Depresivni ljudi su i više zaboravni, pamćenje se vraća antidepresivima!

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Iako depresiju najčešće povezujemo s lošim raspoloženjem, umorom i osjećajem beznađa, manje je poznato da neki ljudi koji pate od depresije imaju problema s pamćenjem.

Više su zaboravljivi nego što je uobičajeno. Iako problemi s pamećenjem nisu toliko često u fokusu istraživanja i rasprava kao što su to drugi simptomi, znamo da su kognitivne promjene česte kod depresije. Dapače, osjetit će ih čak troje od pet ljudi koji pate od depresije. Vjeruje se da do tih problema dolazi zbog promjena u strukturi mozga i funkcijama koje se događaju zbog depresije.

Problemi s pamćenjem mogu se pojaviti kada problemi s depresijom tek počinju te mogu ustrajati čak i kada se drugi simptomi depresije poboljšaju ili nestanu. Obično utječu na našu radnu memoriju. To je kratkoročno pamćenje koje koristimo da bismo aktivno upamtili stvari iz trenutka u trenutak, a problemi s tim pamćenjem mogu otežavati koncentraciju i donošenje odluka. Zapravo, brojne su kognitivne funkcije često zahvaćene, poput vremena koje je potrebno za reakciju ili odgovor, pozornost i planiranje, donošenje odluka i rasuđivanje. Depresija također otežava našem mozgu ‘šaltanje’ između zadataka te sprječava neke refleksne reakcije i odgovore.

Struktura mozga

Depresija je povezana s mnogobrojnim promjenama u strukturi i funkciji mozga, uključujući prefrontalni korteks, hipokampus i amigdalu. Ti svi dijelovi uključeni su u kogniciju, izvršne funkcije (poput planiranja, donošenja odluka i rasuđivanje) te procesuiranje emocija.

Ti dijelovi mozga međusobno su povezani neuralnim mrežama, šalju i primaju poruke jedni od drugih pa će problemi u jednom dijelu utjecati na ostale dijelove mozga. Uz to, neuralna mreža odgovorna za kognitivno i emotivno procesuiranje preklapa se s onom koja kontrolira naš sustav za odgovor na stres, stoga periodi visokog stresa mogu utjecati na kognitivnu funkciju i pogoršati raspoloženje.

Promjene u tim dijelovima mozga mogu utjecati na to kako naš mozak ‘radi’ u zadatcima koji zahtijevaju pamćenje. Primjerice, depresivni ljudi češće imaju manji hipokampus te imaju produljenu aktivnost prefrontalnog korteksa tijekom zadataka koji uključuju radnu memoriju gdje su od sudionika tražili da pamte određena slova. To je značilo da su njihovi mozgovi morali raditi više i uz pomoć drugih dijelova mozga pri izvršavanju tih zadataka nego što to mora raditi mozak osobe koja ne pati od depresije.

Mreže koje povezuju kogniciju (uključujući i pamćenje) i emociju koriste kemijske glasnike – serotonin, dopamin, noradrenalin i glutamat, koji omogućavaju neuronima u tim dijelovima mozga da komuniciraju jedan s drugim. Budući da glasnički sistemi u mozgu neprestano komuniciraju jedni s drugima, promjene među njima znače da bi naši neuroni mogli biti manje sposobni komunicirati jedni s drugima. To bi također moglo utjecati na to kako radi naše pamćenje.

Radno pamćenje

To ne znači da osoba koja pati od depresije nema puno drugih opcija kojima može poboljšati svoje pamćenje. Primjerice, tjelesna aktivnost poboljšava radno pamćenje, procesuiranje, brzinu i pažnju. Smatra se da vježbanje u mozak otpušta neurotransmitere glasnike (uključujući serotonin i dopamin) te povećava aktivaciju u korteksu mozga. I jedno i drugo se vezuje uz rast novih neurona i plastičnost mozga (sposobnost mozga da se mijenja, prilagođava i raste). Sve ovo bitno je za dobro pamćenje.

Razgovorne terapije također pokazuju povećanu aktivaciju prefrontalnog korteksa, što bi moglo biti povezano s poboljšanjem brzine odgovora i fleksibilnosti, oboje važni aspekti kognicije i raspoloženja. Poboljšanje radnog pamćenja i pažnje može postići kognitivnim treningom na računalu. U nekim slučajevima radnu memoriju mogu poboljšati i antidepresivi. Problemi s pamćenjem značajno utječu na kvalitetu života stoga je važno uzeti ih u obzir s drugim simptomima depresije kako bi se terapija poboljšala i spriječilo njihovo ponavljanje.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Članovi Udruge slijepih igrali govorni pikado

Program Priprema, pozor, SAD! Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije nastavljen je Mjesecom društvenih igara. Članovi su u manjim skupinama iskušali svoje vještine u govornom pikadu te

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI