Frustracije za volanom: Kako voziti sigurno i smanjiti stres

Piše dr. Ivo Belan

Što se događa s ljudskim organizmom za vrijeme dugotrajne, frustrirajuće vožnje automobilom? Ako ste među milijunima onih koji svakodnevno voze automobil kroz sve gušći promet na cestama, možda izlažete sebe ozbiljnim, skrivenim prijetnjama zdravlju. Eksperti kažu da vaše dnevne naporne i iscrpljujuće vožnje mogu poremetiti vaše međuljudske odnose, izazvati oboljenja ili čak život izložiti riziku. Prema nekim istraživanjima, vozači koji voze po najvećim gradovima, izgube zaglavljeni u najgušćem prometu oko deset radnih dana tijekom jedne godine! To je porast od 41 posto u odnosu pred deset godina.

Bez sumnje vožnja u tako gustom prometu je stresna. Bezobzirna, agresivna i rizična vožnja često je potaknuta frustracijama u prometu.

Statistike govore da su najčešći sudionici u prometu osobe u dobi od 35 do 54 godine, a to je upravo vrijeme kad su ljudi najviše zaokupljeni, rastrzani poslom, djecom, obitelji i drugim obavezama.

Sve ono čime je vozač u mislima okupiran, vrlo lako može biti uzrok prometne nesreće. Doživljavajući svakim danom sve veći promet na cestama, vozači su izloženi sve većem stresu. Nije nikakvo čudo da se inače miran i ugodan čovjek pretvara u “pobješnjelog Maxa”, agresivnog vozača koji vozi brzo i pretječe, kad mora svaki dan voziti 20-30 (ili više) kilometara rastrgan između radnog mjesta, škole, vrtića ili još nečeg drugog, i to sve po cestama zakrčenim tisućama automobila. Od toga pa do sudara je samo jedan korak! Nije mali broj onih koji ne mogu izdržati tu svakodnevnu borbu i pronalaze zaposlenje koje je bliže mjestu stanovanja.

Jedno istraživanje koje je vodio psiholog Jerry Deffenbacher sa sveučilišta u Coloradu, ukazuje da je takva odluka vozača pametna. U jednom eksperimentu taj je psiholog postavio ispitanike pred aparate koji su simulirali vožnju. Ti su aparati stvarali različite scenarije na imitiranim cestama, kao što su, primjerice, prometni čepovi, biti zaglavljen iza sporog automobila na uskoj cesti, itd. Oni ispitanici koji su najbrže postajali ljuti, najčešće su doživljavali “sudare” na simulatorima.

Međutim, rizik od prometne nesreće samo je početak. Ljudski organizam može doživjeti značajne promjene na cesti. Na fakultetu za psihologiju kalifornijskog sveučilišta već desetljećima proučavaju vozače. U American Journal of Community Psychology, ali i u drugim odgovarajućim časopisima, objavili su da sudjelovanje u stresnom prometu može proizvesti iznenađujuće fizičke učinke. Našli su, na primjer, da što više puta vozač skreće u drugu ulicu, tim je veći rizik da će oboljeti od gripe ili prehlade! Oni povezuju taj nalaz s “pogubnim učincima stresa na imunološki sustav organizma”. Vozači koji nailaze na brojne prometne probleme češće obolijevaju i češće su na bolovanju nego oni vozači koji imaju relativno mirnu rutu do radnog mjesta, rutu koja ne pridonosi napetosti i nervozi. Istraživači su također otkrili da krvni tlak raste u proporciji s razdaljinom do radnog mjesta – duža vožnja, viši krvni tlak. Ta vrsta dnevnog, ponavljanog stresa može dovesti do kronične hipertenzije. Posebno kod onih koji su po prirodi nestrpljivi i pritisnuti rokovima. Frekvencija pulsa i disanja također raste u gustom i otežanom prometu. Kroz duže vrijeme ti dodatni stresovi mogu prouzročiti znatne probleme za vozače koji imaju sužene arterije ili neko drugo srčano oboljenje.

Kako se u svemu tome snaći? Nemojte se brinuti o stvarima koje su izvan vaše moći. Stresne su situacije stvar percepcije. Miran vozač ne osjeća gubitak kontrole za vrijeme prometnih zastoja, dok se drugi izbezumi pri pomisli da će zakasniti nekoliko minuta u dječji vrtić gdje ga čeka dijete.

Eksperti kažu da je ključ vožnje “hladne glave” zadržati osjećaj procjene što je, a što nije u vašoj moći i primijeniti mjere koje mogu smanjiti ili neutralizirati napetost. Na primjer, ako ste zaglavljeni u prometu, a sa sobom imate kazetu sa snimljenim tečajem stranih jezika, eto prilike da je slušate, pokrijte nečime sat u automobilu, jer gledanje minuta može pridonijeti pojačanju stresa, slušajte glazbu koja opušta. Mozart je vjerojatno bolji od Metallice. To je znanstveno potvrđeno, primijenite tehnike relaksacije – duboko disanje, podizanje i spuštanje ramena itd.

Na kraju zapamtite: pritiskanje gasa do daske neće vas odvesti nigdje mnogo brže. Osim, možda, u onu veliku parking garažu na nebu!

Dr. Ivo Belan
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI