INTERVJU Josip Mađarić: Moja klijentica dobila je najveću odštetu zbog liječničke pogreške u Hrvatskoj

Od stotinu pacijenata koji se jave radi pokretanja sudskog postupka protiv bolnica i liječnika u daljnje procesuiranje ide 15-tak posto


Autor: podravski.hr — 17.02.2019. / 11:25 Aktualno

Josip Mađarić u svome koprivničkom odvjetničkom uredu

Nedavno je pravomoćno dosuđena najveća odšteta zbog liječničke pogreške u Hrvatskoj. Pacijenticu staru 56 godina, koja je ostala doživotni invalid i zbog toga će joj riječka bolnica morati isplatiti 5,6 milijuna kuna, zastupao je Josip Mađarić, najpoznatiji hrvatski odvjetnik specijaliziran za medicinsko pravo. Tim područjem intenzivno se bavi više od 20 godina, a usavršavao se u Beču, Londonu i Philadelphiji. Nema boljeg sugovornika za razgovor o pravosudnoj dimenziji liječničkih pogrešaka kod nas i u razvijenijim zemljama.
Vaša klijentica žrtva je liječničke pogreške otprije 13 godina. Nije li sudski postupak trajao predugo?
– Sudski sporovi radi naknade štete u predmetima liječničke pogreške u pravilu traju znatno duže od većine drugih sudskih sporova za naknadu štete, kao što su, primjerice, sporovi proistekli iz prometnih nezgoda, ozljeda na radu ili slično. Razlog tome je činjenica da se kod liječničke pogreške gotovo uvijek radi o vrlo uskim i stručnim medicinskim pitanjima, o kojima treba provesti više sudskih vještačenja, jer počesto i sudski vještaci o pojedinim stručnim pitanjima imaju različita, ponekad i oprečna mišljenja. Ako tome pridodate i nepisano pravilo, koje vrijedi u cijelom svijetu, po kojem duže traju sporovi u kojima se radi o većim novčanim iznosima, tada vrlo lako dobivate desetogodišnje sporove. Neka naša zakonska rješenja također ne pridonose bržem rješavanju sporova.
Je li doista riječ o najvišoj odšteti ikada?
– Danas u Hrvatskoj nigdje ne možete doći do valjanih podataka o broju sudskih sporova s naslova liječničke pogreške, broju donesenih presuda, iznosima koji su isplaćeni, koliko pojedina bolnica ima takvih sporova… No, koliko nam je poznato, ovdje se doista radi o najvišoj odšteti koja će radi liječničke pogreške, a temeljem sudske presude, biti u Hrvatskoj isplaćena oštećenom pacijentu.
Je li sudska praksa kod nas jasna i ujednačena u smislu visine odšteta zbog liječničkih pogrešaka?
– Sudska praksa ne razlikuje visinu i vidove odštete s obzirom na njihov pravni temelj. Visina i vidovi odštete su identični bez obzira radi li se o ozljedama i posljedicama nastalih u prometnoj nezgodi, ozljedi na radu, liječničkoj pogrešci ili fizičkom napadu, a određena je Zakonom o obveznim odnosima, sudskom praksom i Kriterijima Vrhovnog suda te ponajviše ovisi o težini ozljeda i njihovim posljedicama na opću i radnu sposobnost oštećenika. Riječka presuda po visini se u cijelosti temelji na zakonu i postojećoj sudskoj praksi, dapače u nekim je vidovima suđeno i ispod predviđenog maksimuma. Po pitanju visine odštete kod nižih postotaka invaliditeta ne zaostajemo za, primjerice, Austrijom ili Njemačkom, dok se u tim zemljama bitno više odštete dobivaju za invaliditet veći od 70-tak posto. Kada bi konkretan predmet prosuđivali u skladu s kriterijima i sudskom praksom u Njemačkoj, odšteta bi iznosila najmanje triput više. Za vrijeme boravka u Philadelphiji, na stručnom usavršavanju u odvjetničkom društvu koje se isključivo bavi liječničkim pogreškama, imali smo gotovo identičan slučaj u pogledu trajnih posljedica i invaliditeta pacijentice sličnih godina. Radilo se o neprepoznatom moždanom udaru i nepravovremenom liječenju, a pacijentici je dosuđeno 26 milijuna dolara! Toliko o Americi i Hrvatskoj.
Vidio sam da ste negdje kazali kako od stotinu ljudi koji se smatraju žrtvama liječničke pogreške njih deset do 15 to doista jest, a tek pet će ih dobiti odštetu…
– Broj pacijenata nezadovoljnih ishodom liječenja raste iz godine u godinu, i to geometrijskom progresijom, a kvaliteta pružene zdravstvene usluge je sve više i više pod lupom javnosti, pacijenata i njihovih obitelji. Naravno da u toj množini ima jako puno neopravdanog nezadovoljstva, odnosno situacija kada pacijenti optužuju liječnike za pogrešku makar ona objektivno ne postoji. Dakle, liječnici su u cijelosti postupali u skladu s pravilima struke, nije bilo nikakve pogreške, no liječenje ipak nije uspjelo. Prije nego što krenemo u neki spor, mi medicinsku dokumentaciju proslijedimo sudskom vještaku određene specijalnosti da nas uputi radi li se, ili bi se moglo raditi, o propustu liječnika. Statistički gledano, od stotinu pacijenata koji nam se jave radi pokretanja sudskog postupka protiv bolnica i liječnika, u daljnje procesuiranje ide 15-tak posto, jer nam u 85 posto slučajeva vještaci kažu da nema niti sumnje na pogrešku liječnika. Klijentima je ponekad vrlo teško priopćiti da nemaju velike šanse na uspjeh u sporu, no bolje je da im se to kaže odmah, nego da se upuste u možda desetogodišnji spor u kojem neće uspjeti, nego će morati platiti sudske troškove. Prema američkim statistikama, u sudskim sporovima s naslova liječničke pogreške pacijenti uspijevaju samo u jednoj trećini predmeta koji uopće dođu pred sud. (hš)
Cijeli intervju možete pročitati u aktualnom broju Podravskog lista od ponedjeljka.
FOTO: DUBRAVKO VUTUC