Blago iz prirode svima nadohvat ruke: Ovo povrće štiti od raka i srčanih bolesti

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Mnogobrojna znanstvena istraživanja dokazala su kako je unos povrća povezan s nižim rizikom od kroničnih bolesti poput karcinoma ili kardiovaskularnih bolesti. Povrće iz porodice krstašica često se ističe po svojim blagotvornim svojstvima za zdravlje. Krstašice uključuju brokulu, cvjetaču, rotkvice, kelj, prokulice, kupus i potočarku. Zbog svog bogatog nutritivnog sastava krstašice imaju terapeutsko i profilaktičko djelovanje.

Naziv „krstašice“ potječe od latinskog Cruciferae, zbog lišća koje se međusobno križa i oblikuje glavicu. Iako su različitog oblika, cvjetača i brokula također se svrstavaju u tu biljnu porodicu. Vjeruje se kako su nastale na prostoru Mediterana kada je u doba Rimskog carstva došlo do izmjene germ plazme odnosno banke biljnih gena između mnogih mediteranskih zemalja, a kao posljedica adaptacije na različito tlo je nastanak mnogih oblika tog povrća. Cvjetača je nastala u 15. stoljeću, a brokula otprilike 100 godina kasnije na području Italije. Za prokulice se vjeruje kako su nastale u 18. stoljeću u Belgiji.

Zanimljivo je da i rotkvice spadaju u skupinu krstašica, a porijeklom su iz Kine.  Međutim, spominju se u zapisima egipatske, grčke i rimske civilizacije.

U nutritivni sastav ovih vrijednih biljaka ulaze ugljikohidrati, vitamini (vitamin C, folati, tokoferoli, provitamin A), minerali (željezo, kalcij, selen, bakar, magnezij, cink) i nešto proteina. Biljke krstašice karakteristične su po tome što osim flavonoida antocijana i karotenoida sadrže i spojeve sa sumporom (glukozinolate i metil cistein sulfoksid).

Za sumporne je spojeve utvrđeno kako imaju fungicidno i antibakterijsko djelovanje, a u zadnje vrijeme sve se više dokazuje i njihova antikarcinogena aktivnost te kemoterapijsko djelovanje. Da bi ispoljili svoje blagotvorno djelovanje, glukozinolate je potrebno uz pomoć enzima mirozinaze pretvoriti u izotiocijanate. Termičkom obradom se inaktivira mirozinaza, čime se smanjuje moć ovog povrća u obrani od bolesti. Tom se problemu može doskočiti na način da se uz brokulu istovremeno konzumira salata od svježeg kupusa.

Izotiocijanati su zbog svoje strukture vrlo reaktivne prirode i lako ulaze u interakciju s fazom 1 i 2 tjelesnog mehanizma detoksikacije karcinogena. Način na koji sprječavaju razvitak karcinoma je metaboliziranje karcinogenih spojeva i ubrzavanje njihova izlučivanja iz organizma.

Najviše blagotvornih spojeva nalazi se u klicama brokule starim 3 dana. Klice sadrže 10 do 100 puta veću količinu sumpornih spojeva u usporedbi sa zrelom biljkom. Krstašice predstavljaju i odličan izvor fitosterola – spojeva koji imaju strukturu sličnu kolesterolu pa mogu ometati apsorpciju kolesterola iz hrane. Prehrana bogata biljnim sterolima može značajno smanjiti razinu kolesterola u krvi. Biljni i životinjski steroli se natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju.

Mnogobrojne su studije pružile direktne i indirektne dokaze o blagodatima ovog povrća i to u zaštiti od bolesti poput astme, Alzheimerove bolesti i metaboličkog sindroma te bi se ovo povrće svakodnevno trebalo naći na jelovniku. Međutim, valja imati na umu da kod određenih stanja zeleno povrće može biti kontraindicirano.

Primjerice, sumporni spojevi mogu inhibirati rad štitnjače pa osobe koje pate od hipotireoze trebaju biti oprezne. Također, krstašice i zeleno lisnato povrće obiluju vitaminom K pa zbog njegove uloge u grušanju krvi, osobe koje uzimaju antitrombotike trebale bi ograničiti unos ovog blagotvornog povrća.

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI