“Drava Life”: Oživjeti Dravu – poluprirodnu, ali i divlju

Podravski list profile

ZAGREB, 1. lipnja 2019. (Hina) – Rijeka Drava jedna je od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi, a kroz projekt “Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama“ želi se poboljšati njezin ekosustav, vratiti razgranati tok i povećati broj biljnih i životinjskih vrsta koje uz nju žive.

Oživjeti Dravu nije jednostavan ni lagan posao, no obnavljanje će biti od velike koristi za ugrožena staništa i vrste u “Natura 2000” područjima, pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku i povećati njihovu rekreacijsku vrijednost.

Otvaranje starih rukavaca i stvaranje novih

To znaju i partneri u projektu Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wildlife Found (WWF) i Hrvatskih voda koji u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima s područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama primjenjuju inovativni pristup i žele uvesti najbolju praksu za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

Planirani postupci obnove obuhvaćaju otvaranje starih rukavaca i stvaranje novih, uklanjanje i mijenjanje obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanje retencijskih područja i prirodnih strmih riječnih obala. 

“Stari rukavci mogu se povezati s glavnim tokom Drave i povećati količinu sedimenata”, kaže Ana Kuzmanić iz WWF-a Adria, koji na projektu radi s WWF Austrija i u Hrvatsku nastoji prenijeti iskustva iz Austrije, gdje se revitalizacija Drave uspješno provodi već 30 godina.

“Drava se u Austriji bila pretvorila u kanal zbog pretjerane regulacije, sužavanja korita, izgradnje obalautvrde i nekoliko hidroelektrana, a sada ondje rade rukavce. Revitalizacija je smjer u kojem i Hrvatske vode žele ići jer se ne mogu provoditi samo tzv. sive mjere ni graditi obaloutvrde”, istaknuto je prilikom obilaska dviju od sedam lokacija na Dravi.     

Inicijalni kanal za veću riječnu dinamiku i smanjenje rizika od poplava

Na lokaciji Novačka planira se otvoriti bočni rukavac dugačak 1,3 kilometra i ukloniti poprečna gradnja dugačka oko 15 metara, koja zaustavlja protok vode veći dio godine. Tako će se povećati riječna dinamika i smanjiti opasnost od poplava. 

“S obzirom da treba pomaknuti riječni sediment s početaka rukavaca, premjestit će se nizvodno na lijevu obalu Drave, gdje će prirodni procesi erodirati obalu i nositi sediment nizvodno. Otvaranjem rukavca osigurat će se protok vode i poboljšati stanište za biljni i životinjski svijet”, objasnio je Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda.

Na desnom rukavcu iskopat će se inicijalni kanal dug kilometar kako bi se uspostavila prirodna riječna dinamika i smanjio pritisak na lijevu obalu rijeke na kojoj je izražena erozija.

Udaljenost između nasipa na lokaciji Novačka je samo 800 metara, a uobičajena je između 1000 i 1500 metara. Zbog tako uskog grla dolazi do opasnih situacija i visokih troškova povezanih s izgradnjom obaloutvrda i pera koji štite obalu od erozije, kaže Kereša.

To će pozitivno utjecati na stvaranje novih ciljanih staništa, poput šljunčanih sprudova i strmih obala, koja su na Dravi sve rjeđa. Na sprudovima i strmim obalama rijeke nastanjuju se ciljane vrste ptica, poput male čigre i bregunice.

Troškovi izvođenja radova, koji uključuju pripremne radove, poput geodetskih mjerenja, pripreme terena, micanja obaloutvrda i slično, procijenjeni su na nešto više od pola milijuna eura.

Bregunice – ambasadori žive i zdrave Drave

Strma obala Libanovec važno je stanište ptica bregunica, pčelarica i vodomara, ali i važan izvor sedimenta.

Na tom je području 2018. godine živjelo otprilike 1100 parova bregunica, ambasadora žive i zdrave Drave. Jedna obitelj bregunica može pojesti do 10.000 komaraca na dan, čineći tako uslugu ljudima i životinjama.

Obala duga oko 700 metara dijelom je učvršćena bočnim perima, no, unatoč tome, bočna erozija je vrlo dinamična i ubrzana zbog velikog vodenog vala 2014. godine.

Studija izvodljivosti unutar aktivnosti “Drava Life” projekta je kroz mjere zaštite staništa izabrala najbolje rješenje za očuvanje i gniježđenje kolonije bregunica.

Kako bi se osiguralo neometano gniježđenje ptica, ali i sigurnost ljudi koji se kreću po obali, u sklopu projekta postavit će se znak upozorenja da se ne ometaju ptice i da se tuda kreće na vlastitu odgovornost. 

Patuljasti rogoz nakon 20 godina uskoro opet na Dravi

Drava još ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove, no čovjekovo djelovanje, ponajprije izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina uzrokuje velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima rijeke.

Među važnim pokazateljima negativnih promjena je nestajanje karakterističnih riječnih staništa i ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz, koji je nestao s hrvatskog dijela toka Drave prije više od 20 godina.

Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u sklopu “Drava Life” projekta ima praktično i simbolično značenje, istaknuto je. 

Patuljasti rogoz posljednji je put viđen na sprudovima kod Varaždina 1994. Kebrač i patuljasti rogoz pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima, poput šljunčanih sprudova, i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

Patuljasti rogoz već se vratio na obale Drave u Austriji, gdje je ta biljka također bila izumrla zbog velikih promjena koje su počele oko 1870. s izgradnjom prve željezničke pruge.

Dotad je gornji tok Drave imao brojne rukavce i zaobalne vode, no izgradnjom željeznice javila se potreba za razvojem obrane od poplava pa je riječno korito fiksirano s obje strane, a izvorne su razgranate i isprepletene riječne strukture nestale.

“Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća stručnjaci su prepoznali golemi potencijal revitalizacije i potrebu za mjerama ublažavanja regulacije rijeke i njezinu obnovu”, rekao je Klaus Michor iz tvrtke Revital, zadužene za obnovu Drave u Austriji.

Revitalizacijom Drave u Austriji smanjuje se opasnost od poplava u Hrvatskoj

Ciljane zaštićene vrste na tom području su šume bijele johe, mnoge riblje vrste, poput dunavskog lososa i blistavca, te više od 140 riječnih ptica, kao što su mala prutka, kulik sljepčić, vodomar i zlatna vuga.

Također, stanište je mnogih vodozemaca, poput podunavskog vodenjaka i žutog mukača te nekoliko vrsta insekata, riječnih rakova i rijetkih biljnih vrsta, poput kebrača i patuljastog rogoza.

Područje zahvaćeno projektom proteže se između Oberdrauburga na granici do Tirola te nizvodno do Mauthbrückena (Steckenboi), koji je dio ekološke mreže “Natura 2000”.

“Od 1992. do 2011. implementirane su 24 mjere revitalizacije rijeke. Više od 10 kilometara je revitalizirano, nastalo je oko 100 poplavnih vodnih tijela i oko 100 hektara poplavnih šuma”, rekao je Michor.

Revitalizacijom se proširuje riječno korito, zbog čega se tok rijeke usporava i u konačnici smanjuje opasnost od poplava. “Ako je Drava u Austriji dublja, u Hrvatsku će doći više vode pa su moguće poplave. Naša je odgovornost da to reguliramo”, poručio je Michor.

Rijeku obnavljamo kilometar po kilometar, kako bismo dobili novo, divlje lice Drave, poručili su iz WWF Austrije.

Zadovoljni su razvojem održivog turizma, otvaranjem biciklističkih staza i obiteljskih poljoprivredna gospodarstva uz Dravu jer novac od turizma služi za zaštitu okoliša, to više što su riječni ekosustavi najugroženiji u Europi. (piše Đurđa Beraković)(Hina)

Foto (Nikola Wolf) – Strma obala Libanovec (kod Legrada) važno je stanište ptica bregunica, pčelarica i vodomara, ali i važan izvor sedimenta

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti