Tumori srca mogu biti benigni, tj. dobroćudni i maligni, tj. zloćudni. Tumore srca dijelimo na primarne tumore i na sekundarne tumore. Primarni tumori nastaju u srcu, a sekundarni su metastaze tumora čije je ishodište u nekom drugom organu. Primarni tumori srca nalaze se u 0,001 do 0,28 posto slučajeva u patoanatomskih studijama. Sekundarni tumori srca otkrivaju se u 1,5 do 21 posto bolesnika s ekstrakardijalnim malignim tumorima. U većini slučajeva primarni tumori srca su benigni i to u oko 75 posto slučajeva.
Najčešći benigni tumor koji nalazimo u srčanim šupljinama je miksom. Oko 95 posto miksoma je u pretklijetkama – atrijima, a gotovo je triput češće su u lijevoj nego u desnoj pretklijetki. Osim miksoma, u tumore srca spadaju: fibrom, fibroelastom, lipom, rabdomiom, leomiom, limfom i rabdomiosarkom. Tumori kako što su miksomi obično imaju peteljku kojom se drže za srčanu stjenku. Pokretljivost tumora ovisi o dužini peteljke. Što je duža peteljka, tada je i pokretljivost tumora veća. Tumori srca mogu biti različitog oblika i veličine. Mogu biti okruglog oblika, glatke površine, ponekad dosta pravilnog kuglastog oblika, ali češće su nepravilnog oblika s neravnom površinom. Veličina tumora je od nekoliko milimetara pa do nekoliko centimetara.
Vrlo često tumori srca imaju neravnu površinu s malim i krhkim izbočinama koje se mogu otkinuti od tumora i uzrokovati embolije. Embolija može biti periferne arterije, plućne arterije, moždane arterije ili koronarne arterije. Ponekad tumor ulazi u atrioventrikulsko ušće te može uzrokovati oštećenje funkcije srčane valvule, a bolesnik se može prezentirati kao da ima mitralnu ili trikuspidnu srčanu grešku. Znatno rjeđe tumor može nastati na bilo kojoj od četiri srčane valvule i uzrokovati suženje valvule ili nepotpuno zatvaranje valvule. Bolesnici s tumorom srca mogu imati simptome kao što su nedostatak zraka ili dispneja, bol u prsima, zatajivanje srca, srčane aritmije, gubitak tjelesne težine, povišenu tjelesnu temperaturu i gubitak svijesti. Ako tumor uzrokuje emboliju, tada bolesnici mogu imati simptome moždanog udara, infarkta srca, plućne embolije ili simptome začepljenja periferne arterije. Laboratorijski nalazi mogu pokazivati ubrzanu sedimentaciju eritrocita (SE) i anemiju. Najčešći simptom bolesti je nedostatak zraka – dispneja.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila, pa tako i kod ove bolesti, važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), koronarografija i nuklearna magnetna rezonancija (NMR). Etiologija ili uzroci nastanka tumora srca su nepoznati. Mogućnost liječenja tumora srca je kirurško liječenje. Kirurško liječenje tumora srca potrebno je napraviti što prije po postavljanju dijagnoze radi izbjegavanja opasnosti od embolijskih događaja, kardijalne dekompenzacije, srčanih aritmija ili iznenadne srčane smrti. Svaki tumor srca koji se kirurški odstrani analizira se patohistološki. Na taj način utvrđuje se vrsta tumora, je li primarni ili sekundarni i je li tumor benigni ili maligni. (zdravobudi.hr)
