BOLEST MODERNOG DRUŠTVA: Anksioznost – kako si pomoći na prirodan način

Podravski list profile

Anksioznost je učestala boljka modernog društva koja može ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Terapija lijekovima nameće se kao najlakše rješenje, no nuspojave njihovog uzimanja nerijetko ljude odbijaju od medikamentoznog suočavanja s problemom. Stoga se sve više populacije okreće alternativi i pronalasku prirodnih rješenja za ovu ponekad paralizirajuću bolest.

Uz kognitivno-bihevioralnu terapiju, koja se pokazala kao dugotrajno najučinkovitija terapija za anksiozni poremećaj, postoji cijeli niz prirodnih popravaka koji mogu biti od pomoću u borbi protiv anksioznosti.

Valerijana

Već su rimski i grčki liječnici primjenjivali valerijanu i za ublažavanje tjeskobe, uznemirenosti i drhtavice, a sličnu je primjenu imala i u srednjem vijeku. Kao sredstvo smirenja valerijana je bila iznimno popularna diljem Europe u 16. i 17. stoljeću, a i danas je krasi epitet učinkovitog sedativa.

Zahvaljujući dugoj povijesti upotrebe u liječenju nesanice i uznemirenosti, danas postoji cijeli niz znanstvenih studija koje pokazuju da valerijana pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ s užurbanom svakodnevnicom. Uz nesanicu, druga prednost valerijane podrazumijeva ublažavanje anksioznosti  zbog čega je smatraju biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koji se koriste kao anksiolitici odnosno za smanjenje napetosti i tjeskobe. 

Preliminarne studije već su prije dale naslutiti da ekstrakt valerijane ublažava tjeskobu slično diazepamu, a studija novijeg datuma ukazala je na statistički značajno smanjenje anksioznosti u štakora koji su dobivali ekstrakt valerijane ili valerenske kiseline u usporedbi s kontrolnom skupinom. Anksiolitički učinak je bio sličan onome koje pruža diazepam. Dodatno, postoje saznanja da bi valerijana mogla biti od koristi u odvikavanju od benzodiazepinina, čija dugotrajna upotreba stvara ovisnost.

Iako je iz valerijane izolirano više od 150 sastojaka, za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari

Naime, Lopez-Peig i suradnici su proveli studiju na 51 ispitaniku koji su uzimali ove anksiolitike više od šest mjeseci. Ispitanicima su postepeno smanjivane doze lijekova uz pomoć valerijane ili Hidroksizina. Nakon godinu dana, dvije trećine ispitanika prestalo je koristiti anksiolitike, djelomično uz pomoć pripravaka valerijane.

Iako je iz valerijane izolirano više od 150 sastojaka, za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari zaslužnoj za blagotvoran učinak. Smatra se da pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži prije nego pojedinoj tvari.

Sam mehanizam djelovanja nije posve istražen, no vjeruje se da pripravci valerijane povećavaju razine neurotransmitera GABA-e u mozgu, što rezultira smirenjem i olakšavanjem usnivanja. Lijekovi poput alprazolama (Xanax) i diazepama (Valium) djeluju na sličan način .

Matičnjak

Biljka matičnjak ili melisa, lat. naziva Melissa officinalis, jedna je od najčešće korištenih biljaka na području Europe i Mediterana. Matičnjak je jedna od biljnih vrsta koja se tradicionalno koristi kod nervozom uzrokovanih tegoba u probavnom sustavu te problema s nesanicom.

U svom kemijskom sastavu list matičnjaka krije malu količinu eteričnog ulja, no njegova snaga leži u sadržaju derivata kafeinske kiseline, najviše ružmarinske kiseline, po kojoj je matičnjak i prepoznatljiv.

Kada se unese u organizam, ružmarinska kiselina se lako apsorbira u probavnom sustavu. Studija objavljena 2009. godine u časopisu Phytotherapy Research pokazala je kako ružmarinska kiselina djeluje kao snažan inhibitor enzima GABA transaminaze. Naime, manja količina aktivnog enzima u organizmu rezultira s višom koncentracijom neurotransmitera naziva GABA koji posjeduje sedativno odnosno umirujuće djelovanje. 

Matičnjaku se pripisuju umirujuća svojstva poput anksiolitičkih i spazmolitičkih te sposobnost smanjenja stresa.  Pilot studija iz 2011. godine, objavljena u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism, pokazala je kako unos matičnjaka u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg može poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje i smanjiti intenzitet trenutnog napada tjeskobe.

Matičnjak može biti od koristi i kada se uzima tijekom duljeg vremenskog razdoblja, kako je pokazala studija objavljena 2011. godine u časopisu Mediterranean Journal of Nutrition and Metabolism. Ispitanici su u navedenom istraživanju unosili matičnjak u obliku dodatka prehrani dva puta dnevno tijekom 15 dana. Rezultati uzimanja matičnjaka na dulje staze su doveli do smanjenja poteškoća s apetitom za oko 33 posto, emocionalne nestabilnosti za oko sedam posto, umora 18 posto, osjećaja krivnje 15 posto i osjećaja manje vrijednosti za 18 posto te smanjenje psihosomatskih tegoba za oko 30 posto.

Pasiflora

Karakteristična je po tome što nema sedirajući učinak kao valerijana. Koristi se i kod nesanice, ali i u težim stanjima poput anksioznosti i ovisnosti. Još prije stotinu godina pasiflora je korištena u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja. U pravilu je vrlo dobrog sigurnosnog profila, no, ipak, oprez je potreban prilikom vožnje jer izaziva pospanost te se ne preporučuje koristiti ove pripravke prije upravljanja vozilom.

CBD

CBD je skraćenica za cannabidiol (kanabidiol), najučinkovitiju aktivnu tvar koja spada u skupinu kanabinoida. CBD je osnovni kanabinoid vlakana industrijske konoplje (Cannabis sativa L.) Prije svega, valja naglasiti da se industrijska konoplja bitno razlikuje od indijske konoplje jer se ne koristi kao opojna droga, već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između ove dvije sestrinske biljke jest u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima te ona nema psihoaktivno djelovanje.

CBD je u novije vrijeme u žarištu zanimanja znanstvenika, provode se brojne kliničke studije, a rezultati pružaju dovoljno razloga za optimizam.

Osim u ozbiljnim indikacijama poput malignih bolesti, CBD se istražuje i u svakodnevnim situacijama na zdravim ljudima, pa je tako 2011. godie objavljeno istraživanje pokazalo kako CBD posjeduje anksiolitički učinak. U istraživanju su sudjelovala 24 ispitanika s generaliziranim socijalnim anksioznim poremećajem. Polovina ispitanika je sat i pol prije javnog nastupa dobila 600 mg CBD-a, dok je druga polovina dobila placebo. Rezultati su pokazali kako je skupina koja je dobila CBD osjećala manju tjeskobu i nelagodu tijekom javnog nastupa te su imali bolju koncentraciju u usporedbi sa skupinom koja je dobila placebo.

Pregledni rad objavljen 2015. godine u časopisu Neurotherapeutics daje dodatno naslutiti svijetlu budućnost primjene CBD-a kod anksioznog  poremećaja. Pregled pretkliničkih, kliničkih i epidemioloških studija sustavno ukazuje na anksiolitički učinak kanabidiola, bez sedativnog učinka i uz odličan sigurnosni profil.

Piše: Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma / Zdravo Budi

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti