Vlada je prošlog četvrtka usvojila i u Sabor na glasanje poslala prijedlog zakona koji ima za cilj reformirati sustav socijalne skrbi. Prvo velika novost novog Zakona o socijalnoj skrbi za građane je da će se ukinuti prihodovni cenzus za one koji primaju osobne invalidnine. To znači da će invalidnine moći primiti i oni koji rade, što dosad nije bio slučaj, jer je cenzus iznosio 4000 kuna. To znači da oni koji su mjesečno imali veće prihode od te brojke nisu mogli primati invalidninu.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Josip Aladrović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike također je u svome prijedlogu zakona predložio povećanje naknade za osobe s invaliditetom na 1750 kuna, odnosno za 250 kuna. Ministar, predstavljajući zakonski paket, naveo je da je cilj novog zakona uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života na ravnopravan način, kroz jačanje društvene solidarnosti.
Još jedna novina je i povećanje tzv. „socijale“ ili službeno, zajamčene minimalne naknade. Tako će zajamčena minimalne naknada biti povećana s 800 na 1000 kuna za radno sposobnog samca.
Prijedlogom zakona predviđa se i proširenje kruga osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja. Cilj je, kažu u Vladi, ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprečavanje njihove institucionalizacije. Prije konačnog prijedloga zakona u prethodnoj javnoj raspravi stiglo je više od 2500 primjedbi udruga i akademske zajednice na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi.
Najviše protivljenja bilo je protiv stavki i članaka u zakonu koji predviđaju ukidanje rada postojećih obiteljskih domova s 1. siječnja 2027. te ukidanja centara socijalne skrbi, koje bi zamijenili jedinstveni županijski zavodi. U prijedlogu zakona navodi se da već osnovani obiteljski domovi mogu nastaviti pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi do 31. prosinca 2026., a potom će moći nastaviti raditi kao primjerice obrt, društvo s ograničenom odgovornošću ili ustanova.
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade kazao je da je “cilj imati učinkovit, pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike”. Podsjetio je da se usvajanjem ovih zakona izdvajanja za sustav socijalne skrbi ove godine povećavaju za 500 milijuna kuna u usporedbi s 2021. godinom. Također se premijer osvrnuo i na jednu od vodećih tema u svijetu i Europi – rast cijena energenata. Prosječan rast cijene struje u studenome prošle godine na razini Europske unije iznosio je 27 posto, a cijene plina za kućanstva prosječno 40 posto, izvijestio je premijer Plenković.
-Hrvatska je tu iznimka, to se nije dogodilo za naša kućanstva. Poduzeli smo i mjere kojima smo bili ograničili cijenu goriva, ali i druge mehanizme kako porast cijena koji je prisutan na europskoj razini ne bi doživio svoju refleksiju u Hrvatskoj – istaknuo je.
Naglasio je da do kraja sezone grijanja, odnosno do 1. travnja, neće doći do porasta cijena struje i plina.
No, upozorio je da trenutno stanje na tržištu struje i plina nije povoljno, a Vlada analizira stanje i gleda koje će mjere poduzimati kako bi prevenirala drastične cjenovne skokove.
– Koristit ćemo sve alate. Želimo održati makroekonomsku stabilnost. Razgovaramo i o mogućnosti smanjenja stope PDV-a i vodit ćemo brigu da nam se, nakon što smo u COVID krizi zaštitili standard građana, sačuvali radna mjesta i spriječili kolaps ekonomije, zbog rasta cijene energenata ovo ne reflektira na životni standard naših građana – poručio je premijer Plenković.
