Darivanje krvi humanitarnog je karaktera samo za darivatelje, za zavode i kompanije

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatskom Crvenom križu po prikupljenoj dozi isplaćuje 65 kuna, a Zavod za transfuzijsku medicinu šalje doze krvi bolnicama na temelju liječničkih uputnica te opet tu krv naplaćuju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to 320,25 kuna za običnu dozu krvi, a postoje i skuplje „verzije“ kao na primjer ona s smanjim brojem leukocita koja HZZO  košta 572,25 kuna.

Učestalost liječenja proteinima krvne plazme je sve veća i potražnja za njom svakodnevno raste, a u zadnje vrijeme vrlo su popularni tretmani za pomlađivanje s krvnom plazmom. Svjetsko tržište plazmom vrijedilo je 2016. godine 23,6 milijardi dolara, a prema predviđanjima do 2023. godine vrijednost će se gotovo udvostručiti.

Ova tema je objavljena u prošlom broju Podravskog lista

Često se darivateljima krvi tepa da daju tekućinu koja život znači, ali i koja nema cijenu. No, samo je prvi dio te rečenice točan. Koprivničanci su godinama poznati po svom odazivu na akcije davanja krvi te je Gradsko društvo Crvenog križa redovito u samom vrhu gradskih udruženja na području cijele države po broju prikupljenih doza.

Darivanje krvi u našem kraju postala je neka vrsta tradicije koja „usput“ spašava i živote. No, iako naši građani krv daju bez naknade, svaka doza krvi ima svoju cijenu. Naime, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatskom Crvenom križu po prikupljenoj dozi isplaćuje 65 kuna, a tada Hrvatski Crveni križ taj iznos preusmjeri na račune gradske organizacije koja je organizirala akciju darivanja krvi i sve je to regulirano zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, ali i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

U Koprivnici je tradicija darivanja krvi ukorijenjena među ljudima

No, to nije sav put koji prikupljene doze krvi, točnije krvni pripravci skupljeni od građana, imaju u svom  „radnom vijeku„. Prvo Zavod za transfuzijsku medicinu šalje doze krvi bolnicama na temelju liječničkih uputnica te opet tu krv naplaćuju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to 320,25 kuna za običnu dozu krvi, a postoje i skuplje „verzije“ kao na primjer ona s manjim brojem leukocita koja HZZO  košta 572,25 kuna. Opet dobrovoljno i besplatno dana krv naših građana i ovdje se naplaćuje, ali barem taj novac opet ostaje u Hrvatskoj. Ostao bi i sav u Hrvatskoj da nije propao Imunološki zavod. Pod riječju propao smatra se da je ta institucija izgubila sposobnost obavljanja većeg dijela svojih prijašnjih djelatnosti.

Krvna plazma

Iako je u Hrvatskoj i razvijenom svijetu zabranjena prodaja dijelova tijela i krvi, moguće je kao i u nekim drugim zemljama dobiti naknadu za davanje krvne plazme. I dok je darivanje krvi humanitarnog karaktera, naknada za davanje plazme iznosi 150 kuna po jednom davanju. Cijeli postupak, uključujući prijavu, upisivanje i davanje sat vremena, a donatori zatim dobiju obrok s napitkom i novac. Najčešći davatelji plazme su studenti kojima redovito davanje krvne plazme može donijeti 600 kuna mjesečno.

Krvna plazma čini 55 posto volumena krvi, a njezino doniranje najčešće traje sat vremena jer se prvo izvuče krv, potom se plazma odvoji u stroju pokraj kreveta te se nakon toga stanice krvi vraćaju sa slanom otopinom u tijelo donatora. U zemljama poput SAD-a, Njemačke, Austrije i određenih pokrajina Kanade, ljudi dobivaju naknadu za davanje krvi, a posao s krvnom plazmom cvate.

Plazma se može prodavati na svjetskoj razini jer za razliku od cjelovite krvi ima vrlo dugi rok trajanja. Najveći izvoznik je trenutno SAD, država koja svaki mjesec izveze plazme u vrijednosti većoj od 2 milijarde dolara, čineći je 12. najvrednijim izvoznim proizvodom. Dok se cjelovita krv mora držati u hladnjaku i upotrijebiti unutar 42 dana, plazma se smrznuta može pohraniti i izdržati do 10 godina. To omogućuje njezin transport diljem svijeta.

Učestalost liječenja proteinima krvne plazme je sve veća i potražnja za njom svakodnevno raste, a u zadnje vrijeme vrlo su popularni tretmani za pomlađivanje s krvnom plazmom. Svjetsko tržište plazmom vrijedilo je 2016. godine 23,6 milijardi dolara, a prema predviđanjima do 2023. godine vrijednost će se gotovo udvostručiti.

Upravo zbog toga besplatno prikupljena krv naših sugrađana stvara profit stranim farmaceutskim kompanijama. Naime, plazma, koje se prema dostupnim podacima u Hrvatskoj godišnje prikupi oko 50.000 litara, većim dijelom potroši se u svrhu medicinske transfuzije.

No, otprilike trećina ili nešto manje odlazi u inozemstvo, a prema podacima kojima raspolaže Slobodna dalmacija, Imunološki zavod litru plazme od transfuzijskih centara otkupljuje po 200 kuna, a onda je švicarskoj Octapharmi prodaje za 300 kuna, dok navodno Slovenci svoju plazmu prodaju po 75 eura po litri. Istina, dio te plazme opet se vrati u Hrvatsku te se s njom liječe bolesnici kojima su potrebni lijekovi od krvne plazme.

No, ona se vraća u obliku gotovih lijekova, koji su naravno mnogo skuplji od same plazme jer farmaceutske kompanije zasigurno lijekove ne proizvode ako im se oni financijski ne isplate. To je u prošlosti sve u stanju bio napraviti naš Imunološki zavod, koji je sada u ovoj priči čisti „prekupac“.

– Sukladno Nacionalnom planu, iz plazme isporučene na frakcionaciju proizvedeni su gotovi proizvodi koji su u cijelosti plasirani na hrvatsko tržište. Radi pravovremene opskrbe pacijenata u Hrvatskoj lijekovima iz krvne plazme, čija je potrošnja u razvijenim zemljama u stalnom porastu zbog njihove važnosti za imunološki sustav pacijenata, isporuka plazme za preradu obavlja se u skladu sa sklopljenim ugovorom između Imunološkog zavoda i frakcionatora, a izvoz i prerada plazme odvijaju se sukladno odredbama ugovora te su predmet poslovnog odnosa potpisnika ugovora – odgovorili su na naš upit iz Ministarstva zdravstva.

Prihodi Crvenog križa

 Što se tiče prihoda od dobrovoljnog darivanja krvi koji uprihodi društvo Crvenog križa, on je, kako smo kazali, 65 kuna po dozi, ali većina tog iznosa potroši se opet u humane svrhe. Na akcije koje je, primjerice, organizirao koprivnički Crveni križ, u 2020. godini odazvala su se 6422 darivatelja krvi, a krv je moglo dati njih 5.066 u 80 organiziranih akcija krvi, što je i manje nego u prijašnjim godinama. Dakle, čistom matematikom možemo izračunati da je Gradska organizacija Crvenog križa u prošloj godini uprihodila 329.000 kuna.

– Sredstva predviđena za DDK utrošena su za sve potrebno za organizaciju akcija i prehranu darivatelja, ali i volontera koji sudjeluju na akcijama. Sedam zaposlenih osoba iz GDCK Koprivnica uključeno je na različite načine u organizaciju akcija DDK, a uz njih i brojni volonteri, njih 15-ak mjesečno – navela je ravnateljica koprivničkog Crvenog križa Adela Sočev.

U sredstva predviđena i ostvarena od akcija DDK ulaze sljedeći troškovi te su ostvarena sredstva i utrošena za: troškove edukacija, promidžbu te animaciju dobrovoljnih darivatelja krvi, organizaciju akcija darivanja, priznanja i obilježavanje Dana DDK, režijske troškove pa i dio plaćazaposlenika koji rade dio radnog vremena na organizaciji i provođenju akcija dobrovoljnog darivanja krvi, ali i svih popratnih poslova vezanih uz davalaštvo krvi.

Adela Sočev, ravnateljica koprivničkog Crvenog križa

Za krv slobodan dan 

No, iako sa svojih darovanih  4,5 „deci“ krvi davalac dobije samo kobasicu i bambus, svatko onaj tko je daruje krv ima pravo na slobodan dan, i to na teret poslodavca. To nije stvar kolektivnog ugovora niti dogovora između poslodavaca i zaposlenika, već je to zakonski regulirano pravo u Zakonu o radu, gdje stoji da radnik koristi slobodan dan u pravilu na dan kada je darivao krv. Naravno, to može biti i neki drugi dan te čak i dodatni slobodan dan, ali to je već ostavljeno da se riješi dogovorom ili kolektivnim ugovorom. Nikako ne treba zanemariti da nakon 35 davanja za muškarce i 25 za žene darivatelji krvi imaju pravo na besplatno dopunsko osiguranje.

Dok u Dalmaciji redoviti nedostaje krvi,  Koprivnici ima velik broj darivatelja  prema broju stanovnika. Razlog tome možda je i velik udio zaposlenih u javnom sektoru. Sjedište je županije, gradske tvrtke značajni su poslodavci, Koprivnica je regionalno sjedište HŽ-a. Isto tako, Koprivnica ima mnogo zaposlenih u velikim industrijama, gdje su prava radnika garantirana kolektivnim ugovorima. Svi zaposleni u tim tvrtkama, ustanovama i sl. bez ikakvih dodatnih pitanja od poslodavca koriste slobodan dan za darivanje krvi, a neke od tih kompanija dale su i još jedan dodatan slobodan dan.

To je možda više u prošlosti i dodatno motiviralo radnike da daruju krv, a u međuvremenu su stvorili kulturu darivanja krvi u koprivničkom kraju.  

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI