Intervju s Mladenom Kešerom: Želim biti župan, znam zašto je SDP izgubio dio birača

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Kako izgleda, stanje u  županijskoj organizaciji SDP-a slično je onom na državnoj razini. Odnosi između glavnih aktera nisu na zadovoljavajućoj razini. Vidjelo se to i u kampanji, u nekoordiniranim nastupima ključnih ljudi, a to su Mladen Kešer, predsjednik županijske organizacije SDP-a, i  Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, što se zasigurno odrazilo i na izborne rezultate. No sada je na redu konsolidacija stranke i priprema za lokalne izbore koji će biti ključni za čisto preživljavanje druge najveće stranke u Hrvatskoj. O spomenutim greškama, ali i političkim ambicijama, razgovarali smo s predsjednikom županijske organizacije SDP-a Mladenom Kešerom. Njegove političke ambicije jasno su postavljene, ali prije svega za njih mora dobiti i potporu novog vodstva stranke.

PL: Sada, nakon vremenskog odmaka, možete li komentirati rezultate  SDP-a na parlamentarnim izborima na razini države, ali i u Drugoj izbornoj jedinici?

Mogu svakako. Rezultati su razumljivo nepovoljni za SDP na razini Hrvatske, a osobito za nas u Drugoj izbornoj jedinici, gdje je bilo objektivno realno očekivati šest mandata, umjesto četiri. Bilo je nekoliko analiza izbornih rezultata na razini stranke, pa mislim da nemam dodati ništa novo.

PL: SDP je kao stranka preživio vrlo težak udarac, te je izgubio mnogo od svog utjecaja. Što je po vama nužno učiniti kako bi stranka opet postala jaka?

Prije svega, stranka se mora konsolidirati. Izabrati vodstvo, za koje bi bilo poželjno da ima čvrstu potporu većine članstva. Zatim treba jasnije odrediti svoja stajališta prema svim bitnim pitanjima od važnosti za građane Hrvatske i treba energičnije nastupati u Saboru u smislu da kontinuirano predlaže dostupna, racionalna i provediva rješenja problema iz pojedinih područja.

PL: Izgleda da su neke nove političke platforme pronašle mnogo bolji način kako komunicirati s biračima koju su nekad bili SDP- ova biračka masa. Nekako se čini da je SDP izgubio potporu mlađih progresivnih birača…

Slažem se s vašom konstatacijom. To, međutim, nije nikakva specifična pojava u Hrvatskoj. Ako promatramo zbivanja u širem europskom okruženju, vidjet ćemo napredak radikalno lijevih, pa onda i radikalno desnih stranaka. Mislim pritom na Španjolsku danas, a na Grčku do posljednjih izbora, kad je Syriza na iznimno radikalno populističkoj platformi formirala vlast. Međutim, kad je nastupilo razdoblje provedbe, suočena sa stvarnošću, okvirima koje određuje članstvo u Europskoj uniji i nepovoljnim statusom zemlje, zbog visoke zaduženosti, bila je prisiljena napustiti takva populistička stajališta i provoditi se, reklo bi se pomodno, pragmatičnu politiku, sličnu većini stranaka centra. Takve stranke, koje dosad nisu bile u poziciji vlasti u kojoj bi imale odgovornost za cjelokupno ustrojstvo države i društva, dopuštaju si, rekao bih, kreativne slobode predlagati radikalne mjere pretežito u području raspodjele blagostanja. Kako doseći potrebnu razinu blagostanja, one najčešće nemaju adekvatan odgovor. Ujedno te stranke često istupaju s prijedlozima koji su u suprotnosti s Direktivama Europske unije i obvezama koje zemlje članice, pa i Hrvatska, imaju definirane u pristupnim ugovorima. Tu su pravila u priličnoj mjeri egzaktna i zemlje članice ih se moraju pridržavati. Postoje situacije voluntarističkog istupanja iz tih okvira, usudio bih se ukazati na primjer Poljske i Mađarske, ali onda nastupaju situacije konfrontacije s Bruxellesom. Mi nismo u situaciji da bismo naše gospodarske tegobe mogli riješiti oduzimanjem ušteđevine ili maksimalnim oporezivanjem, kakvih je prijedloga bilo tijekom predizborne kampanje. Vidjeli smo da je i Francuska Vlada brzo odustala od oporezivanja velikih dohodaka po stopi od 75 posto, jer to jednostavno u uvjetima mobilnosti kapitala nije moguće. Ciljno pogođeni subjekti brzo se razbježe u područja koja su manje porezno represivna. Vjerujem da sam dao obrazloženje zašto je SDP izgubio potporu dijela birača koji su povjerovali u ova nerealna i neprovediva predizborna obećanja.

PL: U Hrvatski sabor izravno, voljom birača iz naše izborne jedinice, izbran je samo Mišel Jakšić, dok je Darko Sobota u Sabor ušao  milošću stranke. Dok se to bolje sagleda , ponovno naš kraj nema političku težinu, sad smo još „lakši“ negoli  prošli saziv, kad smo barem brojčano bili jači. Hoće li se to odraziti na provedbu ključnih projekta u našem kraju?

Ne mogu točno predvidjeti što će se dogoditi sa zastupanjem interesa našeg kraja. Mogu samo reći da smatram da je kolega Jakšić sigurno u poziciji da jasno oblikuje i predstavlja naše interese, u što ne sumnjam da će tako i biti. Darko Sobota u nešto je drukčijoj poziciji, s obzirom na to da je iz vladajuće stranke i on razumljivo mora više uzimati u obzir zadane okvire koji možda ne predviđaju u istoj mjeri promoviranje projekata u našoj županiji, odnosno drugoj izbornoj jedinici. Smatram zato da SDP-ovi zastupnici tim više moraju biti aktivniji od svojih kolega iz HDZ-a i nametati teme iz područja od interesa za ovo područje. Prije svega mislim na intenziviranje dovršenja cestovnih pravaca prema Koprivnici i mađarskoj granici, odnosno Bjelovaru i Virovitici. Postoji vjerojatnost da će HDZ Virovitičko-podravske županije biti prilično aktivan u promoviranju napretka dovršenja brze ceste do Virovitice, a znamo da su oni utjecajni, pa je tu izglednost veća u realizaciji. Ne može se očekivati da bi zastupnik Sobota imao istu težinu ili da bi sam dinamičnije predlagao takva rješenja, pa je tim veći teret i rekao bih čak i odgovornost na zastupnicima SDP-a. Razumljivo, jednako se odnosi i na druge projekte osim cestovnih pravaca ovog područja.

PL: Kritičari su vašu stranku prozivali za loše kadroviranje, ali i neslogu ključnih ljudi u izbornim jedinicama, izgleda da i kod nas nije nešto bolje. Izgleda da vi i gradonačelnik Jakšić ponekad imate sasvim drukčije ideje, a to se vidjelo i u kampanji, jedan saziva presicu u 10, drugi u 11 sati. Isto tako, mnogi vam zamjeraju što ste marginalizirali legradskog načelnika Ivana Sabolića. Rad li se ovdje u unutarstranačkim borbama koje su na kraju štetile stranci?

Nema sumnje da unutarstranačka nadmetanja štete globalnim izgledima stranke u sučeljavanju sa suparnicima. Vidimo, međutim, iz primjera razvijenih i zrelih demokracija da se u ključnim trenucima takvo stanje mijenja i da se interes stranke stavlja iznad svih pojedinačnih. Mislim pritom na predsjedničkog kandidata Demokrata u SAD-u Joa Bidena, koji se žestoko sukobljavao s ondašnjom suparnicom Kamalom Harris, da bi ju bez zadrške imenovao kandidatkinjom za podpredsjednicu. Mislim da se trebamo orijentirati prema takvim uzorima i što manje trošiti energiju na međusobna nadmetanja. Time ujedno priznajem da je u dosadašnjoj praksi, na koju se referirate, bilo propusta.

PL: Lokalni izbori vrlo su blizu i oni će biti vrlo važni za SDP. Vi kao predsjednik županijskog SDP-a, logično „pucate“ na mjesto župana?

Valja se dobro pripremiti za predstojeće lokalne odnosno županijske izbore. Moja je pozicija vrlo jasna. Da, želim biti kandidat za župana. Razumljivo, to je moja orijentacija, koja mora biti potvrđena od vrha SDP-a. Ako tako bude, ja ću se adekvatno organizirati i izaći pred biračko tijelo s jasnim porukama. Nastojat ću u praktičnim, provjerljivim i mjerljivim terminima i vrijednostima predstaviti svoj plan za svako od područja odgovornosti županijske vlasti. Razumljivo da ću težište staviti na područje gospodarstva, osobito poljoprivrede, vodeći računa o dobrima s kojim raspolažemo, poduzećima koja djeluju u županiji i potrebama daljnjeg razvoja. Tu je razumljivo limitiran utjecaj županijskih vlasti, ali se ipak mogu nastojati usmjeravati procesi, prepoznati trendovi i nastojati potaknuti komplementarne subjekte na suradnju.

PL: No, što to konkretno znači?

Da budem konkretan: Poduzeće Podravka, stožerno u hrvatskoj prehrambenoj industriji, veliko je tržište za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Treba vidjeti da Podravka što manje uvozi, a da se oslanja na domaće izvore sirovina. To, međutim, ne vidim u kontekstu zapovjedne ekonomije kakva već odavno ne postoji, nego u prilikama kad Hrvatska bilo iz svog proračuna ili potpora EU-a izdvaja oko šest milijarda kuna za poljoprivredu. Rezultat: sve manja proizvodnja i ovisnost o uvozu. Tu vidim priliku. Podravku doživljavam kao partnera koji jasno treba odrediti svoja načela profitabilnosti, odnosno cijena po kojima je poduzeće spremno otkupljivati na domaćem tržištu. Ako postoje odstupanja u odnosu na uvoz, pa čemu ne koristiti instrumente poticaja i ciljno ih usmjeravati na uspostavljanje cjenovne ravnoteže da bi domaći proizvođači bili konkurentni. Podravka nije socijalno poduzeće, već globalna kompanija koja djeluje na svjetskom tržištu, pa mora voditi računa o svakom postotku ili promilu. Država, međutim, ima na raspolaganju mjere kojima može partnerski kompenzirati moguće razlike. Vidimo da se novac ionako troši. Uloga je pak Županije da djeluje kao aktivni subjekt da bi zainteresirani radno aktivni dio stanovništva dobio priliku za proizvodnju i plasman, a poduzeća imala mogućnost pristupa kvalitetnoj sirovini po tržišnim, konkurentskim uvjetima. Uporišta za takvo razmišljanje vidim u načelima poljoprivredne politike EU-a, koji se dapače zalaže za kratke lance opskrbe u području primarne poljoprivrede i prehrambene industrije. Jedan od gorućih je problema otkup poljoprivednih proizvoda. EU se baš zalaže da zemlje članice organiziraju opskrbne lance, hladnjače, logistiku i da okrupnjavanjem snaže pregovaračku moć i zastupaju interese malih usitnjenih proizvođača pred gigantima trgovačkim lancima. To nije socijalizam, nego suvremena europska politika u području poljoprivrede i prehrambene industrije i tu mislim provoditi, ako budem u adekvatnoj poziciji predvoditi u praktičnim rješenjima, jer smatram da je naša županija možda u najboljoj prilici u Hrvatskoj da takav koncept provede.  

Foto Arhiva PL

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI