brojem umrlih od bolesti COVID-19 u Hrvatskoj – naveli su u svom istraživačkom radu i dodali kako se najvjerojatnije „radi o umrlima u domovima za starije i nemoćne“.

Ističu kako će se više znati o ovome kad službeni podaci o uzrocima smrti umrlih u 2020. budu dostupni ove jeseni 2021. Dodajmo i kako je u državama članicama EU-a umrlo čak 534.000 ljudi više nego 2019. godine, što je više za 11 posto. Broj umrlih porastao je s 4,7 na 5,2 milijuna. „Ta brojka odražava posljedice pandemije COVID-a“, tvrdi Eurostat. To je najveći broj umrlih u jednoj godini u posljednjih šest desetljeća. 

Najviše zaraženih na sjeveru

Znanstvenik Dario Mustač pak je u svojoj posljednjoj objavi na CLPS-u objavio i podatke o ukupno zaraženim osobama od početka epidemije i koji udio imaju u općoj populaciji te stanovništvu županija. U Hrvatskoj se, piše, novim koronavirusom službeno zarazilo 8,89 posto ukupnog stanovništva.

– Postotci pokazuju da je najviši udio zaraženih u županijama na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske. Najveći udio zaraženih dosad ima Međimurska županija (13,5 posto), a najmanji Istarska županija (3,45 posto). Ovi brojevi udjela osoba koje su se zarazile zasigurno su podcijenjeni. Vjerojatni razlozi za to su nepotpuni obuhvat asimptomatskih slučajeva, nemogućnost testiranja svih osoba sa simptomima, neuključivanje rezultata testiranja iz privatnih laboratorija, brzih antigenskih testova i dr. – smatra Mustač.

U našoj županiji taj je postotak ispod državnog prosjeka i iznosi 7,6 posto. Manje se ljudi, u odnosu na našu županiju, zarazilo tek u Dubrovačko-neratvanskoj, Istarskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj.

ŽupanijaVišak mortaliteta (%)Višak mortaliteta na
100.000 stanovnika
Koprivničko – križevačka3,8257
Varaždinska9,44128
Međimurska12,64144
Virovitičko – podravska4,5570
Bjelovarsko – bilogorska6,78108
Hrvatska (prosjek)8,11105

VIŠAK MORTALITETA PO ŽUPANIJAMA (2020., izvor CLPS)

FOTO Arhiva Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI