IGRE ZA PRIJESTOLJE: Zašto i zbog koga postoji predizborna kampanja i zašto idemo na izbore

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Piše: Mladen Švaco, glavni urednik Podravskog lista

U suštini, razlika između predizbornih kampanja prije sto godina i ove danas jedino je u manjem broju nepismenih i slabo obrazovanih, kao i u broju i vrsti komunikacijskih kanala kojima se šalju i primaju poruke. Ciljani primatelji poruka u kampanji i dalje su oni povodljivi građani koji su zbog nedostatka znanja i informacija spremni promijeniti mišljenje o nekome ili nečem, ili su samo naivni i zaboravljivi pa vjeruju onima koji im pred izbore nešto obećavaju jer im pričaju točno ono što bi oni htjeli čuti

Njemački teoretičar i jedan od osnivača sociologije kao posebne znanstvene discipline Max Weber, koji je umro prije točno stotinu godina, između ostalog se bavio oblicima moći. Weber je, ukratko, dijelio moć na legitimnu i nelegitimnu, a njega je posebno zanimala ona legitimna, koju zovemo – vlast. Ukratko, po Weberu je moć mogućnost pojedinca ili skupine da drugima nametnu i provedu svoju volju bez obzira na njihovo protivljenje. Zato mi danas idemo na izbore. Da onima koji žele biti moćni i drugima nametati svoju volju kroz izborni proces damo legitimitet ili vlast, jer vlast je, kaže Weber, institucionalizirani oblik moći. Koliko je ta vlast nekima bitna i na što su sve zbog nje i želje za moći spremni napraviti, najbolje se vidi u predizbornoj kampanji. Posebno u ovoj kampanji, koja se vodila u vrijeme najveće svjetske epidemije u posljednjih gotovo stotinu godina, a u njoj su pojedinci pokazali da su i za sam pokušaj osvajanja vlasti spremni platiti bilo koju cijenu, bez obzira na to koliko je ona moralno dvojbena, a kako tu cijenu uvijek netko treba platiti, po mogućnosti netko drugi, vidjet ćemo koliko će običnih ljudi, njihovih sugrađana, njihovu želju za moći platiti svojim zdravljem.

Predizborna kampanja u formalnom obliku radi se neposredno pred izbore, a trajanje kampanje i financijska pravila zakonski su regulirani. Postoje i neformalne višegodišnje predizborne aktivnosti, a njih provode osobe koje obnašaju izvršnu vlast. Te aktivnosti provode se tijekom cijelog mandata, i to najčešće populističkim mjerama kao što su proračunsko financiranje bezbrojnih udruga građana i prisustvovanje raznim zabavama i manifestacijama na kojima je prisutan veći broj ljudi. Dolazak ljudi na takve događaje najčešće je motiviran dobivanjem nečeg besplatnog – hrane, pića ili zabave, a to plaćaju svi porezni obveznici zahvaljujući političaru koji nazoči tom događaju.

Razvoj i prvi počeci formalnih predizbornih kampanja povijesno su vezani uz razvoj općeg prava glasa, odnosno ukidanja imovinskih i obrazovnih cenzusa i davanja prava glasa ženama, a taj proces odvijao se u svom najznačajnijem dijelu početkom dvadesetog stoljeća. Ukidanjem cenzusa ili uvođenjem općeg prava glasa za svu punoljetnu populaciju ukazala se potreba i za nečim što danas zovemo predizborna kampanja. Zašto tada? Zato jer su glasačko pravo dobili i oni nepismeni i slabo obrazovani, koji o politici nisu znali ništa, niti su se otkud i kako o njoj mogli informirati. Jedini komunikacijski kanal u to vrijeme za seosko i nepismeno stanovništvo bila je crkva. Zato se pokazala potreba za otvaranjem novog komunikacijskog kanala prema takvim glasačima i počela se razvijati predizborna kampanja. Jednosmjerna komunikacija s građanima koji ništa ili malo znaju o politici i društvu općenito, nemaju nikakav financijski ili imovinski interes vezan uz rezultate izbora i nemaju definiran jasan i čvrst stav o bilo kojoj političkoj opciji. Ta skupina naivnih i neobrazovanih bila je idealna za primanje predizbornih obećanja i vjerovanje u predizborne laži. Vjerodostojnost primljenih poruka nisu imali kako provjeriti, njihov glas u glasačkoj kutiji imao je jednaku vrijednost kao i glas najobrazovanijeg čovjeka u državi, a predizborna obećanja su, kao i danas, do idućih izbora zaboravili. U suštini, razlika između predizbornih kampanja prije sto godina i ove danas jedino je u manjem broju nepismenih i slabo obrazovanih, kao i u broju i vrsti komunikacijskih kanala kojima se šalju i primaju poruke. One se ni danas ne rade se zbog motiviranih birača ili birača s definiranim stavom, jer oni sigurno izlaze na izbore i predizborna kampanja neće utjecati na promjenu njihovih stavova. Osim svjetonazorskih ili ideoloških razlika, motivirani birači imaju jako puno sličnosti bez obzira na to što dolaze s raznih strana političkog spektra kakvog ga danas obično poimamo. To su u prvom redu strah od gubitka materijalnih prava i statusa koji imaju, ili pak vjerovanje da će ta materijalna prava ili statuse tek steći. Ciljani primatelji poruka u kampanji i dalje su oni povodljivi građani koji su zbog nedostatka znanja i informacija spremni promijeniti mišljenje o nekom ili nečem, ili su samo naivni i zaboravljivi pa vjeruju onima koji im pred izbore nešto obećavaju jer im pričaju točno ono što bi oni htjeli čuti.

Postoji još jedna skupina birača, a to su apstinenti, ili oni koji ne izlaze na izbore. Oni svojom apstinencijom od biračkog prava prepuštaju onim biračima zbog kojih se radi predizborna kampanja, a posebno onim motiviranima, koji u najvećem broju izlaze na izbore, da posredno utječu na kvalitetu njihova osobnog života. Zanimljivo je da su ti birači gotovo u pravilu nezadovoljni kvalitetom vlastitog života, ali i društvom u cjelini, a nezaniteresiranost za izborni proces uvijek su spremni opravdati izostanakom kvalitetnih političkih opcija koje zaslužuju njihov glas. Istovremeno, usprkos tom nezadovoljstvu, oni nisu spremni dati svoj doprinos kvaliteti izbornog procesa i preuzeti aktivnu ulogu u političkom životu svoje zajednice, već apstinencijom daju legitimitet izbornim pobjednicima kojima je, za pobjedu na izborima s obzirom na izlaznost, dovoljno i manje od jedne četvrtine glasova od ukupnog broja onih koji imaju glasačko pravo.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI