HZJZ izdao preporuke za vrtiće i škole: Djeca mogu ostati i doma, a ovo OBAVEZNO morate raditi baš svaki dan!

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za vrtiće i niže razrede osnovnih škola koji bi trebali otvoriti vrata 11. svibnja. Jedna od prepruka je i da u vrtićima i školama bude do 10-ero osoba po skupini.

Tekst prenosimo u većem dijelu:

Upute se odnose na ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (dalje u tekstu dječji „vrtić“) te osnovnoškolske ustanove (dalje u tekstu „škola“) u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanja djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu.

“Boravak u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece s COVID-19 nego je to obiteljski dom odnosno kućanstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu dosljedno izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu COVID-19.”

Temeljne odrednice

Za djecu s kroničnim bolestima ili u doticaju s kroničnim bolesnicima preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim
oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti.

Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.

Ostanak kod kuće kada je to moguće.

Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće.

Fizičko udaljavanje od 2 m.

Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura u što
većoj mjeri socijalno distanciranje (fizički razmak) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode djelatnici u odnosu na druge djelatnike, te se navedeni fizički razmak preporuča održavati kada je god moguće između djelatnika i djece, s iznimkom njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu.

U istom zajedničkom prostoru (primjerice zbornica) djelatnici održavaju fizički razmak od 2 metra, te se sastanci, dogovori i edukacije djelatnika odvijaju e-komunikacijom ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće.

U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj/nastavnik iz iste odgojno-obrazovne grupe. Fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece neophodno je poticati ali treba očekivati da će kod provedbe neminovno dolaziti do određenih odstupanja uslijed razvojnih značajki pojedinih dobi koje karakterizira:
− istraživanje prostora i predmeta koji okražuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta
ruku i predmeta),
− znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
− nerazumijevanje uputa,
− nepoštovanje uputa, motorička nespretnost i nedoraslost,
− motorički nemir i potreba za kretanjem.


Organizacija rada s djecom.

Boravak u vrtićima i školama neophodno je organizirati na sljedeći način:
• odgojno-obrazovne skupine djece s manjim brojem uvijek iste djece (po mogućnosti do 9
djece u grupi i jedan odgajatelj/nastavnik što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba – nakon
formiranja skupine djece, 14 dana od početka primjene ovih uputa uključujući neradne
dane, ne primaju se nova djeca u skupinu),
• za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj/nastavnik odnosno dva (u slučaju produženog
boravka u školi odnosno u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“,
• izbjegava se fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s
drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,
• svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji,
• odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,
• krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže
odnosno sjede na udaljenosti od 2 metra i to svako dijete uvijek na istom mjestu.

Ograničen ulazak u školske ustanove.

Do daljnjeg su zabranjeni svi posjeti vrtićima i školama (primjerice kazališne predstave, izvannastavne aktivnosti i sl.). Neophodno je osigurati protok/dolazak što manjeg broj osoba, kako na ulazu u vrtić ili školu tako i
u unutarnjim prostorima ustanove.

Primopredaja djece.

Roditelji/skrbnici dovode i odvode djecu u predmetne ustanove na način da,
ako je ikako moguće, ne ulaze u ustanovu osim u krajnjoj nuždi, već dolaze do ulaza pri čemu zadržavaju distancu od najmanje 2 metra u odnosno na druge roditelje/skrbnike i djecu. Dijete odgajatelj preuzima ili prepušta roditelju/skrbniku ispred ulaza u ustanovu, primjereno dobi djeteta. Za vrijeme primopredaje, drugu djecu čuvaju druge odrasle osobe koje su na radnom mjestu. Djeca se ne ostavljaju bez nadzora.

Školska oprema.

Učenik dolazi i odlazi iz škole sa školskom torbom, ako nije omogućeno
zadržavanje torbe u školi, te svoju opremu i pribor ne dijeli s drugim učenicama. Ako je moguće organizirati, roditelj donosi i odnosi u dječji vrtić obilježeni ruksak s opremom isključivo petkom (posljednji radni dan u tjednu) kada dolazi po dijete. Odgajatelj preuzima i vraća ruksak roditelju ispred ulaznih vrata. Odgajatelj odlaže ruksak u vrtiću, te ruksak stoji nekorišten preko vikenda i počinje se koristiti tek nakon pauze od 48-72 sati.

Pratnja djece do školske ustanove ili iz nje.

Dijete roditelj/skrbnik dovodi i odvodi iz ustanove na način da je u pratnji jednog djeteta uvijek jedna odrasla osoba/roditelj/skrbnik. Kada je god moguće, u pratnji pojedinog dijeta uvijek je ista osoba ili se izmjenjuju dvije odrasle osobe.

Rizični pratitelji.

Kada god je moguće, u pratnji djeteta treba biti odrasla osoba koja živi u istom kućanstvu s djetetom te upravo ona osoba koja je, u odnosu na druge osobe koje bi mogle dovoditi i odvoditi dijete, uključena u takav tip dnevnih aktivnosti da je njena mogućnost zaraze s COVID-19 najmanja.

Bolesna djeca.

Djeca koja imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 (primjerice u kućanstvu ili u ustanovi) ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaražena s COVID-19 ostaju kod kuće te ih roditelji/skrbnici ne smiju dovoditi u ustanove.

Činjenice iz prethodne dvije rečenice, kao i činjenicu da se radi o djetetu s oba zaposlena roditelja te ne postoji druga mogućnost zbrinjavanja djece, kao i to da je roditelj upoznat s ovim uputama u cjelini, roditelj potvrđuje pisanom izjavom ravnatelju ustanove prije uključivanja djeteta u ustanovu.

Postupanje djece po ulasku u vrtić ili školu.

Dijete ulazi tako da odlazi do garderobe, obuva papuče, skida jaknu, te pere ruke sapunom i vodom prije ulaska u skupinu/učionicu.

Ulazak i dostava u vrtić ili školu.

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom tijekom radnog vremena i dežurstva. Vikendom/blagdanom/radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik.

Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici ustanove na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba (što uključuje dosljednu provedbu protuepidemijskih mjera poput monitoring vode za ljudsku potrošnju, zdravstvena ispravnost hrane i sl.) uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Dnevno mjerenje temperature.

Svi djelatnici imaju obavezu mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije dolaska na posao, te u slučaju povećane tjelesne temperature ne dolaze na posao već se javljaju telefonom ravnatelju i izabranom liječniku obiteljske medicine kako je kasnije navedeno.

Preporuča se mjerenje tjelesna temperatura bezkontaktnim toplomjerom svim djelatnicima svakodnevno kod dolaska i odlaska s posla, te se utvrđuje imaju li respiratornih simptoma ili znakove drugih zaraznih bolesti. Kod osobe s povišenom temperaturom izmjerenom bezkontaktnim toplomjeomu (37,2 stupnja C i veća, ovisno na specifikaciji bezkontaktnog toplomjera) preporuča se mjerenje temperature i standardnim toplomjerom pod pazuhom te se o povećanoj temperaturi zaključuje temeljem rezultata mjerenja pod pazuhom.

Bez maske.

Djeca ne nose zaštitne maske.

Bolesna djeca.

Roditelji/skrbnici imaju obavezu izmjeriti tjelesnu temperaturu djetetu SVAKI DAN prije dolaska u ustanovu, te u slučaju povišene tjelesne temperature ne smiju dovoditi dijete u ustanovu već se javljaju telefonom ravnatelju ustanove i izabranom pedijatru/liječniku obiteljske medicine radi odluke o testiranju i liječenju djeteta.

Ako djeca razviju simptome COVID infekcije tijekom boravka u ustanovi, odgajatelji/učitelji odmah obavještavaju roditelje, koji u najkraćem roku moraju doći po dijete.

Druge zarazne bolesti.

Djeca sa znakovima drugih zaraznih bolesti također ne dolaze u ustanovu.
Djecu treba poticati da održavaju distancu (fizičku udaljenost) od druge djece i odraslih, primjereno razvojnoj dobi.

Dodirivanje lica.

Djecu treba poticati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice kao i da ne stavljaju ruke i predmete u usta, primjereno razvojnoj dobi.

FOTO Ilustracija

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI