Dobro je podsjetiti se: Selo Molve udaljeno je dva sata od Đurđevca, sat i pol od Virja

Podravski list profile

Piše: dr. Hrvoje Petrić, Iz povijesti Podravine i Prigorja. Čitajte svaki ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista.

Uvjete za obnovu naseljenosti na prostoru Molva moramo promatrati kao dio procesa formiranja nove funkcionalne mreže naselja na širem prostoru, koji će u punom smislu doći do izražaja postavljanjem nove granice Žitvanskog mira (1606.), kada će se habsburško-osmanska granica u području Podravine povući nešto istočnije na liniju rijeke Ilove. Privremena stabilizacija granica, koja će trajati do kraja 17. stoljeća, omogućit će snažniju organizaciju vojnokrajiškog društva.

Planski čin

Selo Molve obnovljeno je najvjerojatnije sredinom 17. stoljeća, a prvi put se spominje 8. listopada 1658. godine, dok je župa osnovana vjerojatno oko 1665. godine. Za objašnjenje naseljavanja/obnavljanja Molva valja razjasniti je li se radilo o stihijskom ili planskom osnivanju sela.

O procesu naseljavanja vojnokrajiškog prostora između Drave i Save ne postoje sačuvana izvješća, a vojnokrajiška je uprava mogla jedva posezati u proces kolonizacije. No čini se da je na neki način organiziran planski nastanak naselja te ujednačen sustav podjele zemljišta te da su specifični povijesni uvjeti nastanka velikog dijela ruralnih naselja Vojne krajine rezultirali razmjerno pravilnom strukturom naselja.

Osobno sam sklon tumačiti naseljavanje/obnovu Molva sredinom 17. stoljeća kao, barem djelomično, planski čin. Jedan od pokazatelja planskog naseljavanja je i struktura sela Molve, koja je relativno pravilna. Ako se plansko osnivanje Molva pokaže točnim, onda treba odbaciti ranije teze o „stihijskom“ osnivanju pograničnih sela. I pravilni (negeometrijski!) izgled središnjeg dijela sela upućuje na to.

Vremenski se osnivanje Molva djelomično podudara s djelatnošću Ivana Josipa Herbersteina, koji je jedno vrijeme bio đurđevački kapetan, a kasnije križevački zapovjednik te zamjenik generala Varaždinskog generalata. S vremenom su se pojavile pritužbe na Herbersteinovo vladanje prema Vlasima u okolici Đurđevca. Nezadovoljstvo Vlaha su, uz ostalo, izazivala naseljavanja katoličkog stanovništva u okolici Đurđevca, Ivanića i Bjelovara.

Za buduća istraživanja ostaje otvoreno pitanje položaja stanovništva Molva. Iako su Molve osnivanjem/obnovom formalno postale dio Varaždinskog generalata, kojim je u 17. stoljeću praktički upravljalo unutarnjoaustrijsko Dvorsko ratno vijeće u Grazu, valja isključiti bilo kakav pravni kontinuitet sa srednjovjekovnim naseljem Molve, koje je uništeno 1540-ih godina uslijed osmanskih provala.

Da je postojao pravni kontinuitet između srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih Molva, one bi u 17. stoljeću postale dio Koprivničkog vlastelinstva, kojim su upravljali koprivnički (nad)kapetani. Po drugoj strani, na ovo selo, barem u prvoj fazi, formalno nisu mogla biti primijenjena Statuta Valachorum iz 1630. godine. Zbog toga je pravni položaj Molva tijekom 17. stoljeća ostao nedefiniran, tim više što se tada nije znalo pripadaju li Molve pod jurisdikciju Koprivničke natkapetanije ili Đurđevečke kapetanije.

Za 17. stoljeće nemamo zabilježenih nikakvih podataka o mogućim podavanjima vojnokrajiškim zapovjednicima ili o tome kako bi ovdašnje stanovništvo moralo izvršavati neki oblik radne rente. Možda zbog toga možemo govoriti o svojevrsnom upravnom „provizoriju“ nad Molvama, u kojem su stanovnici očito bili prepušteni sami sebi te „milosti i nemilosti“ vojnokrajiških kapetana, odnosno unutarnjoaustrijskog Dvorskog ratnog vijeća.

Osim domaćeg, odnosno preživjelog „slovenskog/slavonskog“ stanovništva, predaka današnjih Podravaca – na koje ukazuje molvarski govor, a možda i sačuvani kasnogotički kip Majke Božje – Molve je naselio i dio doseljenika iz drugih područja, čije moguće utjecaje na govor i običaje tek treba istražiti.

Opis

Stvaranje novih vojnokrajiških sela poput Molva s isključivo katoličkim stanovništvom vjerojatno nije bilo slučajno. Ovo je naselje, kao i susjedne Hlebine, fizički locirano točno između onog dijela granice s Osmanskim Carstvom i Bilogore gdje su nizinska vlaška naselja (Jeduševac, Delovi i Kladare) bila najbliže rijeci Dravi i samim time granici s osmanskim teritorijem. Proces naseljavanja katoličkog stanovništva između naselja koja su pretežito naseljavali Vlasi i granice Osmanskog Carstva odvijao se i na drugim dijelovima Varaždinskog generalata.

Zanimljivo je da je selo Molve osnovano u približno vrijeme izbijanja krajiške bune 1658., a selo Hlebine u vrijeme oko (ili nakon) krajiške bune 1666. godine. Oba su sela isprva bila naseljena gotovo isključivo katoličkim stanovništvom te, kako sam ranije naveo, locirana između podravskih nizinskih vlaških sela granice s Osmanskim Carstvom na rijeci Dravi.

Jedna od najznačajnijih karata koja prikazuje Molve u 17. stoljeću je karta isusovca Stjepana Glavača iz 1673. godine. Oko Molva (Molua) su ucrtana susjedna sela: Novigad (Nouigrad), Virje (Virie seu Weisenturn) , Đurđevec (Giurgieuetz), Grabrovnica (Grabarnitza) i druga. Blizu ušća vodotoka ucrtanog uz Molve rijeka Drava je imala dva toka – glavni bliži prostoru Osmanskog Carstva i sporedni bliže Bilogori, koja je prikazana humcima, ali bez imena. Molve i Đurđevac su se nalazili na većoj kopnenoj površini okruženoj dvama dijelovima dravskog toka.

Kartograf Giacomo Giovanni Rossi je u Rimu 1686. godine objavio kartu najvjerojatnije autora Giacoma Cantellija da Vignole na kojoj je prikazao položaj sela Molve (Mollua), a spominju se i susjedna naselja: Novigrad (Nouigrad), Virje (Weisenturn), Đurđevac (S. Georg, Giurgeuetz) i Grabrovnica (Grabornaza). Južno je ucrtan brežuljkasti reljef koji se pruža u smjeru zapad-istok.

Za poznavanje naselja i reljefa u okolici Molva vrlo je važna Cantellijeva karta objavljena u Rimu 1690. godine. Na toj su karti, uz ostala, zabilježena naselja: Molve (Molua), Hlebine (Hlebina), Bregi (Bergie), Novigrad (Nouigrad), Virje (Veisenturn a. Virie), Miholjanec (Miholanzi), Kalinovec (Calinouez), Đurđevac (S. Giorgio, Giurgeuetz).

S kraja 17. stoljeća je i Valvazorova karta, na kojoj je također ucrtano selo Molve (Molua). Na karti je jasno označena granica s Osmanskim Carstvom. Oko Molva su ucrtana naselja: Novigrad (Nouigrad), Virje (Virie seu Weisenturn), Đurđevac (Giurgieuetz), Grabrovnica (Grabarniza) i druga.

Sačuvao se opis sela Molva i njegove okolice iz druge polovice 18. stoljeća, koji donosim gotovo u cijelosti.

„Selo Molve udaljeno je dva sata od Đurđevca, sat i pol od Virja, sa od molvanske skele na rijeci Dravi, dva sata od virjanske skele na rijeci Dravi. Leži na maloj uzvisini ispod koje se prema sjeveru, istoku i zapadu nalaze velike i stalne bare, a nad njima s jedne strane dominiraju nedaleki pješčani brežuljak Kerbolin, a s druge strane Gajci. Koprivnica i potok Brezova (…) nakon što se spoje (…) tvore rijeku Bistru, u koju se podno malog otoka Sigečeca ulijeva potok Košanja (…) te teče kroz spomenute bare (…). Na putu onamo rijeka kroz razne blatnjave jarke tvori još više malih i velikih otoka. Njezina se širina i dubina zbog bare i plitkih obala ne može pouzdano utvrditi. Preko ove se rijeke u ovoj sekciji nigdje i ni u koje doba ne može prijeći, osim preko drvena mosta kojim je premošćena na putu k molvanskoj skeli na rijeci Dravi (…). Ta rijeka preplavi svake godine po dva, tri, pa i više puta okolne bare, koje se tada isto tako razlijevaju preko svojih obala te poplave ravne livade i polja prema zapadu sve do blizu Virja i Delova. Obično ta poplava bude znatno pojačana izlijevanjem rijeke Drave (…) te tada potraje tri do četiri, pa i više tjedana. Tijekom tog vremena, osim puta prema Đurđevcu, sasvim bude prekinut svaki drugi prolaz iz ovog sela. Kroz okolne se bare, koje su zarasle miješanim, većinom gustim grmovitim drvećem nikad ne može proći, osim preko na planu označenih prolaza, čak i kad za vrlo vrućih ljeta katkad presuše. Duboki jarak Strug – povrh kojega (…) stoje neke staje za stoku, zvane Luka, koje pripadaju Molvama – ljeti sasvim presuši. U vlažno je doba naprotiv sasvim napunjen vodom. Put i ovog sela prema Đurđevcu spušta se pješčanim brežuljcima i u svako je doba uporabljiv teškim vozilima. Si ostali putovi koji idu iz ovog sela kroz bare – a napose putovi koji vode (…) k rijeci Dravi te u tamošnju šumu, u što je uključen i put koji iz Virja ide k virjanskoj seli (…) uporabljivi su lakim kolima samo za vrlo vrućih ljeta i djelomice preko presušenih bara; za vlažna vremena sasvim su bez čvrste podloge i njima se za velike vode uopće ne može proći. Pješačkom stazom u Virje samo se pješice može proći za vrlo suhih ljeta. Crkva u sredini sela građena je od drva, časničko konačište građeno je od pečene cigle i iz njega se može pucati na put koji ulazi u selo iz Đurđevca, no i nad njim kao i nad samim selom dominiraju pješčani brežuljci. Crkva Majke Božje, stoji izvan sela, zidana je i okružena drvenom ogradom. Živež se iz ovog sela može odvesti samo u Đurđevac, i nikamo drugamo.“

Stanovništvo

Prema popisu iz 1665. godine, u Molvama su zabilježeni doseljenici iz Đurđevca, Virja, Novigrada, Miholjanca, Ivanca, Međimurja, Mađarske i iz Heresznye (Rasinje, u Prekodravlju preko današnjeg Ferdinandovca, gdje je tada živjelo južnoslavensko/hrvatsko stanovništvo). U Molvama je te godine popisano najmanje 38 kućedomaćina. O iseljavanju ima vrlo malo istraženih podataka, kao primjerice 1699. u virovitičku župu Sv. Roka.

Kako se Molve, kao ruralno naselje, mogu najbolje usporediti sa seoskim naseljima iz istoga razdoblja, uzet ću za usporedbu potonje podatke po kojima je na jednoga kućedomaćina dolazilo između 6,3 i 7,5 članova domaćinstva. Prema tome bi u Molvama 1665. godine živjelo između 240 i 285 stanovnika.

U popisu kućedomaćina iz 1700. godine velika je većina imala obvezu podavanja žita, jedino četiri obitelji nemaju jasno zabilježenu obvezu. Iz obveze podavanja mogu se vidjeti socijalne razlike. U Molvama su svi morali davati istu količinu podavanja pa to govori o približno jednakoj gospodarskoj snazi velike većine stanovnika.

Usporedimo li popis dijela kućedomaćina iz 1665. i broja kuća iz 1671., možemo pretpostaviti ili da 1665. nisu bila popisana sva prezimena ili da je između 1665. i 1671. došlo do porasta stanovništva za više od 50 posto. Trend rasta zadržava se do 1700. godine, kada su u Molvama bila popisana 74 kućedomaćina. Početkom 18. stoljeća broj stanovnika lagano pada, ali je već 30-tih godina vidljiva polagana demografska obnova, koja tek 1768. godine pouzdano prelazi brojnost iz 1700. godine.

Broj kuća u Molvama 70-ih godina 18. stoljeća stagnira na 93-94, desetak godina kasnije dolazi do povećanja na oko 103 kuće. Istovremeno dolazi do snažnog rasta ukupnog broja stanovnika sa 693 70-ih godina na 852 80-ih godina, da bi oko 1800. godine ukupni broj Molvaraca prešao brojku 1000.

Tablica 1 – Broj starješina (kućedomaćina) i procjena broja stanovnika u Molvama od 1665. do 1733. godine

Godina 1665. 1700. 1716. 1733.
Broj kućedomaćina 38 74 62 70
Procjena broja stanovnika 240-285 465-555 390-465 440-525

U ovome trenutku je teško ponuditi odgovarajuće objašnjenje za vrlo snažan porast broja stanovnika između 1771. i 1800. godine, i to za više od 45 posto, no usporedbom s kasnijim popisima iz prve polovice 19. stoljeća vidljivo je da je to tek dio započetog trenda porasta ukupnog broja stanovnika. Naime, između 1800. i 1851. došlo je do više nego udvostručenja stanovništva. Kako nismo uspjeli doći do matičnih knjiga za župu Molve, u istraživanom razdoblju nemoguće je utvrditi uzroke toga rasta pa ćemo to ostaviti budućim istraživačima.

Na osnovu iznesenih podataka možemo vidjeti kako su osim preživjelog starosjedilačkog stanovništva Molve naselili i doseljenici iz Križevačke županije (Cenkovec, Torčec, Selnik ili Selnica, Koprivnica, Ivanec), Međimurja, Zagorja, Srijema, susjednih sela Varaždinskog generalata (Novigrad, Miholjanec, Đurđevec, Virje, Trema) i Ugarske, odnosno Mađarske (od kojih su neki doseljenici bili hrvatskog, odnosno slavenskog podrijetla, npr. iz sela Heresznye-Rasinje).

Zanimljivo je da prvi sloj doseljenika, zabilježen 1665. godine, potječe ili iz daljih područja (Ugarska, Zagorje, Međimurje) ili iz susjednih vojnokrajiških utvrda (Virje, Novigrad, Đurđevec), odnosno iz graničarskih sela (Miholjanec). U fazi oko 1700. godine pridružuju im se doseljenici iz naselja tzv. „provincijala“, odnosno Križevačke županije (Cenkovec, Torčec, Selnik ili Selnica, Koprivnica, Ivanec), i vjerojatno Srijema, a početkom 18. stoljeća zabilježena je jedna doseljena obitelj podrijetlom najvjerojatnije iz Treme kraj Križevaca. Usporedimo li najstarije popise Molvaraca iz 1665., 1700. i 1716. godine možemo uočiti kako je stabilizacija prezimena nastala tek početkom 18. stoljeća.

Tablica 2 – Broj kuća (domus) u Molvama od 1671. do 1857.

 Godina 1671. 1768. 1771. 1782. 1783. 1787. 1825. 1857.
Broj  kuća 59 94 93 103 103 103 119 141

U prva dva stoljeća nakon osnutka (obnove) današnjeg sela Molve došlo je do povećanja ukupnog broja stanovnika za više od osam puta, a to je utjecalo i na širenje sela. Na osnovu analize prezimena iz 1700. i 1716. godine moguće je zaključiti kako je došlo do stabilizacije naseljenog stanovništva u Molvama. Usporede li se ovi popisi s onima iz 1665., vidljivo je kako se samo nekoliko prezimena ponavlja u 1700. i 1716. godini. Usporedbom prvih popisa Molvaraca od 1665. do 1716. moguće je pretpostaviti kako je prvobitno stanovništvo Molva ili preslojeno novim stanovništvom doseljenim početkom 18. stoljeća, ili su oni koji su, iz nekih razloga sredinom 17. stoljeća skrivali identitet, dobili nova prezimena. Zanimljivo je da dio popisanog stanovništva 1665. skriva identitet, a o sebi jedino otkrivaju da su se doselili iz Đurđevca i iz Heresznye.

Tablica 3 – Broj stanovnika u župi Molve od 1768. do oko 1800. godine

Godina 1768. 1771. 1782. Oko 1800.
Broj stanovnika (za ispovijed – 450) 693 852 918

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti