Cijene povrća otišle u nebo! “Mislim da će sve više ljudi imati svoje povrtnjake!”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Prodavači na podravskim tržnicama, ali i onima diljem zemlje, često su ovih dana pod „paljbom“ ljutitih kupaca, a razgovori između prodavača i kupaca, kako nam je ispričala Dragica Jantol, uzgajivačica povrća iz okolice Ludbrega, teku otprilike ovako: Pošto vam je grah u ljusci – pita potencijalni kupac držeći nekoliko mahuna u ruci, koje potom ljutito baci natrag na štand.

Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Posljedica je to saznanja da je trenutačna cijena graha u ljusci oko 22 kune po kilogramu, dok je samo prije mjesec dana bila 15 kuna po kilogramu. Naime, uzgajivači graha, uvidjevši da će urod ovog povrća biti mnogo manji nego prošle godine, bili su primorani podići cijene kako bi nadoknadili gubitak količina, posebno na manje kvalitetnim zemljama. 

– Odgovor ljutitog kupca je: Jedi si to sama za 22 kune. No, unatoč tome, svoje dnevne zalihe prodam u vrlo kratkom roku, a sve to zbog činjenice da graha nema dovoljno – objasnila je Dragica Jantol.

Ista je stvar s krumpirom, jednom od najvažnijih namirnica u svakom kućanstvu. Cijene mladog krumpira na tržnicama kreću se od tri do pet kuna, a prošlogodišnje cijene kretale se su od 1,5 kuna do tri maksimalno. Ovo stopostotno poskupljenje iznenadilo je kupce, ali ne i proizvođače. Većina krumpira izvađena iz zemlje spada u drugu ili treću klasu, što znači bitno manje gomolje nego inače, a za prvu klasu morat ćete izdvojiti pet kuna za kilogram.

– Vremenski uvjeti ove godine za krumpir nisu mogli biti gori. U svibnju, kad se zapravo formira gomolj, bilo je iznadprosječno hladno, što nije pogodovalo krumpiru, a nakon toga stigle su ekstremne vrućine. Posljedica toga je slab urod – objasnila je Anica Štefanek, poljoprivrednica iz Ludbrega.

No, ne radi se samo o krumpiru niti o lošoj ljetini, nego o procesima koji traju godinama.

– Svake godine sve je teže uzgojiti povrće zbog vremenskih neprilika, kao što je suša ili ekstremna vrućina, a sad je to gotovo nemoguće bez navodnjavanja. I u bliskoj budućnosti dogodit će se sljedeće: ili će ljudi plaćati sve više cijene povrća, čiji će uzgoj biti sve zahtjevniji i time skuplji, ili ćemo viđati sve više povrtnjaka oko kuća, što je sada rjeđi prizor. No, ubuduće mi neće u lice bacati moj grah jer ga prodajem po 22 kune ili više jer će to biti normalna cijena – navela je Dragica Jantol.

Dragica Jantol

Upravo je proces navodnjavanja ključan u cijelom procesu. On je skup, i zato zahtijeva više cijene gotovih proizvoda. Prije deset godina svatko je mogao uzgojiti povrće, pa i bez posebnog navodnjavanja, a sad je to praktički nemoguće, pričaju nam podravski uzgajivači povrća. Ono što je problem u našem kraju je činjenica da ne postoji sustavna politika niti veliki projekt navodnjavanja. Proizvođači sami ulažu u sustave navodnjavanja, što pak znači veći trošak za svakog od njih, a sve se to preslika i na cijenu gotovog proizvoda. U Varaždinskoj županiji, ali i u Koprivničko-križevačkoj, velikih sustava navodnjavanja nema, ali zato je nama susjedna županija prvak države u ovoj disciplini.

Naime, Virovitičko-podravska županija ima oko 120.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i među najvećima je uzgajivačima povrća u Hrvatskoj. Proizvodnjom povrća tamo se bavi 3290 OPG-a na 1291 hektar, za razliku od 800-tinjak hektara u našoj županiji. Vrlo je važno reći i ovo: naši susjedi, za razliku od nas, gdje su te brojke minorne, imaju velike površine pod navodnjavanjem. Navodnjava se čak 2200 hektara poljoprivrednog zemljišta, a plan im je kroz pet do sedam godina doći na više od 7000 hektara pod sustavima navodnjavanja. Projekt je to koji bi u bliskoj budućnost mogao biti od vitalnog značaja, za taj kraj, jer kako kažu poljoprivrednici, povrće je sve zahtjevnije uzgojiti.

Marija: Motika je spasila naš grah

Na OPG-u Vađunec, također iz okolice Ludbrega, zadovoljni su ovogodišnjim urodom graha. Marija Vađunec objašnjava kako je upravo motika spasila njihov ovogodišnji urod.

Marija Vađunec

– Mi svoj grah od korova štitimo isključivo kopanjem, što je danas rijetkost. Razni pesticidi u kombinaciji s ekstremnim vrućinama štete biljkama. Mi smo svoj grah okopavali i zadovoljni smo urodom – rekla je Marija Vađunec, koji je također nadodala da je to prednost malih OPG-ova, kao što je njihov.

– Nemamo velike površine po usjevom, ali tu je potrebno mnogo fizičkog rada. Jasno mi je da veliki proizvođači ne mogu fizički okopati sav grah – navela je Marija Vađunec i dodala da su ona i suprug ostali vjerni onoj izreci „Manje je više“ i da obrađuju toliko zemlje koliko mogu ručno obraditi.

FOTO Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Jučer u Koprivnici cijepljeno 311 osoba

Kako doznajemo u Stožeru civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije i Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije oni i dalje nastavljaju s organizacijom i provođenjem akcija cijepljenja

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI