Intervju s gradonačelnikom: Imam ambicije za ulazak u visoku politiku, ali zanima me izvršna, ne predstavnička vlast

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Mario Rajn na prošlim lokalnim izborima bio je jedan od onih koji su profitirali velikom podrškom birača nezavisnih kandidata te je postao gradonačelnik grada Križevaca i na tom mjestu smijenio dugogodišnjeg čelnog čovjeka prigorske metropole Branka Hrga. U međuvremenu njegovi pristaše govore da je grad Križevci zaživio novim životom, posebno se osvrćući na okretanje Krieževaca prema energetici i zelenim politikama, dok mu oporba pakira optužbe za političko kadroviranje i smjenjivanje. Nedavno je Mario Rajn napustio platformu nezavisnosti i prešao u HSS, a s njim smo razgovarali o njegovim motivima i planovima.

PL: Križevci su, ako se ne varam, dvaput bili proglašeni najboljim srednjim gradom kod realiziranja EU projekata. Koji je recept za privlačenje europskog novca?

Titula je rezultat metodologije agencije koja dodjeljuje nagrade kad se gledalo izvršenje proračuna. S obzirom na proračun koji imamo i potrebe koje su velike, jer imamo status grada i osnivači smo osnovnih škola i ustanova, morali smo koristiti svaki dostupni resurs. Ono što se može istaknuti kao drugačiji pristup je da smo se fokusirali tražiti druge izvore i druge natječaje, a ne samo one na koje se svi javljaju. No, koristimo ipak mjere ruralnog razvoja, mjera 7.4, mjere energetske učinkovitosti. Mnogo je projekata provedeno, dosta ih je u provedbi, ali se nadamo i prekograničnoj suradnji s Mađarskom. Okrenuli smo se financiranju projekata koji direktno dolaze iz Europe, dakle projekt ‘Future Cities’, gradovi budućnosti jugoistočne Europe, financiran je preko alata Europskog instituta za inovacije i tehnologiju. Dakle, svojim statusom i aktivnošću na dosadašnjim projektima aplicirali smo ga direktno u Europu. Imamo i projekte u kojima smo partneri, donosimo naše komponente i sva rješenja implementiraju se u Križevcima. Recept je biti agilan, ljude koji su specijalizirani pustiti da rade svoj posao, ali gledati što više izvora za prijavu na natječaj.

PL: Koje biste realizirane projekte izdvojili?

Projekti koji su provedeni, energetska obnova OŠ Vladimir Nazor, gdje je postavljena toplinska izolacija, prozori, LED rasvjeta i solarni paneli za grijanje tople vode, modernizacija sedam kilometara duge ceste u Velikim i Malim Sesvetama, Cyclo-Net projekt pješačko-biciklističkih staza, opremanje Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci kojem je cilj stvaranje poduzetničke klime, ali i sam razvoj grada.

PL: Koje provodite i koje tek planirate provoditi?

Projekti koji su u provedbi, i to iz mjera ruralnog razvoja, su adaptacija doma u Carevdaru, poučna staza oko Čabraja, gdje će se ljudi educirati o važnosti zaštite tla, vode i zraka. Dobili smo i odluku za projekt Cross border wine routes 2, a to je stvaranje prepoznatljive slike prekogranične regije Mađarska-Hrvatska kao vinske regije kroz daljnji razvoj, energetska obnova vrtića, projekt ‘I ja odvajam’ radi osvješćivanja građana o važnosti postupanja s komunalnim otpadom, u projektu Zaželi smo partneri, novoodobreni projekt nam je Križevački poduzetnički centar u službi razvoja gospodarstva, zatim standardni projekti pomoćnici u nastavi, školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva, obnova doma u Kloštru Vojakovačkom, besplatni pristup internetu Wi-Fi 4 EU. To je i projekt iskorištavanja geotermalne energije. Znamo od ranije da Križevci leže na polju geotermalne vode. Tu nam je plan napraviti terme, a ostalu energiju iskoristiti za toplinsku energiju javnih ustanova. Znamo da se radi o vodi koja je zdravstveno korisna, pogotovo u liječenju lokomotornog sustava, što još više opravdava izgradnju toplica.

PL: Što je s projektom solarnih ploča, u kojoj je fazi? Hoće li Križevci zaista postati energetski neovisan grad?

Proveli smo već dva projekta koje su financirali građani, a tiču su solarne energije. Sada imamo projekt u kojem bismo gradili postrojenje jačine 5 MW. Dosad smo razgovarali s HEP-om koji ima novac pripremljen za ovakve projekte i moram reći da su razgovori protekli vrlo konstruktivno. Mi pripremamo dokumentaciju, a naša je želja da 20 posto tog projekta bude otvoreno za građane i njihova ulaganja. To bi bilo dobra alternativa štednje u banci i mi očekujemo veći prinos. U sljedećim godinama cijene električne energije će rasti i pitanje energetike bit će ključno. Ovo je dio projekta kojim želim da Križevci budu energetski samodostatni i to je cilj do 2030. godine. Evo, upravo vidimo da i ovaj koronavirus radi velike probleme u gospodarstvu, moguće je da se dogodi i još veći poremećaj pa se prekine globalni distribucijski lanac roba, a lokalne zajednice mogu biti spreme na to, kako u pitanju električne energije, tako i u poljoprivredi te primarnoj proizvodnji. Drago mi je da u tom smjeru kreće i civilna inicijativa u Križevcima koja je osnovala lokalnu energetsku zadrugu.

PL: Kakvo je stanje projekta aglomeracije Križevci. Kada se očekuje početak realizacije?

Projekt je to o kojem se puno priča. U ponedjeljak je otvorena aplikacija na sustavu EU fondovi, raspisan je poziv Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture grada Križevaca, do kraja ovog tjedna Vodne usluge u aplikaciju će uvesti sve potrebno, a nakon toga slijedi odluka o financiranju i potpis ugovora. Bitno je naglasiti da je provedeno tri od šest natječaja. U drugom dijelu godine radovi bi trebali krenuti u realizaciju, dok će sljedeće godine krenuti radovi na pročistaču, a rok za završetak radova je do 2023. godine.

PL: Pitanje brze ceste do Koprivnice se ne može izbjeći.

Brza cesta Koprivnica – Križevci apsolutno je potrebna, jer koliko je bitno približiti se Zagrebu, bitno nam je približiti se i Koprivnici, mnogo ljudi svaki dan odlazi na posao u Koprivnici, odlaze u bolnicu. Dobro je gledati i na daljnje spajanje na Mađarsku jer ako je to važan željeznički pravac, zašto ne bi bio i cestovni. No, Koprivnica treba dobiti brzu cestu. Naše je gospodarstvo efektivno i produktivno više od ostatka zemlje i tu treba svaku dodatnu pomoć.

PL: Mogli bi se reći da su Križevci podvojen grad. Velika je razlika u infrastrukturnoj razvijenosti između samog grada i velikog dijela prigradskih naselja. Tamo ima i mnogo neasfaltiranih prometnica. Kakvi su planovi da se te razlike smanje?

Dakle, specifično je da su Križevci površinom najveći grad u našoj županiji. Pola stanovništva je u gradu, dok je pola raspoređeno u prigradska naselja. Od samog početka mandata napravila se lista prioriteta i u gradu i selu, potrebno je prvenstveno povući glavne prometne pravce tako da dođe asfalt do svake kuće u kojoj se živi, no još sve nije napravljeno u kompletu, ali je u cilju i planu. U mreži prometnica imamo i one ceste koje su asfaltirane, ali trebaju se obnoviti. I u samom gradu moraju se riješiti ulice koje su prilično dotrajale.

Što se tiče iseljavanja, nije riječ o većim odlascima, no mladi ipak posežu sa životom u gradu, pa tako svoje kuće i zemljišta mijenjaju za stanove u samom gradu.

PL: Ovo je vaš prvi mandat na čelu Križevaca. Kako bi ste ocijenili političku scenu i nadmetanje u prigorskoj metropoli? Imali ste i dosta glasnu oporbu.

Politička je kultura u Križevcima kao i na razini cijele Hrvatske, dakle vrlo niska. Vrlo je malo nadmetanja argumentima. Oporba je glasna, no to je za očekivati. Ipak, najviše me neugodno razočaralo, neću reći iznenadilo, jer me u politici više ništa ne može iznenaditi, to da su neki projekti koji se nisu provodili 20 godina sada stavljeni pred nas s imperativom da ih se provede odmah. Mi smo te projekte stavili visoko na listu prioriteta i riješit ćemo ih. No, najviše me smeta ta dvoličnost. Problemi su godinama bili ispod tepiha, a sada bi ih se trebalo riješiti u jednom mandatu. To implicira da bih ja trebao imati nadnaravne moći. Nameće nam se da smo dobili mnogo sredstava putem fiskalnog poravnanja. No, tih 30-ak milijuna kuna raspoređeno je u tri godine, a mi smo naslijedili devet milijuna kuna manjka. Naslijedili smo također i kredit koji je sad otplaćen u siječnju, a iznosio je 3,5 milijuna kuna. Činjenica je da smo radili, kapitalne projekte ćemo odraditi, a to me čini zadovoljnim. No kod ovih kapitalnih projekata, recimo izgradnje dvorane, većina oporbe bila je suzdržana, što mi daje satisfakciju. To znači da nisu mogli naći argumente protiv, a onda su stali iza, po meni, najglupljeg stava, a to je biti suzdržan, neutralan. Suzdržanost daje dojam, „ne tiče me se“, a itekako ih se tiče. Lokalni političari trebaju u ovo doba depresije pokazati lokalpatriotizam, a ne neutralnost. U politici trebaju biti samo dvije opcije, ili si za ili si protiv.

Isto tako, želio bih da se uključi što više mladih. Rekao sam da ću tražiti još jedan mandat. Nije dobro da sve ovisi o jednom čovjeku, neki mladi ljudi koji su bili uključeni u politiku, kao i zamjenik mog protukandidata, nakon što nisu došli do zadanog cilja, nestali su iz politike. Nadao sam se da će se oni održati u politici, da će rasti, a u Gradskom vijeću bio je samo tri mjeseca. Kao zbog vlastite želje, tako i zbog sustava i političkih veterana koji su ih izgurali i koji ih guše. To je loše za cjelokupnu situaciju. Politika je posao koji ipak netko treba raditi. Neka me netko uvjeri zašto je bolja globalizacija, pogotovo u ovo izazovno vrijeme pandemije. Ako se jedna država zatvori, nastaju veliki problemi u opskrbi. Jaka lokalna politika mogla bi dovesti do veće neovisnosti lokalne zajednice. Mladi stručni ljudi trebali bi se sukobljavati mišljenjima i iz toga izvući najbolje za svoju zajednicu.

PL: Dosad ste djelovali kao nezavisni političar. Jeste li osjećali ikada da su vam neka vrata, recimo, nekojeg ministarstva, ostala zatvorena jer niste član stranke na vlasti?

U nekima da, u nekima ne. No u nekima ne bih rekao da se osjeti stigma nezavisnog, nego stigma, „nisi u vladajućima“.  Bit ću vrlo otvoren i izdvojiti tu primjer Državnog arhiva u Križevcima. Državni arhiv u Križevcima osnovan je 2008. i upisan je u registar ustanova, a bio je i tema sjednice Gradskog vijeća koju je zatražila oporba. Mi smo kao lokalna zajednica odradili sve što smo bili dužni, to je dati prostor, koji smo ćemo ove godine opremiti. Sada kada se on treba otvoriti ove godine, ono što država treba učiniti, a to je osigurati zaposlene u toj ustanovi, jer je to državna ustanova, sada nalazimo na jako malo razumijevanja s druge strane. Posebno je bitno naglasiti, Ministarstvo sada neće niti nabaviti posebne regale za arhiv, što mi niti ne možemo napraviti budući da je riječ o specifičnosti arhivske građe.  Ono što je sigurno,  mi ćemo ove godine zgradu Državnog arhiva otvoriti i staviti tablu da se vidi da je to državna  ustanova. No ja bih htio vidjeti čovjeka koji će tu zgradu i službeno otvoriti, dakle otključati vrata jer je unutra zaposlen. Sada bih htio otkloniti sve špekulacije, Državni arhiv u Križevcima je otvoren, on je u sudskom registru aktivna ustanova, ima svoj prostor i vjerujem da će uskoro imati i svoje zaposlenike.

PL: Mislite li, da ste u HDZ-u, da bi to već bilo učinjeno?

Ja sam poprilično siguran da bi. Pogotovo s ovom razinom aktivnosti i proaktivnosti koju smo mi pokazali od strane Grada. Ovo nije bio moj prioritetni projekt, ali ljudi koji se time bave ukazali su mi na važnost čuvanja arhivske građe, kako za građane, tako i za gospodarstvo. Također, uvjeren sam da bi on čak mogao biti i samodostatan u smislu vlastitih izvora prihoda.

PL: Nedavno ste postali član HSS-a. U politiku ste ušli kao nezavisni, nije li to napuštanje platforme koju ste predstavili svojim biračima prilikom kandidiranja za gradonačelnika?

Mi ulazimo u posljednju godinu mandata. Činjenica je da smo većinu svog programa ostvarili. Utabali smo put projektima koji idu u realizaciju. Imao sam sugestija da tražim još jedan mandat kao nezavisni te da onda uđem u stranku. To mi nije prihvatljivo. Ponavljam, tražio sam mandat kao nezavisni s timom stručnih ljudi, koji su još oko mene. Mnogo je poštenije reći sad ljudima da ću tražiti još jedan mandat i da sam imao primisli učlaniti se u političku stranku, što sam i napravio. Sada je sve otvoreno i ja ću mirne duše izaći na izbore jer stojim iza svega što smo napravili. Ipak sam još Mario Rajn bez obzira na to što sad pokraj mog imena stoji akronim stranke.

PL: Kako baš HSS? Rad se o staroj stranci s velikom tradicijom, ali s turbulentnom sadašnjosti i neizvjesnom budućnosti?

Prva je stvar što je HSS stranka sa 116 godina tradicije, koja se othrvala već nizu amplituda, i već joj se tri ili četiri puta previđala neizvjesna budućnost pa je sve preživjela. Sve to dogodilo se zbog postojeće baze članstva, a Podravina i Prigorje uvijek su bili utvrda HSS-a. Razgovarao sam i s novim progresivnim opcijama koje osnivaju nove stranke. No, ono što me tamo ražalostilo je da mladi ljudi, moji vršnjaci, ne nalaze zajedničke interese, nego se osnivaju stranke kao na traci. Iz hrvatske političke povijesti vidljivo je da se te stranke gase kako se osnivaju. Druga je stvar, a to mi je isto tako bilo jako važno, da je HSS zasad, a tako će biti u budućnosti, jer ću ja voditi taj dio, pokazao najviše interesa za politike zelenog i održivog te poljoprivrede. Jedan od neposrednih ciljeva je postati dio Europske grupacije zelenih, koji u ovom trenutku broji 67 zastupnika, i jedan su od većih klubova u europskom parlamentu. Te su zelene politike strateška odrednica europske politike.

PL: Imate li ambicija postati saborski zastupnik?

Mene prvenstveno zanimaju izvršne funkcije, jer mislim da se tu može više učiniti. Možda se tu može govoriti o izvršnoj funkciji na nacionalnoj razini, ali smatram da još trebam iskustva na lokalnoj razni. No, da bi se uopće došlo do nacionalne razine, prvo treba izaći na parlamentarne izbore. Hoće li moje ime biti na toj listi, više ne odlučujem ja, sada sam dio većeg sustava. Tu ambicija dakle postoji, ali ponavljam, mnogo sam skloniji izvršnim funkcijama nego predstavničkim.

PL: Govori li se tu o nekim ministarstvima, postoji li ambicija za to?

HSS najviše naglasak stavlja u sferu poljoprivrede i energetike, to je naša strateška osnova. Naginjem više u sferu energetike i održivog razvoja. Svakako bih htio biti dio promjena. Nikako mi nije volja samo saborski mandat i tu se „zakucat“ . Na izvršnim pozicijama možete bitno utjecati na poboljšane uvjete života svojih sugrađana. Kada se izgradi sportska dvorana i kada će se nastava održavati u jednoj smjeni, tada su to rezultati kojima se poboljšava život sugrađana i koje nitko ne može zanemariti.

PL: Ravnatelj Razvojnog centra i tehnološkog parka rekao je da se maknuo zbog uplitanja politike u njegov posao, je li to istina?

Apsolutno ne. Tihomir Hodak kod izbora za gradonačelnika svrstao se uz drugu opciju, da sam ga kanio politički maknuti, ne bih čekao dosad. Njemu u lipnju ističe mandat, dakle tu nema nikakvih političkih smjena. No, treba napomenuti  da ako ste ravnatelj javne ustanove ili direktor javnog poduzeća, da morate imati neka ograničenja u svom ponašanju i poslovanju. Došli smo do nekih saznanja koja se kose s tim. Nema tu kaznene odgovornosti, ali etika i naši stavovi to ne dopuštaju. Uskoro će se raspisati natječaj za direktora koji će imati samo formalni uvjet visoke stručne spreme i radnog iskustva te vizija daljnjeg razvoja. Pozivam sve koji imaju želje da se jave, jer   natječaj nije raspisan „za nekoga“, on je u potpunosti otvoren.

Foto Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI