Burno u Legradu: Dogovora oko šljunčare s Bednjom i dalje nema

Na sedmoj sjednici Općinskog vijeća u Legradu održanoj prošloga ponedjeljka raspravljalo se o statusu eksploatacijskog polja Gornje grmlje u Selnici Podravskoj. Sjednica je bila otvorena za javnost, da se zajedno s predstavnicima tvrtke Bednja, koja je koncesionar i ovlaštenik spomenutog eksploatacijskog polja, raspravi o gorućem problemu te da se kroz dijalog postigne zajednički dogovor. No do toga nije došlo.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Predstavnici tvrtke pojasnili su kako su došli do spomenute koncesije i ostalih ovlasti, napominjući kako je područje na kojem se nalazi sporna šljunčara stavljeno u prostorni plan kao polje pogodno za eksploataciju te da ju je u taj prostorni plan još prije 13 godina stavila Koprivničko-križevačka županija. Radi se o polju najniže kvalitete zemlje ispod čije se površine nalazi šljunak, odnosno mineralna sirovina koja ima gospodarski značaj, kako za općinu, tako i za županiju u kojoj se nalazi. Tvrtka je dobila sva potrebna odobrenja i dozvole da krene s eksploatacijom koju su spriječili sami mještani, odnosno Općinsko vijeće uskraćivanjem suglasnosti za korištenjem čestice na kojoj se nalazi sporna šljunčara u Selnici Podravskoj te odbijanjem izdavanja potvrde na glavni projekt zbog promjene posebnih uvjeta u postupku izdavanja Lokacijske dozvole.

Sa svrhom informiranja javnosti o pravnom problemu u kojemu su se našli, predstavnici tvrtke predložili su sazivanje tematske sjednice kako bi pojasnili njihova stajališta te postigli zajednički dogovor s mještanima oko eksploatacije šljunka. Iz tvrtke smatraju kako im je načinjena šteta, no kako su i dalje spremni prijeći preko toga ako se postigne konkretni dogovor s mještanima. Javnosti su ukratko predstavljeni rezultati studije o utjecaju eksploatacije šljunčare na okoliš, čiji je zaključak povoljan za nastavak eksploatacije te da nema opasnosti, kako za okoliš i rijeku Dravu, tako i za mještane koji žive nedaleko šljunčare.

Međutim, to je pojašnjenje izazvalo burne reakcije među prisutnim mještanima, koji smatraju kako spomenuta studija nije legitimna, i dalje inzistirajući kako su prevareni oko cijelog slučaja. Stavovima mještana pridružili su se i pojedini članovi Općinskog vijeća, sugerirajući kako je jedan članak ugovora o koncesiji, odnosno lokacijske dozvole naknadno dodan, a on se tiče obveze koncesionara da osigura obavljanje radova na sigurnoj udaljenosti od naselja, te da sačuva, odnosno da ne ugrožava vrijednosti krajobraza. Iz Općinskog vijeća ističu kako udaljenost zemljišta na kojoj je predviđena eksploatacija šljunka do stambene zone iznosi oko 41 metar, te smatraju kako takva udaljenost nije dovoljna, pogotovo jer se u neposrednoj blizini nalazi i škola. Nadalje, kao mogući problem ističu i buku koju bi radni strojevi, kamioni i bageri prouzročili te tako smanjili kvalitetu života mještana.

– Osobno sam dojma kako ste vi iz tvrtke Bednja donijeli lošu poslovnu odluku i da ste ustvari svjesni toga – rekao je Vedran Bebek, predstavnik kandidacijske liste grupe građana, upozoravajući kako se eksploatacijom šljunka onemogućava i razvoj turističkog potencijala kakav se želi razviti na području općine. Uz to, iz Vijeća se pozivaju na nedavno UNESCO-ovo proglašenje „Europske Amazone“ zaštićenim područjem biosfere u koju spadaju tokovi rijeke Drave koji prolaze upravo i kroz to područje.

 Iz tvrtke su na kraju rasprave zaključili kako će, ako neće biti drugog izlaza, spor riješiti sudskim putem, upozoravajući kako će na taj način ne samo vratiti pravo na eksploataciju, već će i naplatiti štetu koju je Općina načinila tvrtki zbog oduzimanja potrebnih dozvola.  

– Odluku o sudbini šljunčare Vijeće će donijeti nakon što se provjere iznesene tvrdnje na zadnjoj raspravi. Uzet ćemo u obzir mišljenja i stavove obje strane, te vidjeti što je u najboljem interesu općine – rekao je nam je načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić, istaknuvši kako će odluka biti donesena već početkom listopada. Spor oko šljunčare tim je zanimljiviji, budući da je na jednoj televiziji ovih dana emitiran prilog o rekordno niskom vodostaju rijeke Drave, gdje poseban problem predstavlja pijesak i šljunak koji izbija na površinu, istaknuvši kako tu vrstu mineralne sirovine i dalje skupo uvozimo, dok ga u prirodi imamo napretek.

Foto: Krešo Puklavec

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI