Anksiozni ste, a ne piju vam se lijekovi? Pogledajte ova učinkovita prirodna rješenja

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Anksioznost je učestala boljka modernog društva koja može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Terapija lijekovima nameće se kao najlakše rješenje, no nuspojave njihova uzimanja nerijetko ljude odbijaju od medikamentoznog suočavanja s problemom. Stoga se sve više populacije okreće alternativi i  pronalasku prirodnih rješenja za ovu ponekad paralizirajuću bolest. Uz kognitivno-bihevioralnu terapiju koja se pokazala kao dugotrajno najučinkovitija terapija za anksiozni poremećaj, postoji cijeli niz prirodnih popravaka koji mogu biti od pomoću u borbi protiv anksioznosti.

Valerijana

Već su rimski i grčki liječnici primjenjivali valerijanu i za ublažavanje tjeskobe, uznemirenosti i drhtavice, a sličnu je primjenu imala i u srednjem vijeku. Kao sredstvo smirenja valerijana je bila iznimno popularna diljem Europe u  16. i 17. stoljeću, a i danas je krasi epitet učinkovitog sedativa. Zahvaljujući dugoj povijesti upotrebe u liječenju nesanice i uznemirenosti, danas postoji cijeli niz znanstvenih studija koje pokazuju da valerijana pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ s užurbanom svakodnevnicom. Uz nesanicu, druga prednost valerijane podrazumijeva ublažavanje anksioznosti zbog čega je smatraju biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici odnosno za smanjenje napetosti i tjeskobe.  Preliminarne studije već su prije dale naslutiti da ekstrakt valerijane ublažava tjeskobu slično diazepamu, a studija novijeg datuma ukazala je na statistički značajno smanjenje anksioznosti u štakora koji su dobivali ekstrakt valerijane ili valerenske kiseline u usporedbi s kontrolnom skupinom. Anksiolitički učinak bio je sličan onome koje pruža diazepam.  Dodatno, postoje saznanja da bi valerijana mogla biti od koristi u odvikavanju od benzodiazepinina čija dugotrajna upotreba stvara ovisnost. Iako je iz valerijane izolirano više od 150 sastojaka, za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari zaslužnoj za blagotvoran učinak. Smatra se da pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži, prije nego pojedinoj tvari. Sam mehanizam djelovanja nije posve istražen, no vjeruje se da pripravci valerijane povećavaju razinu neurotransmitera GABA-e u mozgu, što rezultira smirenjem i olakšavanjem usnivanja. Lijekovi poput alprazolama (Xanax) i diazepama (Valium) djeluju na sličan način.

Matičnjak

Biljka matičnjak ili melisa jedna je od najčešće korištenih biljaka na području Europe i Mediterana. Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom. U svom kemijskom sastavu list matičnjaka krije malu količinu eteričnog ulja, no njegova snaga leži u sadržaju derivata kafeinske kiseline, najviše ružmarinske kiseline po kojoj je matičnjak i prepoznatljiv. Kada se unese u organizam, ružmarinska kiselina lako se apsorbira u probavnom sustavu. Matičnjaku se pripisuju umirujuća svojstva poput anksiolitičkih i spazmolitičkih te sposobnost smanjenja stresa. Pilot-studija iz 2011. godine pokazala je kako unos matičnjaka u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg može poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje i smanjiti intenzitet trenutnog napada tjeskobe. Matičnjak može biti od koristi i kada se uzima tijekom duljeg vremenskog razdoblja

Pasiflora

Karakteristična je po tome što nema sedirajući učinak kao valerijana. Koristi se i kod nesanice, ali i u težim stanjima poput anksioznosti i ovisnosti. Još prije stotinu godina pasiflora je korištena u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja. U pravilu je vrlo dobrog sigurnosnog profila, no, ipak, oprez je potreban prilikom vožnje jer izaziva pospanost te se ne preporučuje koristiti ove pripravke prije upravljanja vozilom.

CBD

CBD je skraćenica za cannabidiol (kanabidiol), najučinkovitiju aktivnu tvar koja spada u skupinu kanabinoida. CBD je osnovni kanabinoid vlakana industrijske konoplje (Cannabis sativa L.) Prije svega, valja naglasiti da se industrijska konoplja bitno razlikuje od indijske konoplje jer se ne koristi kao opojna droga, već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između ove dvije sestrinske biljke jest u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima te ona nema psihoaktivno djelovanje. CBD je u novije vrijeme u žarištu zanimanja znanstvenika, provode se brojne kliničke studije, a rezultati pružaju dovoljno razloga za optimizam.

Osim u ozbiljnim indikacijama poput malignih bolesti, CBD se istražuje i u svakodnevnim situacijama na zdravim ljudima, pa je tako 2011. godine objavljeno istraživanje pokazalo kako CBD posjeduje anksiolitički učinak. (zdravobudi.hr)

FOTO Ilustracija

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI