DEJAN BAČANI: On je mladi poljoprivrednik s najboljom perspektivom u županiji

Podravski list profile

Prava je rijetkost danas vidjeti krave na prigorskim brežuljcima i zato nas je iznenadio prizor koji smo vidjeli kad smo se približili Rumenjakima, malom mjestu nedaleko od Križevaca. Desetak krava pase na livadi uz cestu, na vrhu se nazire cijelo stado, na drugom brijegu još jedno… Kao u Austriji. I kao što bi trebalo biti u cijelom našem kraju, a ne samo u Rumenjakima.

– Na našem je bregu oko 100 krava – rekao nam je Mirko Bačani, ponosni otac 25-godišnjeg Dejana, prvostupnika zootehnike, uskoro i magistra agronomije, koji je na Danima travnjaka proglašen najperspektivnijim mladim podravsko-prigorskim poljoprivrednikom.

Dejan veli kako odmalena voli taj posao. Još kao petogodišnjak je rado odlazio na djedovu farmu i rano je znao da će se baviti poljoprivredom. Kad je upisao Visoko gospodarsko učilište, obiteljsko gospodarstvo počelo se širiti, ali početak je bio jako težak.

Dejan i obitelj: Sprema se preuzeti gospodarstvo, a u zadnje dvije godine polazio je fakultet u Mariboru

– Supruga Dijana i ja uzeli smo se 1992. godine i na početku smo imali samo tri krave. Malo-pomalo povećavali smo stado, ali pamtim jako teške dane. Sjećam se kad smo za Božić 2012. godine, koja je bila jako sušna, imali još samo jednu balu sijena. To vam je za jedan dan. Hvatao nas je očaj, nismo spavali. Onda je uskočio susjed, koji je kupio stočne hrane i za sebe i za nas, dok nam nije sjeo novac od mlijeka. Danas imamo 27 mliječnih krava, desetak junica, deset hektara vlastite zemlje pod poticajima i još toliko u najmu. Pri kraju smo s kreditom, kvalitetu mlijeka jako smo podignuli, a time i cijenu i nadam se da su teški dani za nama – ispričao nam je Mirko Bačani.

Dejan, koji se sprema preuzeti gospodarstvo, u zadnje dvije godine polazio je fakultet u Mariboru te bi ove godine trebao magistrirati.

– Mislim da je jako važno da se čovjek školuje u poljoprivredi kako bi taj posao mogao raditi s punim razumijevanjem, i na zemlji i što se tiče životinja. Moja je vizija da se gospodarstvo i dalje bavi proizvodnjom mlijeka, ali i da u budućnosti ima i neka grla simentalca u tovu. Sad imamo 21 holsteinku, šest simentalki i jednu kravu smeđe pasmine i nastavio bih s takvim kombiniranim stadom. Možda bih pokrenuo proizvodnju sira, no o tome trenutačno samo razgovaramo. Mala moderna farma poput naše, na kojoj radi četveročlana obitelj, ne bi trebala imati više od 30 krava – reći će Dejan, čija je setra Lorena također krenula na zootehniku na Visoko gospodarsko učilište..

Mladi poljoprivrednik kaže kako ga jako zanima genetika te se bavi selekcijom na obiteljskom gospodarstvu, s ciljem da poveća mliječnost i veličina životinja. U tome jako dobro uspijeva. Njegova devet godina stara holsteinka Saloma, trostruka šampionka sa sajma u Gudovcu, najnagrađivanije je grlo u cijelom kraju.

Obitelj Bačani kaže kako našu poljoprivredu opterećuje more problema, od visokih bankovnih kamata, preko nemogućnosti kupnje zemlje do slabe institucionalne pomoći seljacima, a vele kako su uočili da naša županija, iako deklarativno poljoprivredna, nije široke ruke kad je riječ o poticajima.

Njegova devet godina stara holsteinka Saloma, trostruka šampionka sa sajma u Gudovcu, najnagrađivanije je grlo u cijelom kraju

– Primjerice, Zagrebačka županija daje subvencije za silose, za izgnojavanje i drugo, a naša županija to ne radi. Osim toga, mljekarima u Zagrebačkoj županiji skuplje se plaća mlijeko – primjećuje mama Dijana.

Dejan domeće kako su obiteljska gospodarstva također prepuštena sama sebi kad je riječ o europskim fondovima.

– Poljoprivredno-savjetodavna služba dobro radi kad je u pitanju struka, no nemamo podršku za mogućnosti razvoja, mjesto na kojemu bi nam netko pomogao napisati projekt ili izraditi poslovni plan. Trebali bismo sami ‘sjesti’ na internet i sami tražiti gdje se otvara koji natječaj i koja mjera, a za to se nema vremena kad čovjek radi na farmi. Evo, mi smo angažirali privatne konzultante da nam pomognu u proširenju staje i njih ćemo, naravno, sami platiti – kaže Dejan.

Zabrinjava ga i nonšalantan odnos države prema konstantnom padu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

– Slovenija proizvodi više mlijeka od nas, a mi bismo, s obzirom na veći broj stanovnika i veću zemlju, trebali proizvoditi duplo više. A od Austrijanaca smo jako daleko. Država bi trebala stvoriti okružje u kojemu bi ovaj posao bio sigurniji, da nas se čuva, a ne da nas danas ima, a sutra nema. Kad se u Saboru govorilo da se radi genocid u poljoprivredi, da smo s 400.000 krava pali na 120.000 krava, samo su odmahivali rukom. A kad je kod nas na jednom seminaru bio stručnjak iz Bavarske, rekao je kako je broj krava u Njemačkoj pao za dva posto i o tome je govorio kao o strašnoj katastrofi. To je kod njih bila uzbuna, Vlada se digla na noge. A kod nas broj krava padne za 60 posto i nikome ništa. Nijemci su svjesni da je proizvodnja hrane temelj njezina postojanja, mi nismo – pripovijeda mladi poljoprivrednik.

No, Dejan Bačani ne misli mijenjati svoju odluku o tome da će se posvetiti poljoprivredi. Nagrada s Dana travnjaka za to mu je, veli, dodatni poticaj. Samo još čeka da mu organizatori pošalju ispravnu „diplomu“. Na onoj koju su mu uručili pogrešno su napisali njegovo ime.

Dejan Bačani prima nagradu na Danima travnjaka

FOTO Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti