U samo 20 godina naša je županija izgubila gotovo 15.000 stanovnika. Za usporedbu, to je više nego što ih trenutno živi u gradu Križevcima. Prema posljednjim podacima Ministarstva uprave, vidljivo je da se ovaj loš demografski trend nastavlja, a Koprivničko-križevačka županija među onim je županijama kojima je u 2021. rođeno manje beba negoli godinu ranije.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Ministarstvo uprave računa one upisane u maticu rođenih u toj godini, a ne broj rođenih u bolnici. Prema tome, lani je u maticama na području Koprivničko-križevačke županije upisano 774-ero djece, a godinu prije toga 796. Ipak, konačne i službene brojke trebao bi do kraja prve polovice ove godine objaviti Državni zavod za statistiku.
Čak i unatoč većem broju rođenih u polovici naših županija, to i dalje ne znači i pozitivan demografski trend jer je broj umrlih i dalje veći, a podaci za 2021. očekuju se uskoro. Primjerice, 2020. prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na području naše županije rođeno je 952-je djece, a u isto vrijeme umrlo je 1654-ero. Dodajmo i kako Zavod ima drukčiju metodologiju i u broj rođenih uzima svu djecu rođenu u bolnici u Koprivnici, čak i onu koja teritorijalno ne pripadaju našoj županiji. Isto tako treba znati da se određen broj roditelja s područja naše županije odlučuje na porod u drugim županijama.
Negativan prirodni prirast, dakle u 2020. „zaustavljen“ je na 702, a kad bi se u obzir uzele i migracije koje su također s negativnim predznakom, jasnije je zašto godišnje naša županija izgubi gotovo 1000 stanovnika.
Jedine županije koje su prema Ministarstvu uprave u plusu po broju rođene djece (upisane u matice) su Splitsko-dalmatinska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Zadarska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska te Grad Zagreb. Mi, Međimurci, Karlovčani, Dubrovčani i recimo Brođani nismo te sreće. I za kraj ipak nešto zanimljivo, Ministarstvo uprave objavilo je i najčešća imena muške i ženske djece u 2021. Tu već neko vrijeme nema iznenađenja, a najčešća su kratka, tradicijska ili biblijska imena. Najčešća muška imena rođenih beba lani su bila Luka, David, Jakov, Ivan, Roko, Petar, Mateo, Niko, Matej, Fran, Josip i Noa, a ženska Mia, Lucija, Nika, Rita, Ema, Mila, Marta, Sara, Ana, Dora, Eva i Elena.
| Županija | Rođeni ’21. | Rođeni ’20. | Razlika |
| Koprivničko-križevačka | 774 | 796 | -22 |
| Varaždinska | 1413 | 1328 | 85 |
| Međimurska | 1097 | 1129 | -34 |
| Virovitičko-podravska | 650 | 618 | 32 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 565 | 583 | -18 |
