Gost komentator Podravskog: “Puno je pitanja, a za prave odgovore treba vremena”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

U svakom broju Podravski list objavljuje komentare svojih gostujućih komentatora, osoba iz javnog i političkog života. U ovom broju svoje viđenje aktualnih tema opisao je prorektor koprivničkog Sveučilišta Sjever Mario Tomiša. Njegov komentar objavljujemo u cijelosti.

Svakoga dana gledamo i čitamo u medijima razna predviđanja kako će svijet izgledati kad prođe kriza uzrokovana koronavirusom. Ugledni znanstvenici, epidemiolozi, ekonomisti ili političari iznose svoja razmišljanja, često dijametralno suprotna.

Jedni govore o planiranju godišnjih odmora, putovanjima i normalizaciji života ili “vraćanju na staro”. Drugi su pesimistični i prognoziraju dugogodišnju krizu, ekonomski slom, nove međunarodne sukobe i nestabilnosti. Treći predviđaju velike društvene promjene i izlaskom iz krize ulazak u “novu realnost”, temeljenu na međusobnom držanju fizičke distance i većem udjelu online života u našoj svakodnevici.

Mišljenja mojih poznanika i prijatelja, redom pametnih i školovanih ljudi, također su izrazito podijeljena. Jedni smatraju da će svako opuštanje ili relaksacija mjera biti ugroza za zdravlje ljudi, pogotovo starijih. Drugi tvrde da su mjere pretjerane i da je cijela situacija prenapuhana ili čak prijevara. Idealno bi bilo, kažu, da se zaštite stariji i rizične skupine, a svi ostali da normalno žive i rade. Teško je naravno definirati što točno znači zaštititi starije i bolesne. Epidemiolozi se također ne mogu složiti: jedni tvrde da je Covid-19 samo jedna vrsta gripe i da se podaci krivo interpretiraju (umire li stanovništvo “od korone ili s koronom”?), drugi predlažu još strožije mjere jer misle da će drugi val zaraze (nakon što se opustimo) biti mnogo gori i smrtonosniji. Kolumnisti dnevnih novina međusobno se optužuju za krive procjene u proteklih nekoliko tjedana i za pogrešne savjete kako dalje postupati. Hvataju se za predviđanja koja su temeljili na brojkama i statistici. A brojke i različiti podaci mijenjaju se iz dana u dan. Pobornici teorija zavjera tvrde da je sve ovo globalna urota zbog uvođenja novih štetnih tehnologija na mala vrata. Njima, naravno, često manjka dokaza i argumenata.

Puno je pitanja, a za prave odgovore treba nam vremena. Za sada još nitko ne zna kako će se stvari dugoročno razvijati. Vjerojatno će sve biti jednostavnije kad se pronađe cjepivo i/ili efikasni lijekovi. Do tada, moramo biti spremni kao ljudi i kao društvo na sve opcije. Najvjerojatnije i na slične viruse u budućnosti. No, na kakvu kvalitetu života možemo računati s obzirom na sve navedeno?

Za svakog od nas, ovo je šansa za “stati na loptu”, razmisliti i preispitati dosadašnje prioritete i životne navike. Svatko u području kojim se bavi može pokušati predvidjeti koja će to biti “nova stvarnost” i kako se najbolje i najefikasnije prilagoditi. Globalno, ovo bi mogla biti prilika za cijelo društvo da izvuče pouke i redefinira ciljeve i prioritete. Možda ekologija, održivi razvoj, blagostanje, javno zdravlje i pravedno društvo mogu postati prioriteti, a ne samo popularne fraze. U mnogim je strukama došlo do popularizacije alata, tehnologija i usluga koje su prisutne već desetljeće ili više, ali tek u ovoj situaciji njihove su prednosti došle do punog izražaja: online video softveri za komunikaciju većeg broja ljudi, prividna i proširena stvarnost u obrazovanju i poslovanju, robotizirani pomoćnici svih vrsta, dostava na kućni prag… U ljudskoj je prirodi da se uvijek prilagodi.

Velike su se promjene u kratkom vremenu dogodile i na našim radnim mjestima. Profesionalno u svom radu na Sveučilištu Sjever već godinama koristimo neke od prednosti sustava za e-učenje, većinom kao potporu uobičajenoj kontaktnoj nastavi (Claroline, Moodle ili Merlin). No sredinom ožujka, zbog krizne epidemiološke situacije, bili smo prisiljeni u samo nekoliko dana migrirati kompletnu nastavu u online prostor.

Nakon nekoliko tjedana nastave na daljinu 99 posto svih procesa odvija se online, kod izvođenja 90 posto nastave koriste se videoalati za dvosmjernu komunikaciju između studenata i nastavnika (najčešće Google Meet ili Zoom), završni i diplomski radovi brane se na daljinu, a uskoro će i nacrti doktorskih disertacija, nastupna i gostujuća predavanja te ispiti. Naravno, svima nam fale stvarni kontakti sa studentima i kolegama, ali alati i tehnologije koje koristimo posljednjih tjedana pokazali su da se komunikacija, organizacija nastave i do sada neupitni edukacijski standardi mijenjaju i da će se i dalje kontinuirano mijenjati.

Budućnost obrazovanja sigurno je neka kombinacija kontaktne nastave i značajne upotrebe online alata. U krizi se pokazalo koliko ti alati mogu biti korisni i koliko u nekim segmentima mogu kvalitativno unaprijediti i pojednostaviti obrazovne procese.

Ono što nam slijedi je provjera i vrednovanje ishoda učenja, tj. ispiti i ocjenjivanje. Neki alati (Merlin, na primjer) imaju jako dobro riješenu potporu nastavnicima prilikom provjere znanja i kompetencija studenata i sigurno će se sve više koristiti u budućnosti. U klasičnoj kontaktnoj nastavi sve je jasno: ispiti (pismeni ili usmeni) održavaju se u učionici uz prisustvo nastavnika, dok su kod online ispita studenti dislocirani (većinom kod kuće). Zadnja stvar koju nastavnici trebaju definirati i s kojom trebaju upoznati studente prije početka svakog ispita su pravila prema kojima se ispit na daljinu odvija. Kvalitetno provođenje online ispita, na zadovoljstvo studenata i nastavnika, zaključit će uspješnu akademsku godinu u doba koronavirusa.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI