Boravak u prirodi može biti opasan: Kako se zaštititi od zaraznih krpelja

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

S dolaskom toplih proljetnih dana ljudi više vremena provode u prirodi rekreativno ili uređujući okućnice i vrtove i obrađujući polja. Boravkom u prirodi moguć je susret sa zmijama koje izlaze iz svojih zimskih skloništa u potrazi za hranom i partnerom. Osim zmija, neželjeni susret moguć je i sa krpeljima – prenosiocima nekih zaraznih bolesti. Kako bi vam boravak u prirodi bio što ugodniji i bez neželjenih posljedica podsjećamo na mjere opreza i prevencije.

Ubodi krpelja

S toplim proljetnim danima raste i opasnost od uboda krpelja čija je aktivnost veća u proljeće i rano ljeto, te nešto manje u jesen. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestalija vrsta krpelja je šumski krpelj Ixodes ricinus. Obično obitava na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja visine do jednog metra. Prolaskom čovjeka kroz grmlje i na travi uhvatit će se za odjeću te gmizati dok ne pronađe pogodno mjesto uboda, to je obično područje gdje je koža topla i meka – oko struka, u preponama ili spolovila, a kod djece vlasište. Zbog izlučivanja sline u kojoj se nalazi tvar s anestetskim djelovanjem ubod krpelja potpuno je bezbolan.

Krpelji na čovjeka mogu prenijeti neke zarazne bolesti. U našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borreliom Burgdorferi i virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Bakterija B.Burgdorferi uzrokuje lajmsku bolesti – Lymeboreliozu, a virus krpeljni meningoencefalitis – KME. Važno je naglasiti da nisu svi krpelji inficirani navedenim uzročnicima, te da vjerojatnost prijenosa bolesti raste s dužinom boravka krpelja na tijelu ubodene osobe. Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda tijekom prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Simptomi KME su glavobolja, povišena temperatura, opća slabost, te mučnina, povraćanje i ukočenost vrata. Lajmska bolest se u prvom stadiju očituje karakterističnim kožnim promjenama, na mjestu uboda javlja se crvenilo kože koje se širi u obliku koncentričnih krugova, a u sredini lagano blijedi (tzv. volovsko oko), te simptomi slični gripi (bolovima u mišićima i zglobovima, glavobolja, vrućica i opća slabost).

Kako spriječiti ubod krpelja?

Svim ljubiteljima prirode koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi savjetuje se:

  • nošenje prikladne odjeće i obuće – odjeće dugih rukava i nogavica, zatvorene obuće,
  • umjesto vunene i flanelske odjeće nositi odjeću od glatkih materijala i svijetlih boja jer se na njoj krpelj lakše uočava i teže prihvaća,
  • hodanje po obilježenim i utabanim stazama,
  • upotreba repelenata na bazi permetrina u obliku raspršivača po koži i odjeći (npr. Autan, Dipterol),
  • za vrijeme izleta povremeno (osobito djeci) pregledati cijelo tijelo, a djeci pregledati i kožu glave kako bi se na vrijeme uklonilo krpelja,
  • po povratku iz prirode skinuti svu odjeću, oprati je ili dobro protresti, te pregledati cijelo tijelo.

Kako ukloniti krpelja?

Krpelja je najbolje ukloniti pomoću kozmetičke pincete koju je prethodno potrebno dezinficirati alkoholom ili toplinom. Kod vađenja potrebno ga je uhvatiti što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zatka. Laganim, smirenim pokretima pomicanjem krpelja lijevo-desno krpelj će se opustiti nakon čega se lagano izvuče. Nakon uklanjanja krpelja mjesto uboda potrebno je dezinficirati. Prije vađenja krpelja ne savjetuje se premazivanje alkoholom, uljima ili insekticidima. Mažući ga alkoholom ili benzinom krpelj se opušta, ali i ispušta slinu u kojoj se nalazi virus ili bakterija i tako povećava mogućnost zaraze.

Cjepivo protiv krpeljnog meningoencefailitisa

Krpeljni meningoencefalitis može se učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje se osobito savjetuje osobama koje profesionalno i rekreativno više borave u prirodi i to u područjima u kojima ima krpeljnog meningoencefalitisa. U Hrvatskoj to je područje kontinentalnog dijela između rijeke Save, Drave i Dunava.

Cijepljene se obavlja s tri doze cjepiva prema sljedećoj shemi:

  1. doza- 0 dan,
  2. doza – 1-3 mjeseca nakon prve doze,
  3. doza – 9-12 mjeseci nakon druge doze.

Cjepivo se primjenjuje preventivno prije uboda krpelja i štiti samo od virusnog KME, a ne od drugih bolesti koje prenose krpelji. Za Lymeboreliozu ili lajmsku bolest trenutno nema mogućnosti zaštite cijepljenjem, no kako se radi o bakterijskoj infekciji, uspješno se liječi antibioticima. Liječenje u prvom kožnom stadiju bolesti tzv. erythemamigrans je učinkovito. Liječenjem tzv. migrirajućeg eritema na koži sprječava se progresija bolesti u drugi i treći stadij u kojem dominiraju različita upalna stanja zglobova, srca i živčanog sustava. Stoga je važno bolest na vrijeme dijagnosticirati i što prije započeti liječenje.

Izvor: zdravobudi.hr

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Danas u prometu budite ljubazni

Policijska uprava Koprivničko-križevačka danas provodi preventivnu akciju “Dan ljubaznosti u prometu”. To ukratko znači da će policija vozače bicikala i motornih vozila koji će poštivati

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI