Horvat: Nema šanse da iz pročistača izlazi crna voda, pa takva nije ni na ulazu

Podravski list profile

U posljednjih nekoliko tjedana mnogo se govorilo o onečišćenju kanala koji iz koprivničkog pročistača odvodi vodu do kanala Bistre. Upravo zbog toga posjetili smo postrojenje pročistača, odnosno Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Herešinu kojim upravljaju Koprivničke vode kako bismo saznali kako on radi. Kroz pročistač nas je provela Sanja Horvat, voditeljica radne jedinice odvodnje i pročišćavanja, koja nam je objasnila proces pročišćavanja ‘od izvora do ušća’.

– Pročistač radi od 2007. godine i trenutno radimo na 65 posto kapaciteta. Kada se provede projekt aglomeracije, imat ćemo veći ‘promet’, no to neće zahtijevati proširenje kapaciteta jer imamo dovoljno manevarskog prostora i za sve buduće korisnike koji će se priključiti na kanalizaciju – objasnila je Sanja Horvat.

U pročistač dolaze sve fekalne i oborinske vode koje se spajaju u jedan sustav odvodnje i tako dolaze do pročistača.

– Prvi korak je mehanička obrada. Najprije otpadna voda prolazi kroz grubu rešetku gdje se odvaja grubi otpad veći od pet centimetara. Nakon toga prolazi kroz finu rešetku, pjeskolov i mastolov. Izdvojeni pijesak se pere i odvaja u kontejnere, kao i masnoća koja se skuplja i zbrinjava – kaže Sanja Horvat.

Nakon toga voda ulazi u pumpnu stanicu odakle se pumpa u SBR reaktore gdje se obavlja šaržni postupak obrade.

– Tu počinje biološka obrada. Termin ‘šaržno’ znači da imamo četiri reaktora, od kojih koristimo samo tri. Četvrti će se početi koristiti kad ćemo imati veće količine otpadnih voda. Zapravo se radi o bazenima u kojima se u aerobnim i anoksičnim uvjetima odvija biološki dio pročišćavanja. Mikroorganizmi ovdje u idealnim uvjetima obavljaju svoj posao, a to je i cijela poanta pročišćavanja. Već u samoj kanalizaciji stvaraju se kulture mikoorganizama, odnosno bakterije, koje pročišćavaju, a mi im u tim reaktorima stvaramo idealne uvjete za ‘rad’, a razmnožavaju se same – rekla je Sanja Horvat.

Bakterije ovdje uklanjaju spojeve dušika, ugljika i fosfora koje koriste kao hranu, a samim time smanjuju razinu onečišćenja.

– Nakon tog procesa, koji u prosjeku traje oko 15 sati, stvara se aktivni mulj koji ostavimo da sedimentira, a na površini ostaje izbistrena voda koja izlazi u kanal. Prema podacima, pročišćavanje vode je veće od 99 posto. Konkretno, voda na ulazu ima u prosjeku vrijednost KPK (kemijska potrošnja kisika) 700 miligrama po litri, a na izlazu manje 15, s tim da je gornja granica 125. Dio mulja ostaje u reaktorima jer nam treba za daljnju biološku obradu, a višak se prebacuje na aerobnu stabilizaciju, što znači da se organski razgrađuje i pretvara u anorganski materijal. Tada se dehidrira i zbrinjavamo ga na kompostani – veli Sanja Horvat.

Isti je postupak i u slučaju da je otpadna voda dovezena cisternama od korisnika koji imaju septičke jame.

Svakodnevno se na pročistaču uzimaju uzorci vode koja izlazi u kanal te se analiziraju.

– Treba znati da iz pročistača nikako ne može izaći crna voda jer ona nije takve boje niti na ulazu, a na izlazu je ona bistra i čista iako nije za ljudsku upotrebu. Prema svim analizama nikad se nije dogodilo da iz pročistača izađe onečišćena voda – rekla je Sanja Horvat.

Kapacitet uređaja je 1600 kubika na sat, a cijeli je uređaj projektiran za sušni ili kišni dotok.

– Što se tiče koprivničkog pročistača, normalan sušni dotok je 800 kubika na sat, a kad pada kiša onda je dotok maksimalan. U slučaju da ima i veće količine vode koristimo sustav preljevnih građevina koje apsorbiraju višak vode – veli Sanja Horvat.

Koprivnički pročistač u vrijeme gradnje bio je jedan od najsuvremenijih jer se radilo o uređaju trećeg stupnja, kakvog još i danas nemaju neki gradovi u okolici.

– Treći stupanj razgradnje znači da se spojevi razgrađuju ne samo do nitrata nego do elementarnog dušika, dok uređaji nižih stupnjeva to nemaju. Što se tiče opasnih tvari, toga u našem koprivničkom sustavu odvodnje nema jer nemamo niti teških industrija koje bi zagađivale vodu. Svaki industrijski pogon kod nas ima i predpročišćavanje tako da do pročistača dolazi otpadna voda u normalnim granicama KPK-a – objasnila je Sanja Horvat.

U 12 godina, otkako radi ovaj pročistač, kaže, znalo se svega i svačega naći kod grubog odvajanja otpada.

– Ima tu mrtvih životinja, jednom smo našli psa, drugi put mrtvu ovcu, a najviše pamtimo slučaj kad je netko u šaht pokušao nagurati ni više ni manje nego cijeli štednjak – veli Sanja Horvat.

FOTO Sonja Markić

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti