Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s partnerima proveo je i objavio prvo veliko istraživanje zdravstvenog stanja i socijalnih odrednica zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine. Kako su naveli, to je prvo takvo istraživanje koje bi trebalo dati jasan okvir, utemeljen na sustavnim podacima iz više izvora, i time dati osnovu za kreiranje kvalitetnih javnozdravstvenih politika usmjerenih na ovu ranjivu skupinu.
Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
– Zdravlje i zdravstvenu zaštitu romske nacionalne manjine u velikoj mjeri određuje njihov društvenoekonomski položaj, pri čemu se romska populacija suočava s različitim izazovima povezanim s društvenom isključenošću i siromaštvom. Sve to izravno utječe na povećanje nejednakosti u zdravlju, a time i na razlike u korištenju zdravstvene zaštite i kvalitete života među osobama pripadnicima romske manjine i pripadnika opće populacije – navodi se u analizi.
Prema navedenoj analizi, do 2019. godine na području Koprivničko-križevačke županije živio je 891 pripadnik romske nacionalne manjine, od kojih čak 565 u dobi do 18 godina. Kao generalni zaključak nameće se činjenica da su na godišnjoj razini najčešći uzroci hospitalizacija kod muškaraca Roma bolesti dišnoga sustava, a u žena Romkinja najzastupljenije su bile hospitalizacije zbog trudnoće, porođaja i babinja.
Upravo tom temom bavi se značajan dio analize, a prema njoj referentne 2018. godine bilo je 39 poroda žena Romkinja u našoj županiji, a najviše u Međimurskoj, čak 283. I dok su u Međimurskoj rodile tri djevojčice u dobi do 14 godina, kod nas nije zabilježen takav slučaj. No, zato ih je u dobi od 15 do 19 bilo osam. Najviše ipak u dobi od 20 do 24 godine, njih 15. Najstarije su bile dvije rodilje u dobi od 35 do 39 godina. Inače, u čitavoj zemlji te godine bila su to i jedina tri poroda djevojčica do 14 godina. Kad se gleda stopa poroda žena Romkinja od 15 do 49 godina, ona je 125 na 1000 žena, a primjerice stopa svih žena u zemlji niskih 42.
Zanimljivo, te godine nije bio nijedan porod ni pobačaj ili prekid trudnoće u susjednoj nam Virovitičko-podravskoj županiji. Tamo se Romima, prema podacima iz HZJZ-a, smatra tek 49 osoba.
– Naša analiza ide ukorak s drugim istraživanjima o demografskim razlikama između romskog i ostalog stanovništva. Potvrđeno je da Romkinje rađaju vrlo rano, da je broj poroda odnosno djece već od adolescentne dobi višestruko veći u odnosu na prosječnu populaciju i doprinosi znatnim demografskim razlikama između romskog i ostalog stanovništva – piše u analizi HZJZ-a.
Dodajmo i kako te godine nije bilo nijednog prekida trudnoće kod Romkinja u našoj županiji, a zabilježen je jedan pobačaj. Po tome je njihovo zdravstveno stanje uvjerljivo najbolje, jer je stopa pobačaja i prekida trudnoća na 1000 žena tek 5,6, a primjerice u Međimurskoj županiji 28,8.
PORODI U ROMSKOJ POPULACIJI PO ŽUPANIJAMA
| Dobne skupine | 10-14 | 15-19 | 20-29 | 30-44 |
| Koprivničko-križevačka | – | 8 | 22 | 9 |
| Međimurska | 3 | 94 | 130 | 56 |
| Varaždinska | – | 23 | 27 | 10 |
| Grad Zagreb | – | 7 | 37 | 17 |
– Prema navedenim podacima, ukupne stope pobačaja i legalno induciranih prekida trudnoće među romskom populacijom u zemlji su dva do tri puta više u odnosu na opću populaciju žena generativne dobi – kazali su istraživači.
Analiza se pak bavila i osobama s invaliditetom u romskoj populaciji. U našoj županiji je 162 takvih osoba, gotovo podjednako muškaraca i žena. Najviše daleko u Međimurskoj županiji 1362 koja ujedno broji i najviše pripadnika te manjine u čitavoj zemlji, gotovo 7000.
I dok u mnogim županijama u kojima je značajno zastupljena romska populacija ima liječenih zbog zlouporabe opojnih droga, u našoj županiji primjerice 2018. nije zabilježen nijedan slučaj. Također, po županijama se radila i analiza onih oboljelih od dijabetesa, pa ih je u Koprivničko-križevačkoj tek troje. Kad je riječ o osobama otpuštenima s liječenja zbog zabilježenih mentalnih bolesti, bilo ih je četvero na ukupno 136 u čitavoj zemlji.
Među zaključcima analize navedeno je i da je ta skupina vrlo ranjiva.
– Romi koji pripadaju navedenim podskupinama višestruko su ranjivi pa pristupi unaprjeđenju njihova zdravlja zahtijevaju posebnu pažnju i specifične pristupe. Pored navedenog, u kontekstu sveobuhvatnog pristupa zdravlju, potrebno je kontinuirano unaprjeđivati i druge segmente poput prevencije zaraznih bolesti i povećanja zdravstvene pismenosti i informiranosti Roma u Republici Hrvatskoj.
FOTO Ilustracija
