Intervju s povjerenicom: U Domu se ne umire više negoli u vrijeme kad nije bilo epidemije

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Nakon ostavke dugogodišnje ravnateljice Doma za starije u Koprivnici Vesne Križan, Županija kao osnivač ustanove imenovala je za povjerenicu svoju pročelnicu za zdravstvo i socijalu Željku Koluder Vlahinja. Ona je ujedno i na čelu Tima za nadzor rada te ustanove otkako se u nju probio koronavirus koji je zarazio 50-ak korisnika i zaposlenika. Jedanaest korisnika u međuvremenu je preminulo, a oči nacije uprte su upravo u koprivnički Dom. Tko je i ima li uopće krivca za proboj virusa i kakvo je trenutno stanje u Domu, pitali smo trenutnu povjerenicu do skorašnjeg natječaja za izbor novog ravnatelja.

PL: Sad ste već neko vrijeme na čelu Tima za nadzor u Domu za starije, a od ostavke ravnateljice Križan i povjerenica, pa ste već dobro upoznati sa stanjem u toj ustanovi. Imamo li razloga za brigu? 

– Zahvaljujući zdravstvenim stručnjacima upoznati smo sa štetnim potencijalom  novog koronavirusa. Svjesni smo da korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica i ostalih domova na području županije, ali i u cijeloj Hrvatskoj, spadaju u najranjiviju skupinu. Svoju brigu i zabrinutost za njihov život i zdravlje pokazujemo od početka epidemije uvodeći u Dom sve mjere propisane od strane Nacionalnog i županijskog Stožera civilne zaštite. U ovom trenutku  stručni Tim za nadzor koji je imenovan na inicijativu Županije i županijskog Stožera civilne zaštite procijenio je kako stanje u Domu zahtijeva uvođenje  dodatnih mjera i mehanizama sprečavanja i suzbijanja daljnjeg širenja virusa. Mjere koje smo implementirali odnose se na unaprjeđenje organizacijske strukture, zaposlenike i njihovu dosljednu primjenu zaštitne opreme te na korisnike i sprječavanje ostvarivanja njihovih nekontroliranih kontakata s drugim korisnicima. O rezultatima pojačanih mjera moći ćemo razgovarati krajem svibnja, do tada trebamo biti strpljivi, dosljedni i oprezni. 

PL: Možete li nam otkriti rezultate obavljenih nadzora, kako vašeg, tako i ono što su vidjeli epidemiolozi iz Zagreba na čelu s dr. Bernardom Kaićem?

– Primarijus Bernard Kaić prilikom obilaska Doma utvrdio je da zaposlenici i Dom u cjelini provode sve propisane epidemiološke mjere zaštite i suzbijanja Covid-19 infekcije te nije imao nikakvih primjedbi na rad Doma i skrbi o korisnicima. Štoviše, kazao je kako se prije, ali i za vrijeme pojave virusa učinilo sve u skladu s protokolima, mjerama i uputama koje je odredio Hrvatski zavod za javno zdravstvo – od same hospitalizacije pozitivnih osoba, odvajanja suspektnih kontakata, testiranja osoblja i štićenika, dezinfekcije prostora, kontrole ulaska u objekt i ostalih drugih mjera.

Uvidom u stanje i rad Doma članovi Tima uočili su da Dom postojećom organizacijskom strukturom te brojem i vrstom zaposlenika odgovara svim uvjetima i potrebama korisnika u normalnim okolnostima, odnosno vremenu koje nije opterećeno koronavirusom. Međutim, zahtjevi sadašnjeg vremena daleko su veći, tako da postojeću organizaciju rada i određenih radnih procesa treba djelomično promijeniti i prilagoditi potrebama sadašnjeg trenutka, a sve radi sprečavanja i zaustavljanja širenja infekcije u Domu. Nedostatak zdravstvenih djelatnika u ovom trenutku jedan je od ključnih izazova s kojim se susrećemo u radu Doma, jer sadašnja njega i skrb za korisnike iziskuje višu razinu zdravstvene skrbi, vještina, znanja i iskustva, pri čemu trebamo biti svjesni da se sustav zdravstvene skrbi u Domu razlikuje od onoga u bolnici.

Djelatnici Doma obavljaju posao pod velikim stresom, prisutna je i doza iscrpljenosti, zato smo ih dodatno osnažili i medicinskim osobljem, ali unatoč svim naporima, zaposlenici daju maksimalan doprinos suzbijanju širenja infekcije. Ovdje bih još napomenula kako članovi stručnog Tima za nadzor, koji je formiran na inicijativu župana i županijskog Stožera, a u koji su uključeni i zdravstveni stručnjaci iz koprivničke bolnice, obavljaju iznimno velik i kvalitetan posao. To je u konačnici potvrdio i primarijus Kaić pohvalivši formiranje takvog stručnog tima i kazavši da je sinergijom djelovanja epidemiološke službe, infektologa i medicinskih sestara iz bolnice, koji imaju veliko iskustvo u kontroli, nadzoru i upravljanju infekcijama te logističkom i materijalnom podrškom Županije, sve posloženo da pobijedimo epidemiju.

PL: Kakvim biste ocijenili rad dosadašnje ravnateljice, prije epidemije, ali i nakon nje? 

– Nakon trideset godina provedenih u Domu, od kojih je 11 godina obavljala poslove ravnateljice, jednog od najboljih i najpoželjnijih domova u RH, ustanove s kojom smo se svi do prije samo dva mjeseca ponosili, mogu reći da je bila dobra ravnateljica i da je svoj posao obavljala predano, odgovorno i  savjesno. Osobno je ne smatram odgovornom za ulazak koronavirusa u Dom, jer virus može potencijalno ući već danas u bilo koji dom, posebno kad se radi o ovako velikom sustavu. Odluku o odlasku s mjesta ravnateljice ne bih mogla komentirati drukčije nego kao iskazivanje maksimalnog poštovanja i suosjećanja prema stanarima Doma i njihovim obiteljima. Tim činom prihvatila je punu odgovornost dužnosti koju je obnašala, a svojom ostavkom ponudila je mogućnost da se neke stvari u funkcioniranju Doma promijene. Novo vodstvo nastavlja rad s istim ciljem, a to je očuvanje zdravlja i života korisnika.

PL: Je li u vremenu od početka epidemije pa uvođenja strogih mjera u Domovima bilo ikakvih naznaka da se negdje pogriješilo u njihovu provođenju? 

– Sve epidemiološke mjere uvedene su u Dom pravovremeno i tu se iznova mogu referirati na primarijusa Kaića koji je bio u nadzoru te to i potvrdio. S obzirom na širenje virusa, s današnje perspektive i iskustva teško je procjenjivati dosljednost u provođenju mjera u samom početku epidemije. Ono što možemo reći, i zaposlenici i korisnici našli su se kao i svi ostali u nepoznatoj situaciji u borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Kako bismo pomogli zaposlenicima Doma u usvajanju vještina i znanja potrebnih za rad u uvjetima prisutnosti infekcije koronavirusom, u rad Doma po nalogu županijskog Stožera uključili smo zdravstvene djelatnike, odnosno medicinske sestre iz naše bolnice koje zajedno sa zaposlenicima obavljaju poslove zdravstvene skrbi o korisnicima. Intenzivno radimo na edukaciji zaposlenika jer, ponavljam, Dom nije po razini educiranosti osoblja jednak onoj razini koji primjerice ima koprivnička bolnica.

PL: Pisalo se kako je virus ušao u Stacionar 2 pa djelomično i izvan njega, kakvo je stanje u drugim dijelovima, posebno onom stanarskom gdje su pokretne osobe? U kakvom su općenitom psihofizičkom stanju korisnici s obzirom na dugotrajnu izolaciju? 

– Većina oboljelih korisnika bila je smještena na Stacionaru 2, a nekoliko oboljelih je sa stacionara 1 i 3. U stanarskom dijelu koji ima ukupno 150 korisnika imamo tri oboljele osobe. Uvođenjem pojačanih mjera koje uključuju zabranu kretanja korisnika po Domu, želimo prekinuti svako daljnje širenje infekcije Covid-19. Očekivano je da se korisnici u stanarskom dijelu, koji su vitalniji, a u svojevrsnoj su izolaciji i izrazito ograničenog kretanja unazad već dva mjeseca, teško nose s takvim odlukama i ograničenjima. Kako bismo im olakšali ovo teško razdoblje te pružili podršku i potporu i očuvali njihovo  mentalno zdravlje, tijekom trajanja mjere zabrane kretanja županijski Stožer donio je preporuku uz suglasnost epidemiologa kojom smo dozvolili da se u kontroliranim uvjetima omogući šetnja u dvorištu Doma. To je jedan oblik psihosocijalne pomoći koji se pokazao korisnim, pri čemu se strogo poštuju sve mjere i protokoli koje je preporučila epidemiološka služba.

Usto, također na inicijativu županijskog Stožera, održali smo sastanak s članovima Hrvatske psihološke komore te za štićenike Doma organizirali psihološku pomoć putem telefona kako bi lakše prebrodili ovu situaciju.

PL: Koliko korisnika godišnje umire u Domu, a kakvi su pokazatelji do današnjeg datuma u odnosu na isto vrijeme lani kad nije bilo koronavirusa? Kakva je dobna skupina preminulih i o kakvim se sve to teškim bolestima radilo? 

Tijekom godine u Domu umre između 35 i 40 korisnika. Podaci za protekle tri godine pokazuju da je u prva četiri mjeseca u prosjeku umrlo između 12 i 14 korisnika, a ove godine do kraja travnja umrlo je 14 korisnika. Dakle, nije došlo do povećanja smrtnosti među korisnicima.

Što se tiče životne dobi, riječ je o korisnicima koji su preminuli u vrlo visokim godinama, kod muškaraca je to u prosjeku 87 godina, a kod žena 91 godina. Tome treba pridodati činjenicu da su sve preminule osobe imale značajan komorbiditet, odnosno bolovale su od višestrukih teških kroničnih bolesti. Informacije o bolestima od kojih su bolovali spadaju u područje zaštite osobnih podataka i medicinske tajne i detaljnije o njima ne mogu govoriti.

PL: S obzirom na liberalizaciju mjera zaštite u domovima, je li možda u našem Domu zbog situacije stanje vraćeno na strože mjere? Mogu li se korisnici kretati izvan svojih soba, u krugu ustanove? Također, je li već krenulo primanje novih korisnika na temelju postojećih listi?

Epidemiološka situacija u Domu je takva da popuštanje mjera još nije moguće. Ipak, da bismo korisnicima olakšali mjeru zabrane kretanja, kao što sam navela i ranije, omogućili smo povremeni izlazak iz sobe kako bismo im očuvali psihičku i fizičku kondiciju te smo uveli mogućnost kontroliranog grupnog izlaska iz sobe i kretanja u krugu ustanove do maksimalno 10 korisnika istovremeno. Kretanje je pod nadzorom zaposlenika i uz primjenu svih potrebnih mjera zaštite. Korisnici jako dobro reagiraju na ovu mjeru i ona im je sigurno od velike pomoći. Primanje novih korisnika u Dom za sada, iz razloga prisutnosti virusa nije moguće, a vrijeme otvaranja Doma, popuštanja mjera kao i prijema novih korisnika ovisi isključivo o epidemiološkoj situaciji u Domu.

PL: Vaš resor bavi se još jednim ključnim projektom, a to je Sigurna kuća za žene žrtve obiteljskog nasilja. U kojoj je fazi i kolika je stvarna potreba za njom? Postoje li kakve analize koliko bi žena moglo danas koristiti već njene usluge?

– Projekt Sigurne kuće je u fazi pripreme, čekaju se idejni projekt i troškovnici za građevinske radove nakon čega slijedi prijava na natječaj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sam natječaj otvoren je do kraja ove godine. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u našoj je županiji 20-ak osoba, žrtava obiteljskog nasilja koje tijekom godine imaju potrebu za smještajem u Sigurnu kuću. Županija je osigurala i prostor za privremeni smještaj za žrtve obiteljskog nasilja koji će biti u funkciji do završetka projekta i trajnog rješenja prostora sigurne kuće. Za otvaranje privremenog prostora Sigurne kuće čeka se samo izlazak Povjerenstva Ministarstva koje će  utvrditi udovoljava li kuća traženim uvjetima za smještaj osoba.

Kuća može primiti do 10 osoba žrtava nasilja, dok će kuća iz projekta omogućiti smještaj za 14 osoba, uključujući i žrtve nasilja koje su ujedno i osobe s invaliditetom. Osim smještaja i osiguravanja osnovnih životnih potreba, smještenim ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja će biti osigurane usluge savjetovanja, psihološka i pravna pomoć, mogućnost obrazovanja i prekvalifikacije, pomoć pri uključivanju u svijet rada, te podrške nakon izlaska iz Sigurne kuće. Partneri u ovom važnom projektu su nam Udruga HERA i Centar za socijalnu skrb Križevci.

Foto Nikola Wolf

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI