Imamo najbolju vodu u Hrvatskoj, a pijemo zagađenu vodu iz bunara

Izvori pitke vode iz kojih javni poslužitelji crpe vodu u našoj županiji daju vjerojatno najbolju sliku u smislu kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode u Hrvatskoj. S druge strane, priključenost na javni vodovod je među najnižima, ako ne i najniža u cijeloj Hrvatskoj.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Podaci su to koji se daju iščitati iz analize koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Naime, naša županija jedina je gdje u prošloj godini, od svih izuzetih uzorka s crpilišta, niti jedan uzorak nije bio neispravan. Istini za volju, iz naše županije uzeto je nešto manje uzoraka, ali se ti rezultati ponavljaju godinama. Iz toga možemo zaključiti da tri poslužitelja javne usluge vodoopskrbe, a to su KC Vode, Vodne usluge Križevci i Komunalije Đurđevac, s izvorišta s kojih crpe vodu isporučuju u potpunosti ispravnu voda, kojoj ne treba dodatno pročišćavanje, osim zakonski propisane dezinfekcije. Uz to, naša je županija u samom vrhu kvalitete vode izuzete iz javne vodovodne mreže, što pak ukazuje da je i infrastruktura koju imamo na visokoj razini. No, s druge strane, na samom smo dnu, prema podacima iz 2018. godine, u Hrvatskoj po priključenosti na javnu vodovodnu mrežu, a ona je 2018. iznosila 61,3 posto što je najniži rezultat u Hrvatskoj, dok je recimo u susjednoj Međimurskoj županija taj postotak 100 posto, što znači, ako je vjerovati podacima HZJZ –a, tamo je baš svaka kuća priključena na javnu vodovodnu mrežu. Zašto je tomu tako, nitko nema točan odgovor, ali zasigurno je jedan od čimbenika činjenica da je do vode u našem nizinskom kraju vrlo lako doći, te praktički, gdje god se počne kopati, vrlo se brzo dolazi do izvora vode, te je bunar ili bušotinu vrlo lako iskopati, a tradicija je da u selu svaka kuća ima svoj bunar.

Naše niske brojke još više iznenađuju kad je poznato da je voda iz privatnih  bunara, prema analizama koje su rađene, često zagađena ili barem prelazi dozvoljene parametre pojedinih sastojaka.

– Ostaje pitanje kvalitete plitkih bunara, privatnih ili javnih koji snabdijevaju preostalih 35 posto stanovništva županije, a vrlo često su zdravstveno neispravni. Kao najčešći uzrok pojavljuju se nitrati ili mikrobiološko onečišćenje. Mogući izvor su septičke jame i poljoprivreda pa je važno probuditi svijest o našim utjecajima na kvalitetu vode i o zdravom okolišu i borbi za njega. Preporuča se, gdje god je moguće, priključak na gradske vodovode kako bi svim stanovnicima županije bila osigurana zdravstveno ispravna voda koja je pod redovitim nadzorom županijskog Zavoda za javno zdravstvo. To bi pridonijelo i većoj kvaliteti života u županiji – između ostalog stoji u analizi dr. sc. Jasne Nemčić-Jurec iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Što se pak tiče kvalitete vode u našoj županiji, u 50-ak godina javne vodoopskrbe u Koprivnici provedeno je više od 15.000 analiza vode, od vodoistražnih radova podzemlja šireg područja do redovitih analiza iz mreže i kod potrošača.

– Uz višestruko dostatnu izdašnost, prirodna kvaliteta podzemne vode rezultirala je odabranim lokacijama koprivničkih izvorišta Ivanščak i Lipovec, na kojima je sirova voda po svim pokazateljima zdravstveno ispravna te nije potrebna dodatna obrada i provodi se tek zakonski obavezna preventivna dezinfekcija. Od prvih dana javne vodoopskrbe do danas uspijevamo održati taj standard te su sve analize sirove vode i vode u mreži zdravstveno ispravne – odgovorio nam je Zdravko Petras, direktor KC voda, koji je naglasio da je vodoopskrba temeljna društvena i ekonomska djelatnost koja će s obzirom na globalne okolišne promjene u nadolazećem vremenu postati sve zahtjevnija, ali i sve važnija i vrjednija. Upravo zbog toga što veća priključenost na javni sustav vodovodne mreže ključni je moment u ovim naporima. Organizirana i kontrolirana opskrba pitkom vodom u nadležnosti javnog isporučitelja vodnih usluga, društva Koprivničke vode d.o.o., a provodi se na području grada Koprivnice i prigradskih naselja te općina Đelekovec, Drnje, Hlebine, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Rasinja, Sokolovac i Legrad.

Na uslužnom području Koprivničkih voda izgrađeno je 601.512 metara javne vodoopskrbne mreže . U sustavu javne vodoopskrbne mreže trenutno je aktivno, odnosno priključeno sveukupno 16730 korisničkih priključaka, od čega je 15.485 korisnika u kategoriji kućanstva, dok je 1245 korisnika u kategoriji poslovnih korisnika i gospodarstva. Mogućnost priključenja na sustav javne vodoopskrbne mreže trenutno ima 92,28 posto stanovnika naselja na uslužnom području. Najveća priključenost je u gradu Koprivnici i iznosi gotovo 100 posto, a u prigradskim naseljima grada Koprivnice nešto je niža i iznosi 82, 27 posto. Priključenost na sustav javne vodoopskrbne mreže u općinama izuzetno je niska i iznosi u postotcima: Drnje 31, Đelekovec, Hlebine 36, Koprivnički Bregi 59, Koprivnički Ivanec 54, Legrad 73, Peteranec 25, Rasinja 27 i Sokolovac 21.

Zdravko Petras

– Iz navedenih podataka evidentno je da Koprivničke vode kao javni isporučitelj kontinuirano provode aktivnosti izgradnje i stvaranja preduvjeta za priključenje na sustav javne vodoopskrbne mreže u kojoj će korisnicima biti omogućena isporuka vodne usluge odnosno zdravstveno ispravne pitke vode. I ovim putem pozivamo sve stanovnike našeg uslužnog područja i naselja u kojima je izgrađena javna vodoopskrbna mreža da iskoriste mogućnost, ali i zakonsku obvezu priključenja na sustav javne vodoopskrbne mreže – naveo je Petras.

Podatke od ostala dva isporučitelja nismo dobili, iz Križevaca zbog odsutnosti direktorice, dok nam se iz Đuređvca nisu javili. No, prema dostupnim podacima može se zaključiti da je situacija na tim područjima vrlo slična onoj u koprivničkoj Podravini.

Projektom „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Koprivnica“ sufinanciranom od EU, kažu u KC vodama, izgraditi će se 1668 kućnih priključaka na postojeću vodoopskrbnu mrežu na području općina gdje je slab postotak priključenosti. Znači, 1668 kućanstava dobit će potpuno besplatno priključak na javnu vodoopskrbu. Očekivani rezultat projekta je povećanje priključenosti na sustav vodoopskrbe sa 76 posto (od izgrađene mreže) na 85 posto na cijelom uslužnom području.

Ukupna vrijednost prihvatljivog troška projekta „Aglomeracija Koprivnica“ iznosi 410 milijuna kuna, od čega je 283 milijuna kuna odnosno 69,21 posto  sufinancirano EU sredstvima iz Kohezijskog fonda te 126 milijuna kuna odnosno 30,79 posto nacionalnom komponentom.

FOTO Podravski list

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI