Bijela tehnika u naseljima: Romima dijele nove peći, hladnjake i štednjake

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Perilice rublja, hladnjaci, peći na drva, štednjaci i ostali kućanski aparati ovih se dana dijele brojnim socijalno ugroženim romskim obiteljima diljem Podravine. Radi se o novom „kontingentu“ opreme u sklopu godišnjeg programa za stambeno zbrinjavanje i poboljšanje uvjeta življenja pripadnika romske nacionalne manjine za 2020. godinu.

FOTO: Veljko Kajtazi / Facebook

Ovaj projekt provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Dosad je inače pravilo bilo da bijelu tehniku neće dobiti oni koji su u bilo kakvoj kaznenoj evidenciji, a nakon podjele trebalo bi se provjeravati da se uređaji kojim slučajem u međuvremenu nisu preprodali. Prema neslužbenim informacijama, ovim projektom trebalo bi se obuhvatiti stotinjak obitelji iz našeg kraja koje su morale ispuniti prijavnice.

Svojevremeno smo razgovarali s prvim čovjekom županijske udruge Roma Korak po korak Franjom Horvatom koji nije bezrezervno gledao na ovu podjelu, smatrajući da bijelu tehniku, barem u dosadašnjim podjelama, nisu dobili baš svi koji su trebali, a neki koji nisu – jesu. Inače, njegova udruga jedna je od najaktivnijih u zemlji, provode mnoge projekte, od kojih je posljednji vezan uz obrazovanje romske djece i mladih. Smatra kako je i uloga medija u percepciji prema Romima vrlo značajna.

Franjo Horvat

– Svakako mislim da nije u redu naglašavati u negativnom smislu da se radi o pripadniku romske nacionalne manjine jer, rijetko se naglašavaju ostale nacije. Postoje tenzije u odnosu većinskog stanovništva i Roma te je svaki takav način iznošenja vijesti kao dolijevanje ulja na vatru – naveo je Horvat koji ističe da ima dosta pozitivnih primjera dobre integracije.

– Imamo relativno velik broj srednjoškolaca i to ne samo trogodišnjih, već i četverogodišnjih škola. U županiji imamo i pet studenata romske nacionalne manjine za koje ja znam, a možda je taj broj sad i veći. Da su mogućnosti, mislim na financije, bolje kod Roma i broj srednjoškolaca i studenata danas bi bio mnogo veći – ističe Franjo Horvat.

Svojevremeno je Horvatova izjava kako „nitko normalan neće raditi za 3000 kuna ako mu je tolika socijala“, aludirajući na Rome, izazvala dosta reakcija, no on kaže da je krivo protumačena.

– Gledajte, primjerice, osmeročlana obitelj koja prima zajamčenu minimalnu naknadu (ZNM) oko 4500 kuna, ako se samo jedan od članova zaposli, recimo sin ili kći, njima se svima na toj kućnoj adresi ukida zajamčena minimalna naknada – navodi on i dodaje da je to demotivirajuće za mlade, a i stariju romsku populaciju jer s razlogom misle da je bolje biti doma i ne raditi i primati taj već spomenuti iznos.

Navodi kako se ne bi smjelo ukidati ZNM ukućanima nego smanjiti iznos za osobu koja je zaposlena jer bi ih na taj način motivirali za rad. Horvat je, podsjetimo, prisustvovao i na brojnim sastancima s policijom i čelnicima općina u krajevima Podravine gdje je bilo dosta sukoba s lokalnim stanovništvom.

– Razlog je, smatram, taj što su se tek nedavno Romi počeli iseljavati iz romskih naselja te im treba vremena za prilagodbu, da se nauče suživotu s većinskim stanovništvom. Nažalost, to je dugotrajan proces, a najveći problem i zamjerke mještana su, znam, alkohol i glasna glazba. Ipak, zadovoljan sam jer kod romskih obitelji koje nešto duže žive s većinskim stanovništvom vidim pozitivne promjene.

U Podravini 1500 Roma, većina su – Hrvati

-Naravno da nisu svi Romi isti, kao što nisu ni kod drugih nacija svi ljudi isti. Način na koji Romima pokušavamo ukazati na ispravno ponašanje je davanjem primjera naših Roma na koje sam osobno jako ponosan, a to su Romi koji su se svojim dobrim ponašanjem i svojim vlastitim trudom izdvojili od ostalih – vode normalan život kao i većina Hrvata, bez kriminala – pridodaje Horvat koji je, kaže, vrlo zadovoljan suradnjom s policijom.

– Zadovoljan sam. Često me kontaktiraju i prisustvujem na raznim sastancima kako bismo zajedno donijeli moguća rješenja i na što bezbolniji i benigniji način riješili situacije u kojima se Romi nađu. Dodajmo i kako danas na našem području ima otprilike 1500 Roma, no velik broj ih se još uvijek izjašnjava Hrvatima.

FOTO Facebook / Arhiva

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI