Golubić: Radimo do 18.00, ne spajamo blagdane, a vrtić je do 600 kuna po danu

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Ivica Golubić, rođeni Zablačanin (Zablatje je mjesto nedaleko od Koprivnice u općini Legrad), predsjednik je Australsko-hrvatsko gospodarske komore u Sidneyu te jedan od glavnih ljudi u poslovanju Podravke u Australiji i regiji. Njegov put do najudaljenijeg kontinenta niti je bio planiran niti vođen željom za profesionalnim razvojem, već je ta odluka bila „stvar srca“. No, bilo kako bilo, ovaj Podravac u Australiji je pronašao sreću na privatnom planu, ali i poslovnom jer, između ostalog, njegovo je poslanje okupljanje poslovnih ljudi, Australaca s hrvatskim porijeklom, ali i razvoj suradnje između dvaju gospodarstava. Završio je osnovnu školu u Imbriovcu i Legradu te opću gimnaziju u Koprivnici. Po završetku srednje škole upisao je Pravni fakultet u Zagrebu. Prije odlaska u Australiju do 2013. godine radio je u odvjetničkom društvu u Zagrebu i Koprivnici. Po dolasku u Australiju, u Sidney, radio je za tri odvjetnička društva, no od rujna prošle godine počeo je raditi za predstavništvo Podravke u Australiji, gdje je zaposlen kao menadžer za pravne poslove, nadzor proizvodnje i logistiku. Uz stalni posao ima i svoj „consulting business“, volonterski predaje hrvatski u jednoj hrvatskoj školi u Sidneyu, a predsjednik je i Australsko-hrvatske gospodarske komore.

Kako ste završili u Australiji? Kakva je uopće procedura da se dobije australska viza?

– U Australiju sam otišao 2013. godine zbog supruge koja je tamo rođena.  Kad tako gledamo, razlog mog odlaska u Australiju romantične je prirode. Sa svojom sadašnjom suprugom upoznao sam se u Hrvatskoj, ali ona je izrazila želju da se vrati u Australiju, a ja sam je pratio. Nisam požalio zbog odlaska u daleku zemlju jer na neke stvari, privatne i poslovne, gledam drugačije. Kako sam prije odlaska u Podravku radio za tri australske firme, naučio sam mnogo stvari. Danas je nešto teže doći raditi u Australiju. Trenutno je jako teško dobiti vizu. Turistička viza može se dobiti bez problema, ali s njom se ne može raditi ni volonterski ni uz naknadu. U današnje vrijeme cijena vize znatno je narasla zbog pritiska Kine i Indije, čija populacija ima velik interes za ulazak u Australiju. Godine 2013. moja partnerska viza stajala je 2000 dolara, a sada košta oko 8000-8500 dolara.

Što je Australsko-hrvatska gospodarska komora?

– Australsko-hrvatska gospodarska komora ‘New South Walesa’ u Sidneyu jedna je od najvećih australsko-hrvatskih gospodarskih komora te ima najviše članova, što hrvatskih, što australskih. No, uz gospodarsku komoru u Sidneyu, još postoji komora u Melbourneu, Perthu i Adelaideu. Ideja o osnivanju gospodarske komore javila se 2015. godine između poslovnih ljudi koji rade u Australiji, a imaju veze s Hrvatskom. Od tada se robna razmjena između Hrvatske i Australije značajno povećala, a postoje i statistički podaci da se robna razmjena udvostručila. Komora okuplja poduzetnike i profesionalce različitih struka koji su prvenstveno hrvatskog porijekla, ali i Australce koji nemaju ništa s Hrvatskom no vide potencijal za razvijanje ozbiljnijih poslovanja prema Hrvatskoj. Mi smo komora čiji je cilj unaprijediti poslovanje naših u Australiji, ali radimo i za Hrvatsku. Tako smo 2017. godine, kada je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović službeno posjetila Australiju, potpisali memorandum u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u Zagrebu. Cilj i ideja iza svega toga okupiti je naše poduzetnike u Australiji i zainteresirati ih za bilo kakvo poslovanje s Hrvatskom, a također smo i ‘most’ za hrvatske kompanije prema Australiji. Upravo zbog naših aktivnosti nastali su neki novi poslovi i vide se konkretni rezultati.

Koji su ciljevi i konkretni projekti komore?

– Glavni je cilj zapravo povećati broj članova, kojih za sada ima oko 150, i povećati cjelokupno poslovanje te kroz to zainteresirati ljude prema nekim investicijama i poslovanju prema Hrvatskoj. A s hrvatske strane željeli bismo tu suradnju podignuti na višu razinu te za sada dosta dobro surađujemo s podskupinom za Australiju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U Sidneyu radimo dosta društvenih događaja, svaki mjesec imamo četiri veća i pokoji manji projekt odnosno događaj, počeli smo s ciljem da povećamo svoju vidljivost, odnosno da se vidi i čuje za nas i da se uz tu mrežu poslovanja dođe do konkretnih poslova.

U kojim sektorima Hrvatska i Australija imaju najviše potencijala za gospodarsku suradnju?

– Australija s Hrvatskom ima pozitivnu razmjenu, i to zbog raznih usluga, a prvenstveno usluga u vezi informatike i tu mogu izdvojiti gospodina Marka Kukeca i njegovu tvrtku Alpha aplikaciju, koja je stekla širok krug klijenata Australaca. Njegovo poslovanje zapravo je dobar potencijal za poslovnu suradnju između Hrvatske i Australije. Osim njega, tu je i poliklinika Bagatin, koja je također uključena u razne akcije, planove, projekte i konferencije te ima bogatu klijentelu iz Australije koja dolazi na redovite dentalne operacije, preglede, dermatološke preglede i na sve što njihova klinika može pružiti. To su konkretni poslovi u kojima smo sudjelovali i mi.

Kakva je gospodarska razmjena između Hrvatske i Australije, s čime najviše trgujemo? Gdje je u toj priči Podravka?

– Ako gledamo gospodarsku razmjenu 2015. godine u odnosu na 2019. godinu, ona se utrostručila u korist Hrvatske. Radi se manje o robnoj razmjeni, a više na usluge. Podravka se u cijeloj Australiji razvija izvrsno, i to zahvaljujući brendu Vegete i ostalim proizvodima, jer osim što se uvoze Podravkini proizvodi iz Hrvatske, mi imamo i vlastitu proizvodnju u Australiji, a to su tekući dodaci jelima i tekuće juhe jer su to zapravo ‘trendi’ stvari na tržištu u Australiji. U tim sektorima Podravka je lider ili jedan od lidera i to je bitna razlika s obzirom na druge hrvatske tvrtke koje posluju u Australiji. Ne baziramo se samo na uvozu, već imamo i svoju proizvodnju koju smo uspjeli razviti baš ovdje u  Australiji. Podravkini proizvodi prisutni su u većini trgovina u Australiji, prodaju se svi proizvodi koji su i na hrvatskom tržištu, no Vegeta je zapravo ‘alfa i omega’ u prodaji. Prisutni smo u dva najveća trgovačka lanca koji su donedavno praktički imali monopol. Pred dogovorom smo i s trećom trgovačkom kućom koja se širi na australskom tržištu.

Kako biste usporedili poslovanje u Australiji i u Hrvatskoj, koje su najveće razlike?

– Birokracija ‘guši’ naš cijeli sustav poslovanja, stvari se odvijaju u pozitivnom smjeru u Hrvatskoj, ali to je još uvijek nekako sporo za razliku od drugih, boljih zemalja, koje uzimamo kao primjer ili kao konkurenciju. Vlastiti posao u Australiji može se otvoriti u roku od 24 sata na internetu, administracija se rješava brzo i efikasno ako su sva davanja plaćena. U Australiji je mnogo jednostavnije i zatvoriti firmu, dok je u Hrvatskoj to puno teže. Ako se poštuju pravila kojih, važno je reći, nema mnogo, poslovanje u Australiji je, barem što se tiče birokracije, administracije i raznih inspekcija, vrlo jednostavno. Kod nas je, izgleda, važno da se zadovolji forma – imamo mnogo pravila i inspekcija i sve je regularno do detalja. Sad je pitanje kako se ta pravila provode i primjenjuju li se isto na sve. U Australiji se to može reći sa sigurnošću, svi su u istoj poziciji i s te strane mnogo je bolja poduzetnička klima.

Ima li korupcije u Australiji?

– Korupcija postoji, ali na puno manjoj razini. Pravila se ne krše, već postoje neki uzajamni dogovori, no tu se ne radi o klasičnoj korupciji. Kao primjer kako se u Australiji gleda na korupciju mogu izdvojiti slučaj kada je gradonačelnik jednog grada dao ostavku jer su nadležni otkrili da je primio šampanjac vrijedan 200-tinjak dolara koji nije smio primiti, dok kod nas nisam čuo da bi zbog takvog nečeg netko dao ostavku. U Australiji i Hrvatskoj politička i poslovna kultura drugačija je, no to ne proizlazi samo iz političkog sustava, nego i iz društvenog uređenja – Australci su više praktičari, dok su Hrvati birokrati.

Kakav je život u Australiji? Je li istinita predodžba za njih kao narod koji živi ležerno, uživa u moru i pješčanoj plaži uz pivo za gablec.

– Da, ali u božićno vrijeme, kad su svi na godišnjem odmoru, inače je sasvim suprotno. U Australiji je život mnogo brži i dinamičniji, radno je vrijeme puno dulje, recimo od 8 do 17.30 ili 18 sati. Tamo nema spajanja neradnih dana i kolektivnih odmora. Smatram da je životni stil u Hrvatskoj puno zdraviji, dugoročno gledano, ali to opet ovisi tko ima kakav posao i plaću, pa s obzirom na više slobodnog vremena, može više uživati. Život u Australiji vrlo je užurban i za radnog dana nemate previše ili gotovo ništa vremena za sebe. Istina, vikendom se ne radi, ali sve to nadoknadite preko tjedna. Plaće u Australiji isplaćuju se tjedno, a mjesečno se radi u prosjeku o otprilike 4000 dolara, što je oko 18.000 kuna, ali su troškovi mnogo veći u odnosu na Hrvatsku. Cijene nekretnina izuzetno su visoke. Vrtići u Australiji znatno su skuplji, dosežu i 100 do 150 dolara na dan, odnosno od 450 do 600 kuna. Prihodi su visoki, ali ni troškovi ne zaostaju. U Australiji postoji državno zdravstveno osiguranje, no ono pokriva samo osnovnu zdravstvenu skrb, puno je skromnije nego u Hrvatskoj, stoga svatko ima privatno osiguranje.

U kojim sektorima Hrvatska i Australija imaju najviše potencijala za gospodarsku suradnju? Koji bi bili hrvatski izvozni aduti za Australiju?

– Ako ljudi žele poslovati u Australiji ili bilo gdje drugdje izvan Hrvatske, moraju o tome dobro razmisliti i moraju naći ozbiljan plan, odnosno naći dobrog poslovnog partnera ili distributera s druge strane. Zbog geografske udaljenosti jako je bitno imati nekog poznatog tko će ti pomoći u tim konkretnim poslovima. No, ako se radi o nekom programiranju, aplikacijama preko interneta, za to nije nužno imati posrednika i zapravo je to najlakši način ulaska na australsko tržište. Naravno, i tu se može ponuditi nešto novo, originalno i produktivno, ali ako se radi o robama koje netko želi izvoziti, bitno je imati pouzdanog lokalnog čovjeka. Potaknuo bih naše ljude da razmišljaju u tom pravcu ako žele ozbiljno krenuti u cijelu priču poslovanja u Australiji. Prehrambena industrija ima najviše potencijala za poslovanje, no iako je Podravka najpoznatija, i druge kompanije imaju relativno dobar izvoz kao što su Franck, Koestlin. Dem Trade iz Koprivnice izvozi kavu na australsko tržište, a prisutno je i Osječko te Karlovačko pivo. Dobro mogu poslovati i tvrtke s IT uslugama, ali može proći i turizam pa tako manje turističke agencije mogu dobro poslovati na australskom tržištu jer je interes jako velik.

FOTO Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI