Guzalić: Zbog lošeg modela financiranja u zaostatku smo deset godina za susjedima

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Većina primjedaba koje građani imaju, a tiču se javne infrastrukture, odnosi se na stanje prometnica, barem u Koprivničko-križevačkoj županiji. Većina od tih prometnica na koje se građani s pravom žale pod upravljanjem je Županijske uprave za ceste. Zašto su naše prometnice u lošem stanju ili zašto godinama čekaju asfalt, a već u susjednoj Međimurskoj županiji sve prometnice imaju novi asfalt te se pokraj njih kao nadstandard grade biciklističke staze. Sve to su pitanja na koja je odgovorio ravnatelj Županijske uprave za ceste Koprivničko –križevačke županije Dragutin Guzalić.

PL: Možete li objasniti koja je uloga Županijske uprave za ceste. Koje vrste prometnica ŽUC održava i koja je razlika između županijske, lokalne i nerazvrstane ceste?

Županijska uprava za ceste županijska je ustanova, osnivač je Koprivničko-križevačka županija, Županijska skupština osnovala je ŽUC još 1998. godine te je tada napravljena raspodjela javnih ustanova u Hrvatskoj. Dio ingerencije nad upravljanjem dobile su tada i Županijska uprava za ceste, a od tada upravljamo cestama koje su vlasništvu Republike Hrvatske, znači, radi se o županijskim i lokalnim cestama. Međutim, mi kao županijska ustanova svoje planove iznosimo Županiji, ali osnovnu suradnju imamo s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture. Naša osnovna zadaća je upravljanje, održavanje, zaštita, rekonstrukcija, građenje, modernizacija i rješavanje imovinsko-pravnih poslova vezanih uz spomenute prometnice. Ceste kojima mi upravljamo su županijske i lokalne ceste. Županijske ceste bile bi zapravo regionalne ceste, odnosno značajni pravci koji povezuju gradove, općine, središta općina i imaju bolje tehničke karakteristike, ili bi barem trebale imati od lokalnih. Lokalne ceste su sve one ceste koje su po mjerilima razvrstavanja cesta, koje je donijelo Ministarstvo, one koje spajaju mjesta iznad 50 stanovnika. Nerazvrstane ceste su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i one njima upravljaju, a županijske i lokalne su u vlasništvu RH te u ime države mi upravljamo njima. 

PL: Koja je ukupna dužina prometnica koje ŽUC održava? Koliko od toga ima neasfaltiranih prometnica?

Iz godine u godinu stanje u dužinama ceste se mijenja, no ovog trenutka mi upravljamo s 831 kilometrom ceste, od toga 369 kilometara županijskih cesta i 462 kilometra lokalnih prometnica. Neasfaltiranih prometnica je, nažalost, jako puno, a njihova duljina iznosi 54 kilometra.

PL: Koliki je godišnji proračun ŽUC-a, Koprivničko-križevačke županije i kako se vaša ustanova financira?

Sada se on kreće oko 45 milijuna kuna, no naš proračun nije stabilan, što je ujedno i najveći problem. Naši redovni i osnovni prihodi koji većinom idu iz naknade za ceste koja se plaća kod tehničkog pregleda vozila iznose oko 28 milijuna kuna. Do 45 milijuna kuna je nadgradnja, koju bismo trebali, ali naglašavam to trebali, primati od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izjednačenje standarda. Također, nešto uspijemo dogovoriti s jedinicama lokalne samouprave koje se uključe sa sufinanciranjem projekata. Također, neka sredstva su osigurana iz MUP-ova programa Sigurnosti na cestama, uglavnom za rotore u Đurđevcu. Također, u neke projekte uključio se Centar za vozila Hrvatske. No ponavljam, temeljni prihod su naknada za ceste, koja se prosječno plaća 370 kuna godišnje, i vi za to očekujete da lokalne i županijske ceste budu uređene, sigurne i modernizirane.

PL: Koja je ukupna dužina prometnica koje ŽUC održava? Koliko od toga ima neasfaltiranih prometnica?

Iz godine u godinu stanje u dužinama ceste se mijenja, no ovog trenutka mi upravljamo s 831 kilometrom ceste, od toga 369 kilometara županijskih cesta i 462 kilometra lokalnih prometnica. Neasfaltiranih prometnica je, nažalost, jako puno, a njihova duljina iznosi 54 kilometra.

PL: Koliki je godišnji proračun ŽUC-a, Koprivničko-križevačke županije i kako se vaša ustanova financira?

Sada se on kreće oko 45 milijuna kuna, no naš proračun nije stabilan, što je ujedno i najveći problem. Naši redovni i osnovni prihodi koji većinom idu iz naknade za ceste koja se plaća kod tehničkog pregleda vozila iznose oko 28 milijuna kuna. Do 45 milijuna kuna je nadgradnja, koju bismo trebali, ali naglašavam to trebali, primati od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izjednačenje standarda. Također, nešto uspijemo dogovoriti s jedinicama lokalne samouprave koje se uključe sa sufinanciranjem projekata. Također, neka sredstva su osigurana iz MUP-ova programa Sigurnosti na cestama, uglavnom za rotore u Đurđevcu. Također, u neke projekte uključio se Centar za vozila Hrvatske. No ponavljam, temeljni prihod su naknada za ceste, koja se prosječno plaća 370 kuna godišnje, i vi za to očekujete da lokalne i županijske ceste budu uređene, sigurne i modernizirane.

PL: Godinama upozoravate na nedostatnost modela financiranja ŽUC-eva. Neki pomaci ipak su se dogodili 2018. godine. Koliko vam novca na godišnjoj razini nedostaje da biste u potpunosti ispunili svoj plan održavanja i rekonstrukcije prometnica koje održavate?

Bit problema je što neke županije, pa tako i Koprivničko-križevačka, nema mnogo registriranih vozila, a ima više prometnica za održavanje. Ako ima manje vozila, manje ljudi plaća naknadu za ceste, pa su tako i naši prihodi manji. Osnovna jedinica kojom mi računamo naše mogućnosti održavanja prometnica je prihod po kilometru prometnice. Da vam zorno prikažem situaciju u kojoj se nalazi Županijska uprava za ceste Koprivničko-križevačke županije, usporedit ćemo nas Međimurskom županijom. Mi, dakle, imamo oko 28 milijuna kuna osnovnih prihoda na 841 kilometar prometnica, dok Međimurska županija ima osnovni prihod oko 30 milijuna kuna za 450 kilometara cesta. Zato je jasno da je prihod po kilometru Međimurske uprave za ceste duplo veći nego kod nas. To se dobro vidi kad prijeđete u Međimursku županiju. Tamo su sve ceste uređene i odličnom stanju. Oni sad idu u jednu novu dimenziju te šire biciklističke trake pokraj prometnica. Oni si mogu priuštiti da rade nadgradnju jer su si posložili sve prometnice koje su dužni održavati. Varaždinska županija je isto bolja po prihodima od nas, oni imaju 50 posto više prihoda po kilometru od nas.

PL: Nije uvijek bilo tako. Nekad su ŽUC-evi s manje novca dobivali dodatna sredstva, kakvo je sada stanje?

Županijske uprave za ceste imaju svoju udrugu, te godinama pokušavamo naći dodatne modele ili neka osiguranja za proračune ŽUC-eve. No, postoji problem. U toj našoj udruzi su svi ŽUC-evi, i oni koji imaju iznadprosječne prihode i oni koji imaju vrlo niske prihode. Dakle, nismo u istoj kategoriji, već bismo morali između sebe imati još dvije podgrupacije koje bi upozoravale na sve probleme. Kada pokušavamo donijeti neke odluke, kojima bi se osigurali dodatni prihodi za one ustanove koji nemaju dosta novca, dio kolega se bori za još veće prihode i ne razumiju probleme ŽUC-eva koji se bore da dostignu neki prosjek.

Postoji model koji bi se mogao unijeti primjerice u  Zakon o cestama, u kojem bi se direktno osigurao prihod za Županijske uprave za ceste, kao što imaju Hrvatske ceste. Dakle, Hrvatske ceste se financiraju iz goriva, 80 lipa iz litre  goriva ide Hrvatskim cestama. Također, postojali su propisi koji govore da bi Hrvatske ceste trebale jedan dio iz goriva godišnje osigurati za Županijske uprave za ceste koje imaju ispodprosječne prihode. Nekad su prihodi ŽUC-eva bili oko 240 milijuna kuna, a to je trajalo do 2012. godine. No, 2013. godine ti su prihodi ukinuti te do 2016. godine nismo dobili ni kune iz tih izvora, jer je tadašnja Vlada smatrala da ispodprosječnim ŽUC-evima to ne treba davati dodatan novac i tada smo ostali bez otprilike 40 milijuna kuna prihoda u četiri godine.

PL: Iz kojih izvora smatrate da bi se ŽUC trebao dodatno financirati?

Od 2017. godine stanje se dosta popravilo, Vlada koja je bila prije ove sadašnje ponovno je vratila prihode koji su bili na razini negdje 2012., znači oko 10 do 12 milijuna kuna, no oni su došli na kraju 2017. te smo ih počeli koristiti u 2018. godini. Isto tako, prihodi iz 2019. godini počeli su se koristiti u 2020., pa smo tako ove godine počeli graditi ceste, no bitno je da je novac došao te da smo mogli planirati radove. Ova godina je malo specifična pa još ne znamo što će se dogoditi zbog ove pandemije koronavirusa i manjka u državnom proračunu, ne znamo koliko ćemo novca dobiti. Dio ovog dodatnog novca dobili smo iz državnog proračuna, a dio iz Ministarsva mora, prometa i infrastrukture.

Mi, stoga, kao Županijske uprave za ceste tražimo 10 lipa po litri goriva, kao što Hrvatske ceste dobivaju 80 lipa. Važno je da se taj propis nađe u nekom od zakona, a ne kao neki parafiskalni namet, koji netko može maknuti običnom uredbom. To bi jamčilo stabilnost našeg proračuna, a tada bi mogli raditi i dugoročnije planove. Treba vidjeti hoće li se tih 10 lipa oduzeti od onih  80 lipa koje dobivaju Hrvatske ceste ili će se taj iznos dodati kao novi namet. No, važno je što bi to bio stabilan prihod. No, niti to nije ni približno da se pridružimo ŽUC-evima koji dobivaju prihode iznad prosjeka, te imaju tri puta više od nas.  Problem je što je to politička odluka. Budući da bi se radilo o novom nametu, porezu, ako želite, niti jedna vlada ne želi donijeti takvu nepopularnu odluku.

PL: Koliko kilometara prometnica kojima upravljate  treba hitnu rekonstrukciju?

Kad sve zbrojimo, dakle ona makadamske ceste koje treba asfaltirati i ceste koje se nalaze u trećoj i četvrtoj kategoriji, dolazimo do nekih 140 kilometara cesta u koje treba odmah ulagati. Radi se o ulaganjima vrijednim 100 milijuna kuna. Mi na rekonstrukcije cesta godišnje trošimo od 10 do 13 milijuna kuna, jer nam toliko ostane kada napravimo redovito održavanje. Matematika je jasna, treba nam deset godina da se „polovimo“, no treba napomenuti da će za deset godina  i ove prometnice koje su sada u drugoj kategoriji oštećenja doći u treću ili četvrtu.

PL:Kad se govori o naknadi za ceste, plaćaju li sva vozila tu naknadu ili su neke kategorije ipak izuzete.

Tu se nalazi još jedan način kako se može povećati prihod ŽUC-eva. Naime, od te naknade izuzeti su traktori i mopedi. Što se tiče traktora, oni su u prošlosti oslobođeni te naknade jer se vjerojatno htjelo zaštititi poljoprivrednike. No, mnogo se toga promijenilo. Prometnicama prometuju traktori koji su teži od 20 tona, a oni rade veliku štetu na prometnicama. Naš je prijedlog da sva vozila iznad pet tona plaćaju naknadu za ceste. Isto tako, zbog mopeda prometnice se moraju posebno uređivati da budu sigurne, a oni također ne plaćaju naknadu.

PL: Koliko mi je poznato, ŽUC se ne može prijaviti na fondove EU. Zašto je to tako i može li se to promijeniti?

Županijske uprave za ceste, nažalost, ne mogu se prijaviti za fondove Europske unije. Mogli bi se ako bi to bio projekt od državne važnosti, no tu ulaze transeuropski koridori, a to rade Hrvatske ceste jer se tada radi o državnim cestama. Ono što je bilo moguće unzad dvije tri godine bile su prijave na fondove EU za ruralni razvoj, odnosno mjera sedam, na kojoj su se za EU fondove mogle prijaviti samo jedinice lokalne samouprave. Dakle, mi kao ustanova nismo imali tu mogućnost. Mi smo se tu snašli, odnosno našli smo jedan model te smo jedinicama lokalne samouprave vratili oko 50 kilometara ceste na upravljanje, te su oni pripremili projekte i prijavili se na spomenute fondove, te su tim modelom lokalne ceste modernizirane. Od 2017. godine i jedinice lokalne samouprave imaju više mogućnosti financiranja projekta zbog viših proračuna. Istina je da se tada općine moraju brinuti o tim prometnicama, ali neki kompromis uvijek mora biti. Uostalom, radi se o novim prometnicama koje bi trebale trajati barem trideset godina. Još je jedno mjesto gdje smo indirektno uspjeli ući u korištenje EU, a to je uz projekte aglomeracije. Uspjeli smo da u troškovnicima stoji da, gdje god se potrga cesta zbog radova, mora ići novi asfalt. Tako će se i kroz taj projekt koji uskoro kreće modernizirati dio prometnica. Isto tako, mi bismo sad mogli vratiti oko 100 kilometara prometnica općinama i gradovima jer više ne zadovoljavaju kriterij za lokalne ceste. No, mi to nećemo učiniti, a ovih 50 kilometara vratili smo u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave, dakle, nismo ništa radili na silu.

PL: Možete li ukratko navesti koji su glavni projekti ŽUC-u narednom razdoblju, koje veće projekte imate u planu?

Moram prvo reći da ja kao ravnatelj predlažem, a upravno vijeće odlučuje o planu, stoga mogu govoriti samo o svom prijedlogu.

Na području grada Križevaca napravljena je modernizacija do Ruševca, a iduće godine trebali bismo razgovarati s Općinom Sveti Ivan Žabno te od Ruševca do Svetog Petra Čvrsteca modernizirati dionicu. To će biti moj prijedlog te vjerujem da će se to i napraviti. Na području općine Rasinja već treću godinu radimo na projektu Belanovo Selo, Ivančec, Mala Rasinjica, odnosno ostala nam je zadnja dionica Mala Rasinjica – Duga Rijeka. To je bio dosta velik problem, makadamska cesta, usponi, a tuda recimo prolazi školski autobus. Taj projekt također radimo suradnji s lokalnom samoupravom te ću predložiti da se završi sljedeće godine. Godinama smo radili dionicu Peteranec, Hlebine, Delovi. To je cesta gdje se iz Gabajeve Grede spaja teretni promet, a teški teretni promet jedini je koji razara cestu. Prijedlog je da taj projekt također nastavi. Međutim, u četiri godine završena je cesta od Kloštra Vojakovačkog do Većeslavca, a na području grada Đurđevca radimo dosta rotora. Možda da ih mi planiramo iz svojih sredstava ne bi se radili, ali moram istaknuti izvrsnu suradnju s Gradom Đurđevcem i njihovu odgromnu želju da nađu sredstva izvana. Također, moram napomenuti da imamo odličnu suradnju sa svim jedinicama lokalne samouprave što nam u bitnom olakšava naše djelovanje. Ostaje i dionica kroz Hlebine, cesta je u dosta lošem stanju, te se svi pitaju zašto se ne radi ta cesta, a ne radi se zbog aglomeracije. Ne želimo nešto rekonstruirati što će netko odmah trgati.

Foto Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI