Djeca koja odgađaju nuždu: Simptomi upale mokraćnih organa u djece i kako ih liječiti

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Normalna mokraća ne sadrži bakterije. Bakterije ponekad izvana mogu prodrijeti u mokraćnu cijev, s kože koja okružuje spolovilo i čmar. Ako ponekad i dođe do prodora bakterija u mokraćni sustav, ulaskom izvana kroz mokraćnu cijev ili putem krvi, zdravi mokraćni organi ih uništavaju i ne dolazi do upala. Postoje stanja u kojima takve, slučajno zalutale bakterije, dobiju priliku preživjeti i razmnožavati se.

Tako, na primjer, djeca koja duže vrijeme zadržavaju mokraću (odgađaju mokrenje) imaju veće šanse oboljeti od upale mokraćnih kanala. Redovito mokrenje “ispire” tako prisutne bakterije i pomaže pri održavanju mokraćnih puteva sterilnima. Dulje zadržavanje mokraće daje bakterijama priliku za razmnožavanje te nastanak bolesti. Osim toga, dugo zadržavanje mokraće i dugo trajanje kontrakcije (grča) mišića koji otpušta urin otežava njegovo potpuno opuštanje tijekom mokrenja te se stoga mokraćni mjehur ponekad ne isprazni u cijelosti. Ovakvo stanje može pogodovati nastanku infekcije.

Urođene anomalije

Upale se vrlo često javljaju tijekom ljeta, u vrijeme kada zbog velikih vrućina organizam “čuva” vodu zbog čega se stvara manje mokraće – ona postaje tamna i gusta, a mokrenje rjeđe. Problem sličan ovome se javlja i tijekom bolesti praćenih vrućicom, povraćanjem ili proljevom. U ovakvim stanjima organizam također ima nedovoljno tekućine, stvara manje mokraće, a bakterije, ako se u njemu nađu, imaju vremena za razmnožavanje i stvaranje upale. Obično tada susrećemo djecu koja ubrzo nakon ozdravljenja, od primjerice neke virusne bolesti, ponovno dobiju vrućicu bez drugih znakova bolesti. U ovakvim situacijama razvoju bakterija, osim rjeđeg mokrenja, vjerojatno pogoduje i slabljenje imunosti uzrokovano prethodnom bolešću.

Rjeđe, postoje i prirođene zapreke protoka mokraće – sužen izlazni dio nakapnice bubrega ili početnog dijela mokraćne cijevi. U takvim stanjima mokraća se duže zadržava iznad suženja i onemogućava normalno ispiranje mokraćnog sustava. U nekim slučajevima je prisutan prirođeni poremećaj pražnjenja mjehura – tada govorimo o neurogenom mjehuru.

Postoje i neka druga stanja koja pogoduju razvoju bakterija u mokraćnom sustavu. Svako zadržavanje mokraće, u bilo kojem dijelu sustava ili povrat mokraće prema bubregu, u velikoj mjeri povećava izglede za pojavu upale. Najčešće se radi o povratu mokraće iz mjehura prema mokraćovodima, bilo da se to događa kada se mjehur napuni ili uslijed mokrenja kada se zbog kontrakcije mišića mjehura tlak u mjehuru dodatno povisi. U tom slučaju govorimo o refluksu mokraće iz mokraćnog mjehura u mokraćovode. Većinom se radi o blagim stupnjevima refluksa pri čemu manje količine mokraće “bježe” prema bubrezima. No, ponekad se radi o velikoj količini mokraće koja pritom značajno proširuje mokraćovode i nakapnicu bubrega. Blaži stupnjevi refluksa nestaju spontano dok se teži moraju liječiti kirurški. U svakom slučaju, iznimno je važno spriječiti ponovnu pojavu upale mokraćnih organa jer ona može uzrokovati trajno oštećenje bubrežnog tkiva – u tkivu se stvaraju ožiljci. Ranije dijagnosticiran refluks ima veće šanse za spontani nestanak i veću mogućnost sprječavanja ožiljaka na bubrežnom tkivu.

U više od 80 posto utvrđenih upala mokraćnih organa, kod djece, uzročnik je Escherichia coli. Uvjetovana nasljeđem, postoji i određena sklonost sluznice mokraćnih kanala ka infekcijama ovom bakterijom; naime, određeni tip građe sluznice omogućava lakši uhvat Escherihiae coli i njeno umnažanje.

Koji su znakovi upale?

Tijekom prvih dana i mjeseci života djeteta znakove vrlo teških infekcija mokraćnih organa djece u pravilu je teško pronaći. U najranijoj dobi otpornost na infekcije prilično je mala, imunološki sustav nije u dovoljnoj mjeri sazrio da bi se branio pokretanjem upalnih procesa. Zbog toga je i znakove upale teško pronaći – nerijetko nema povišene temperature, nema znakova poremećaja pri mokrenju (pečenje) niti bolova. Tek pogoršano opće stanje, nemir, zastoj u prirastu tjelesne težine, gubitak teka, povraćanje, proljevaste stolice ili pak produljena novorođenačka žutica mogu biti znaci infekcije. Zbog spomenutih obilježja imunog sustava bakterije se mogu relativno neometano i brzo razmnožavati i širiti – prvo uzduž cijelog sustava mokraćnih organa, a nakon toga mogu prodrijeti i u krv te se proširiti po cijelom tijelu. Kako bismo izbjegli ovo po život opasno događanje, trebamo što prije otkriti upalu i početi s liječenjem.

Kod starije djece javlja se vrućica, učestalo mokrenje u manjim količinama, konstantni osjećaj punog mjehura uz nagon na mokrenje, pečenje pri mokrenju i bol u predjelu bubrega. Nekada se bubrežni bolovi mogu pojaviti i sprijeda, u žličici ili mogu sijevati straga prema ramenu. Visoka vrućica i tresavica upućuju na mogući prodor bakterija iz mokraćnih organa u krv te, također, zahtijevaju posebnu pozornost i brzo početak liječenja. Kada se samo radi o upali mokraćnog mjehura, nema znakova vrućice i bolova u predjelu bubrega (ovo su znaci da se upala proširila na bubrege).

Nerijetko, kad je riječ o upalama mokraćnih organa, urin postaje zamućen i poprima neugodan miris.

Što činiti kada se pojavi upala?

Ako sumnjamo da postoji upala mokraćnih organa, treba se javiti liječniku. Jedino se laboratorijskim pretragama može sa sigurnošću utvrditi postoji li upala i kojeg je intenziteta. Najčešće se obavlja pregled urina na upalne stanice (leukocite) i krv (eritrocite) te na bakterije (urinkultura i antibiogram). Osim toga, osobito kod mlađe djece i izraženijih znakova upale (vrućica i bolovi), treba načiniti i krvne pretrage. Ako se dokaže upala mokraćnih organa bez odlaganja se započinje liječenje antibioticima, u pravilu ne čekajući nalaze urinokulture. Vrlo je važno podrobno se informirati o ispravnom načinu prikupljanja mokraće za pretrage, provođenju liječenja i znakovima pogoršanja na koje treba reagirati.

Poslije izlječenja treba periodično kontrolirati urin i urinokulturu kako bismo rano uočili znakove ponovne pojave upale. Uzimajući u obzir česte prirođene anomalije mokraćnog sustava, potrebno je obaviti još neke pretrage kojima bi se one isključile, savjetuje pedijatar Milivoj Jovančević na najdoktor.com. (pl)

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI