Ipak se može: Mapirali neobrađena zemljišta te izrađuju plan kako ih staviti u funkciju

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Jedinstven projekt zamislili su znanstvenici okupljeni u Institutu za primijenjenu ekologiju Oikon iz Zagreba. Radi se o aktivnostima kojima bi se u uporabu stavilo svo neobrađeno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj. Prva aktivnost i preduvjet za ovaj projekt već je napravljen, a to je mapiranje  neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.

– Kao prvi korak napravili smo preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali više od 400.000  hektara nekorištenog poljoprivrednog zemljišta koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena – naveo je dr.sc. Vladimir Kušan iz instituta Oikon.

Do ove ideje došlo je, kažu u Oikonu, uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom koronavirusa, kada su brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije.

– Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Kako bi svojim građanima to osigurale, neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda – poručili su iz Oikona.

Zabrinjava činjenica da u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda, itd.

– Sve su to teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako nam ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane – rekao je Dalibor Hatić, direktor Oikona, te dodao da su u tu svrhu okupili nekoliko stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom Zaorimo hrvatska polja.

– Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici, ovom površinom većom od 400.000 hektara potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje. Ta je brojka naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti nije iskoristiv i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane, već proizvesti hranu i sirovine za izvoz – objasnio je doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Oikon svoje karte, poručuju iz Instituta, sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi. Rezultate svoje analize po pisanom zahtjevu i bez naknade dostavit će u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika.

– Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi Zaorimo hrvatska polja. Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal – napomenuo je Dalibor Hatić.

Sličan projekt u našem kraju, ali na mikrorazini, počela je provoditi Općina Mali Bukovec, koja je u raščišćivanje zaraslog poljoprivrednog zemljišta uložila 110.000 kuna.

– Kao Općina primamo većinu iznosa rente od državnog zemljišta koje je država dala u koncesiju i zakonski smo dužni ulagati u zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, a na ovaj način potrudit ćemo se da ono u što uložimo ima svoju dugoročnu svrhu – rekao je Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec, koji je potvrdio da interesa za novim obradivim zemljištem u općini itekako ima.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI