IGRE ZA PRIJESTOLJE: Zašto i zbog koga postoji predizborna kampanja i zašto idemo na izbore

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Piše: Mladen Švaco, glavni urednik Podravskog lista

U suštini, razlika između predizbornih kampanja prije sto godina i ove danas jedino je u manjem broju nepismenih i slabo obrazovanih, kao i u broju i vrsti komunikacijskih kanala kojima se šalju i primaju poruke. Ciljani primatelji poruka u kampanji i dalje su oni povodljivi građani koji su zbog nedostatka znanja i informacija spremni promijeniti mišljenje o nekome ili nečem, ili su samo naivni i zaboravljivi pa vjeruju onima koji im pred izbore nešto obećavaju jer im pričaju točno ono što bi oni htjeli čuti

Njemački teoretičar i jedan od osnivača sociologije kao posebne znanstvene discipline Max Weber, koji je umro prije točno stotinu godina, između ostalog se bavio oblicima moći. Weber je, ukratko, dijelio moć na legitimnu i nelegitimnu, a njega je posebno zanimala ona legitimna, koju zovemo – vlast. Ukratko, po Weberu je moć mogućnost pojedinca ili skupine da drugima nametnu i provedu svoju volju bez obzira na njihovo protivljenje. Zato mi danas idemo na izbore. Da onima koji žele biti moćni i drugima nametati svoju volju kroz izborni proces damo legitimitet ili vlast, jer vlast je, kaže Weber, institucionalizirani oblik moći. Koliko je ta vlast nekima bitna i na što su sve zbog nje i želje za moći spremni napraviti, najbolje se vidi u predizbornoj kampanji. Posebno u ovoj kampanji, koja se vodila u vrijeme najveće svjetske epidemije u posljednjih gotovo stotinu godina, a u njoj su pojedinci pokazali da su i za sam pokušaj osvajanja vlasti spremni platiti bilo koju cijenu, bez obzira na to koliko je ona moralno dvojbena, a kako tu cijenu uvijek netko treba platiti, po mogućnosti netko drugi, vidjet ćemo koliko će običnih ljudi, njihovih sugrađana, njihovu želju za moći platiti svojim zdravljem.

Predizborna kampanja u formalnom obliku radi se neposredno pred izbore, a trajanje kampanje i financijska pravila zakonski su regulirani. Postoje i neformalne višegodišnje predizborne aktivnosti, a njih provode osobe koje obnašaju izvršnu vlast. Te aktivnosti provode se tijekom cijelog mandata, i to najčešće populističkim mjerama kao što su proračunsko financiranje bezbrojnih udruga građana i prisustvovanje raznim zabavama i manifestacijama na kojima je prisutan veći broj ljudi. Dolazak ljudi na takve događaje najčešće je motiviran dobivanjem nečeg besplatnog – hrane, pića ili zabave, a to plaćaju svi porezni obveznici zahvaljujući političaru koji nazoči tom događaju.

Razvoj i prvi počeci formalnih predizbornih kampanja povijesno su vezani uz razvoj općeg prava glasa, odnosno ukidanja imovinskih i obrazovnih cenzusa i davanja prava glasa ženama, a taj proces odvijao se u svom najznačajnijem dijelu početkom dvadesetog stoljeća. Ukidanjem cenzusa ili uvođenjem općeg prava glasa za svu punoljetnu populaciju ukazala se potreba i za nečim što danas zovemo predizborna kampanja. Zašto tada? Zato jer su glasačko pravo dobili i oni nepismeni i slabo obrazovani, koji o politici nisu znali ništa, niti su se otkud i kako o njoj mogli informirati. Jedini komunikacijski kanal u to vrijeme za seosko i nepismeno stanovništvo bila je crkva. Zato se pokazala potreba za otvaranjem novog komunikacijskog kanala prema takvim glasačima i počela se razvijati predizborna kampanja. Jednosmjerna komunikacija s građanima koji ništa ili malo znaju o politici i društvu općenito, nemaju nikakav financijski ili imovinski interes vezan uz rezultate izbora i nemaju definiran jasan i čvrst stav o bilo kojoj političkoj opciji. Ta skupina naivnih i neobrazovanih bila je idealna za primanje predizbornih obećanja i vjerovanje u predizborne laži. Vjerodostojnost primljenih poruka nisu imali kako provjeriti, njihov glas u glasačkoj kutiji imao je jednaku vrijednost kao i glas najobrazovanijeg čovjeka u državi, a predizborna obećanja su, kao i danas, do idućih izbora zaboravili. U suštini, razlika između predizbornih kampanja prije sto godina i ove danas jedino je u manjem broju nepismenih i slabo obrazovanih, kao i u broju i vrsti komunikacijskih kanala kojima se šalju i primaju poruke. One se ni danas ne rade se zbog motiviranih birača ili birača s definiranim stavom, jer oni sigurno izlaze na izbore i predizborna kampanja neće utjecati na promjenu njihovih stavova. Osim svjetonazorskih ili ideoloških razlika, motivirani birači imaju jako puno sličnosti bez obzira na to što dolaze s raznih strana političkog spektra kakvog ga danas obično poimamo. To su u prvom redu strah od gubitka materijalnih prava i statusa koji imaju, ili pak vjerovanje da će ta materijalna prava ili statuse tek steći. Ciljani primatelji poruka u kampanji i dalje su oni povodljivi građani koji su zbog nedostatka znanja i informacija spremni promijeniti mišljenje o nekom ili nečem, ili su samo naivni i zaboravljivi pa vjeruju onima koji im pred izbore nešto obećavaju jer im pričaju točno ono što bi oni htjeli čuti.

Postoji još jedna skupina birača, a to su apstinenti, ili oni koji ne izlaze na izbore. Oni svojom apstinencijom od biračkog prava prepuštaju onim biračima zbog kojih se radi predizborna kampanja, a posebno onim motiviranima, koji u najvećem broju izlaze na izbore, da posredno utječu na kvalitetu njihova osobnog života. Zanimljivo je da su ti birači gotovo u pravilu nezadovoljni kvalitetom vlastitog života, ali i društvom u cjelini, a nezaniteresiranost za izborni proces uvijek su spremni opravdati izostanakom kvalitetnih političkih opcija koje zaslužuju njihov glas. Istovremeno, usprkos tom nezadovoljstvu, oni nisu spremni dati svoj doprinos kvaliteti izbornog procesa i preuzeti aktivnu ulogu u političkom životu svoje zajednice, već apstinencijom daju legitimitet izbornim pobjednicima kojima je, za pobjedu na izborima s obzirom na izlaznost, dovoljno i manje od jedne četvrtine glasova od ukupnog broja onih koji imaju glasačko pravo.

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

  • Pročitaj sljedeće...

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI