Crkva u Kalniku čuva freske iz 14. stoljeća, a utvrde Mali i Veliki Kalnik jedne su od…

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Piše dr. Hrvoje Petrić

Graditeljsko-urbanistički i pravni razvoj naselja na prostoru današnje Koprivničko-križevačke županije odvijao se u skladu s razvitkom srednjovjekovnih društvenih i gospodarskih odnosa. U Križevcima su tijekom srednjega vijeka održavana zasjedanja sabora. Ona su se obično odvijala u križevačkoj crkvi Sv. križa, koja je izvorno izgrađena prije 1232. godine. To je jedina crkva u ovom kraju koja ima sačuvane karakteristike rane gotike. U 15. stoljeću izvršena je njezina temeljita obnova i pregradnja kojom je dobila današnju veličinu. Posljednja obnova na toj crkvi bila je izvedena početkom 20. stoljeća.

Dvorac Gornja Rijeka

Iako je većina arhitekture u srednjem vijeku bila građena od drva, dio javnih objekata poput crkava gradio se od čvrstog materijala. Župne su crkve, osim za vjerske svrhe, bile vrlo važne za prijenos obavijesti jer se u njima vršilo objavljivanje saborskih zakona i obavijesti. Crkve su često imale i funkciju obrane stanovništva. Zbog toga je na ovom prostoru mreža župa s crkvama formirana vrlo rano, o čemu jasno govore podaci iz prvog poznatog popisa župa iz 1334. godine. U Podravini koja je bila izloženija osmanskim prodorima, nije ostalo sačuvano gotovo ništa od srednjovjekovne crkvene arhitekture. Izuzetak su sačuvani fragmenti u Koprivnici, Virju, Kloštru Podravskom i Rasinji. Mnogo je više crkvenih građevina ili njihovih ostataka u potkalničkom Prigorju. Osim već spomenute crkve Sv. križa, osvrnut ću se samo na još tri.

Po vrijednosti se ističe i nekada sepulkralska crkva u Glogovnici, koja je nakon odlaska sepulklaraca oko 1495. godine postala župnom crkvom. To je bila kasnogotička crkva dvoranskog tipa, a u arhitekturi se s gotičkim miješaju renesansna stilska obilježja. Crkva je nekoć bila uklopljena u samostanski kompleks, koji se, nažalost, nije sačuvao.

Kapela u Kamešnici

Crkva u Kalniku posebno je važna zbog fragmenata gotičkih fresaka iz 14. stoljeća, kojih je donator možda bio kralj Ludovik I. Anžuvinac ili netko iz najvišeg plemstva. Crkva sadrži i vrijedne freske iz 15./16. stoljeća. Nažalost, ostao je sačuvan tek manji dio nekadašnjih vrijednih fresaka. Izvorno gotička crkva je kasnije barokizirana.

Kapela u Kamešnici iz 14. stoljeća, uz iznimnu kvalitetu tehnike gradnje i profilacije plastike, osobita je po tome što je jedna od rijetkih sakralnih građevina na području ove županije, koja je sačuvala originalni vanjski izgled iz srednjovjekovlja. Odlikuje se jednostavnom prostornom organizacijom. Od nekadašnjeg gotičkog svoda ostali su samo ostaci.

Dvorac Inkey Rasinja

Iz srednjega vijeka iz podravskog dijela županije sačuvana su dva gotička kipa. Bježeći iz Koprivnice, franjevci su iz svoga samostana uzeli kasnogotički kip Majke Božje (iz prve polovice 15. stoljeća). Taj se kip danas nalazi u franjevačkoj crkvi u Osijeku. Drugi kip Majke Božje je iz druge polovice 15. stoljeća i danas se čuva u Molvama. Prema sačuvanoj usmenoj predaji, kip je u Molve donesen, navodno, iz Prekodravlja u vrijeme osmanskih osvajanja.

Središta vlastelinstava i posjeda najčešće su bili utvrđeni dvorci. U osnovi je danas sačuvan utvrđeni dvorac u Đurđevcu, koji je kasnijom renesansnom pregradnjom pretvoren u protuosmansku utvrdu. Slični je dvorac postojao i u Koprivnici, no on je srušen tijekom izgradnje obrambenih bedema. Do početka 20. stoljeća bili su vidljivi ostaci dvorca u Rasinji, koji je bio središtem velikog Rasinjskog vlastelinstva.

Do danas je ostalo sačuvano nekoliko ruševina srednjovjekovnih vlastelinskih utvrda, među kojima se izdvajaju Mali i Veliki Kalnik, izvorno nastale u 13. stoljeću. Veliki Kalnik je heterogena građevina koja je bila sustavno nadograđivana, s dominantnom četvrtastom kulom. Napuštena je krajem 16. stoljeća. Stoljeće ranije u međuplemićkim sukobima srušena je utvrda Kamengrad kraj Koprivnice, koja je jedno vrijeme bila središtem vlastelinstva. Nije poznato kada je prestala funkcionirati utvrda u Prekodravlju, čiji se skromni zidani ostaci danas nazivaju Pepelara. Najvjerojatnije je srušena u vrijeme provala Osmanlija. Sačuvani su ostaci i nekih srednjovjekovnih zemljanih utvrda, a među njima su najpoznatija ostaci utvrde zvane Gradić (kraj Torčeca).

Kalnik sa starim gradom

Za opstanak ovoga dijela Hrvatske bila je važna izgradnja mnogobrojnih renesansnih utvrda tijekom 16. stoljeća. Nove su utvrde imale široke zemljane bedeme, bile su prilagođene borbi topništvom te učinkovitije od starijih građenih za borbu hladnim oružjem. Ulaganja u gradnju novih utvrda i osuvremenjenja starih spasila su ovaj kraj u trenucima najjačih napada Osmanlija. Uz niz manjih utvrda, tada su izgrađene veće fortifikacije – Križevci i Koprivnica, čiji su se bedemi s oružanom djelomično očuvali. Utvrde su gradili brojni znameniti talijanski i nizozemski arhitekti, među kojima su se isticali znameniti graditelji Aleksandro Pasqualini i Domenico de Lalio, koji je izgradio veći dio današnjeg središta Graza. Slična je utvrda bila izgrađena i u Legradu, gdje je bilo središte Međimurske ili Legradske kapetanije, na čijem su čelu tijekom 16. i 17. stoljeća bili članovi obitelji Zrinski.

U 17. stoljeću do Hrvatske je doprla njemačka kasna renesansa koje je najpoznatiji primjer utvrda Novi Zrin. Ona je postojala svega tri godine (1661. – 1664), a bila je smještena na sutoku Mure u Dravu kraj Legrada. Gradio ju je hrvatski ban Nikola Zrinski, a razrušili su je Osmanlije. Najznačajniji dio Novog Zrina bio je renesansni trokatni dvorac. Imao je dvije kule, a okruživali su ga bedemi i opkopima s vodom na lijevoj strani rijeke Mure. Utvrde su se sastojale od tri dijela: jedna je okruživala dvorac, druga je bila na otoku, a treća s desne strane rijeke Mure.

Stari grad Durdevac

Prijelaz u barok u graditeljstvu ovoga kraja predstavlja masovnu upotrebu čvrstih materijala za gradnju javnih objekata, a posebice se to vidi pri gradnji crkava. Praktički u svim županijskim središtima već su od ranije postojale drvene (više u podravskom dijelu) ili male zidane crkve (u prigorskom dijelu), koje su nanovo građene ili proširivane i barokizirane. Tijekom 18. stoljeća grade se barokne katoličke crkve u Koprivničkom Ivancu, Kuzmincu, Legradu, Kloštru Podravskom, Miholjancu, Močilama (Koprivnica), Virju, Novigradu Podravskom (Sv. Klara na groblju), Cirkveni, Dubovcu, Đurđicu, Đelekovcu, Imbriovcu, Svetom Petru Orehovcu, Rasinji i drugdje ili je došlo do barokiziranja starijih crkava poput onih u Miholcu, Ravnu ili Svetom Ivanu Žabnu.

Među baroknim crkvama vrijednošću se ističe ona u Kuzmincu, građena početkom druge polovice 18. stoljeća. U njoj se nalaze brojne zidne slikarije, koje pokrivaju sve zidove u cijeloj lađi i u svetištu. Autor tih slika je najvjerojatnije barokni slikar Josip Antun Lerchinger ili netko iz pavlinske lepoglavske škole nastale u okrilju znamenitog Ivana Krstitelja Rangera. Isti je majstor oslikao i dio župne crkve u Koprivničkom Ivancu.

Od sačuvanih baroknih dvoraca ističe se onaj trokrilni u Gornjoj Rijeci, izgrađen u drugoj polovici 17. stoljeća, nakon napuštanja Malog Kalnika. Gradila ga je najvjerojatnije obitelj Orehovečkih (Orehoczy). Ostali dvorci (npr. Guščerovec) nisu se sačuvali.

Barokne klijeti

Kasnobaroknih (i klasicističkih) vinogradarskih klijeti moguće je pronaći na prostoru Obreža Kalničkoga. One se s jedne strane pravilno nižu uz formirani put, a na drugoj su strani vinogradi. Na širem kalničkom području očuvane su brojne kamene i drvene klijeti.

U 18. stoljeću građene su vrijedne pravoslavne crkve u Velikoj Mučni, Širokom Selu, Dugoj Rijeci, Velikom Pogancu, Vojakovcu i drugdje. Iz prve polovice 18. stoljeća je manastirski kompleks s crkvom u Lepavini sa znamenitim ikonostasom koji je stradao u Drugome svjetskom ratu. Ikonostas velike vrijednosti istovremeno je nastao u parohijalnoj crkvi u Plavšincu, a oba su nastala na poticaj vojnokrajiškog generala Mihajla Mikašinovića.

Uz crkvu Sv. križa se 1643. podiže zvonik, a unutrašnjost je barokizirana u 18. stoljeću. U njoj se nalazi nekoliko vrijednih baroknih slika i mramorni oltar (F. Robba, 1756.). U 17. stoljeću u Križevcima se grade franjevački samostan i pavlinska crkva sv. Ane (1689.). Krajem 18. stoljeća dolazi do pojačane građevinske djelatnosti, izgrađene su prve veće zgrade svjetovnog karaktera, a pristupa se uređenju javnih površina. Izlazak grada izvan srednjovjekovnih okvira najbolje potvrđuje izgradnja kapele Majke Božje Koruške (1712.-1725.) zapadno od utvrde. Godine 1786. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde. Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtijevalo županijsku zgradu za potrebu koje je 1768. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana 1779. i 1780. godine. Uz nju se ističu palače obitelji Karas (1796.) i rodna kuća sveučilišnog profesora i uglednog hrvatskog filozofa Franje Markovića (1798.).

U doba baroka došlo je do intenzivne izgradnje u Koprivnici. Nakon velikog požara 1736. godine dolazi do velikih gradnji na središnjem gradskom trgu pa je tako došlo do proširenja tadašnje gradske vijećnice (danas Muzej grada Koprivnice).

Na ostacima nekadašnje franjevačke crkve izgrađena je oko 1657. godine nova župna crkva sv. Nikole. Ta je crkva bila oštećena u potresu 1880. godine, a nakon toga je obnovljena i temeljito pregrađena 1892. godine kada dobiva današnji oblik i inventar. Uz crkvu je sredinom 17. stoljeća bio sagrađen župni dvor koji je današnji izgled dobio 1779. godine. Na zidu župnog dvora nalazi se nadgrobni spomenik sinu koprivničkog zapovjednika iz 1608. godine. To je najstariji sačuvani spomenik djetetu u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Nakon povratka franjevaca u Koprivnicu, 1675. godine počeo se graditi barokni zidani samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog. Samostan i crkva uglavnom su dovršeni 1685. godine. Među objektima kasnog baroka ističe se pravoslavna crkva u Koprivnici, izgrađena 1794. godine na prostoru koji se ranije nazivao “Pod Pikom” (pika – prostor koji je značio tzv. «brisani prostor» udaljenosti koliko je mogla pucati puška s koprivničkih bedema). Gradnju su financirali tzv. «grčki» trgovci pravoslavne vjere koji su živjeli u blizini.

Vezano uz značenje barokne izgradnje na ovom prostoru, valja istaknuti kako je intenzivnom građevinskom i umjetničkom djelatnošću te vrijednošću baroka, upravo ona poveznica koja Koprivničko-križevačku županiju, uz raniju gotičku i renesansnu izgradnju, dodatno svrstava u itinerar srednjoeuropske kulture.

U 19. stoljeću nastaje intenzivna izgradnja u Križevcima. Nekadašnji križevački franjevački samostan preuređen je u biskupsku palaču (F. Arnold, 1843.-1845.). Bivša franjevačka crkva, koja je postala grkokatoličkom katedralom, restaurirana je u neogotičkom stilu (pod vodstvom znamenitog Hermana Bolléa) s ikonostasom i slikama na zidovima C. Medovića, I. Tišova i B. Čikoša te oltarom S. Pardona.

Koprivnička i križevačka židovska općina podignule su klasicističke sinagoge. U Koprivnici je izgrađena pučka škola 1856. godine. Temeljni kamen položio je ban Josip Jelačić. Izgradnjom nove zgrade pučke škole 1892. godine (srušene 1945. godine) kod župne crkve sv. Nikole, u ovoj je zgradi počela djelovati gradska vijećnica.

Valja spomenuti i zgradu u kojoj je danas smještena uprava Koprivničko-križevačke županije, koja je građena krajem 19. stoljeća. Tu je s vremenom bilo sjedište podžupanije, kotara i općine. U istoj koprivničkoj ulici nalazila se kuća poznatog književnika Antuna Nemčića u kojoj je napisao veći dio svojih djela.

U crkvenoj arhitekturi 19. stoljeća svojom arhitektonskom vrijednošću ističe se župna crkva u Molvama, a tijekom toga stoljeća grade se uspjela crkvena graditeljska ostvarenja – npr. u prvoj polovici 19. stoljeća u Drnju, Carevdaru, Ferdinandovcu, Sigecu, Hlebinama, Novigradu Podravskom (u središtu sela), Reki, Sv. Petru Čvrstecu, odnosno u drugoj polovici stoljeća u Kalinovcu, Ždali, Podravskim Sesvetama i drugdje. Tijekom 19. stoljeća grade se i velike kapele – Torčec, Subotica Podravska, Kunovec te pravoslavne crkve u Plavšincu i drugdje. Treba naglasiti kako su u nizu spomenutih sakralnih građevina, napose onih nastalih početkom 19. stoljeća, još uvijek vidljivi kasnobarokni utjecaji.

Iz 19. stoljeća imamo i primjere sačuvane profane reprezentativne arhitekture – npr. dvorac obitelji Zdenčaj u Velikom Ravnu (koji se počeo graditi još krajem 18. stoljeća), veliki dvorac obitelji Inkey u Rasinji ili kurija Barnagor kraj Čepelovca.

Značajni objekti

U 20. stoljeću nastali su također neki značajniji objekti. Važna građevina na rubu koprivničkog gradskoga parka (formiranog u drugoj polovici 19. stoljeća) je zgrada gimnazije. Ona predstavlja jednu od najljepših ambijentalnih građevina u Koprivnici s početka 20. stoljeća. Izgrađena je za potrebe koprivničke gimnazije 1908. godine (osnovane 1906.) kao jednokatni objekt. Godine 1953. dozidan je drugi kat. Danas je u ovoj zgradi smještena Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski. Na rubu parka, nedaleko od zgrade stare gimnazije, nalazi se zgrada Domoljuba koju su 1919. izgradili koprivnički obrtnici, a u njoj održavaju koncerti, kazališne predstave i sl.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća došlo je do masovne promjene načina izgradnje stambenih objekata i u ruralnim i u urbanim naseljima. Naime, od tada počinje sustavna gradnja stambenih objekata građenih opekom i pokrivenih crijepom. Zbog toga postupno dolazi do promjene u fizionomiji gradskih i seoskih naselja.

U 20. stoljeću je izgrađena (arhitekt Stjepan Podhorsky) današnja župna crkva sv. Jurja u Đurđevcu kao uspjela imitacija starohrvatskog stila. U 20. i počekom 21. stoljeća su izgrađeni još neki vjerski objekti – od župne crkve u Novom Virju do nove župne crkve u Starigradu kraj Koprivnice te nekoliko kapela.

Iz 20. stoljeća sačuvan je niz arhitektonskih uradaka različite vrijednosti koji nisu spomenuti u ovom tekstu jer tek treba napraviti njihovu valorizaciju. Na kraju valja istaknuti kako ovaj prikaz ne treba shvatiti kao sustavni pregled svih kulturno-povijesnih spomenika, već samo određeni izbor objekata koji obilježavaju pojave i prodore nekih umjetničkih pravaca.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

U planu obnova domova europskim novcem

Grad Đurđevac planira europskim novcem obnoviti društveni dom u Sirovoj Kataleni i vatrogasni dom u Mičetincu. Projekti se redovito prijavljuju na razne natječaje, a sad

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI