FOTO Bivši šef Elektre pokazao nam je kako Munjara propada umjesto da bude uređena kao muzej

Bilo bi potrebno još oko pola milijuna kuna da se stara križevačka Munjara u potpunosti obnovi i preuredi u tehnički muzej


Autor: podravski.hr — 04.11.2018. / 17:01 Aktualno

Josip Trbus pokraj generatora istosmjerne struje koji je 'dovukao' iz Budimpešte

Bilo bi potrebno još oko pola milijuna kuna da se stara gradska Munjara u potpunosti obnovi i u njoj postavi muzejska zbirka o povijesti same elektrane, ali i o elektricitetu općenito, reći će Josip Trbus, negdašnji šef križevačke Elektre i distribucijskog područja Bjelovar, koji već gotovo 20 godina gura taj projekt.
Tijekom godina, dok je još direktorovao, učinio je mnogo o trošku HEP-a, koji je vlasnik Munjare – obnovio je krovište zgrade koja je zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture, a iz Budimpešte je uspio dopremiti generatore istosmjerne struje nalik na one kakvi su radili u Križevcima. Tu su i autentični kućni aparati na istosmjernu struju i drugi budući izlošci.
Prva električna žarulja u Križevcima je zasvijetlila 1912. godine, 30 godina nakon što je Thomas Edison otvorio prvu elektranu na svijetu u New Yorku.
– Iz Munjare su išla četiri voda, na četiri strane svijeta, i zato su se zvali frtajleri. Istosmjerna struja ne može se razvoditi na velike daljine kao izmjenična – zbog čega je kasnije Tesla pobijedio Edisona – pa su frtajleri bili dugački otprilike tisuću metara – pripovijeda Trbus.
Ostalo je zapisano kako se prvi elektrificirao tadašnji gradonačelnik, dr. Stjepan Pomper, a među prvim korisnicima bile su i trgovine u centru.
– Najvažnije je to što su Križevci dobili uličnu javnu rasvjetu na struju, i to među prvim gradovima u Hrvatskoj. U Bjelovaru, primjerice, dugo nisu išli na struju zbog toga što su gradski oci imali dionice u poduzeću koje je bilo vlasnik javne rasvjete na plin, pa im nije bilo u interesu. Križevačku Munjaru pogonila je nafta, a u njoj su radila samo tri radnika. Radila je do 1942. godine, kada su bakreni navoji s generatora otišli u Italiju. Tijekom rata izgubljeno je dosta dokumentacije, pa se ne zna koliko je koje godine bilo korisnika. Pronašao sam podatke o njih 150, a u 40-tima ih je sigurno bilo oko tisuću – veli Trbus.
Veli kako je staru Munjaru sve do konca 90-ih godina Elektra koristila kao skladište. Kad je ta potreba prestala, jedini tada živući i zadnji radnik Munjare Antun Prožek došao je na ideju da se ona pretvori u muzej. Trbus je ideju razradio i počeo je realizirati.
– Konačni cilj je otvaranje muzejske zbirke o elektrifikaciji Križevaca i okolice, a to bi mogao biti nukleus budućeg tehničkog muzeja. Projekt je prihvatio tadašnji direktor gradskog muzeja, a podržalo ga je i Gradsko vijeće. Dao sam obnoviti zgradu, koja je bila u ruševnu stanju. Nažalost, nisam uspio do kraja realizirati projekt do svog odlaska u mirovinu 2012. godine, nakon čega je stvar zapela. Nekoliko puta potom pisao sam direktorima HEP-a, a gradonačelnik Branko Hrg od HEP-a je 2015. godine bio zatražio da Munjaru daju u ruke Gradu, ali za to nije bilo sluha. Poručili su Gradu da zgradu može otkupiti – reći će Trbus.
S aktualnom gradskom vlasti još nije razgovarao o mogućim koracima da se projekt revitalizacije Munjare dovrši.
– Križevačka Munjara još je u vlasništvu HEP-a pa dok se to ne riješi, neće se ništa raditi po tom projektu – odgovorili su prošli tjedan iz ureda gradonačelnika Marija Rajna na naš upit jesu li zainteresirani da se napokon realizira Trbusova ideja.
Iz HEP-a, pak, do zaključenja broja nisu se oglasili na naš upit što smjeraju sa starom križevačkom Munjarom.
– Kako je vrijeme prolazilo, mijenjali su se direktori u HEP-u i politika poduzeća. Nadam se da će se jednog dana projekt muzejske zbirke u Munjari ipak realizirati. Želio bih dočekati dan otvorenja – zaključuje Josip Trbus. (hš)
FOTO: NIKOLA WOLF

Zgrada križevačke stare Munjare

Zgrada je zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture

Unutrašnjost je već djelomice obnovljena

Budući izložak dopremljen iz Budimpešte

Dio generatora istosmjerne struje