Istražili smo u kakvom je stanju sustav civilne zaštite: “Ovakav nema baš smisla!”

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Sustav civilne zaštite u Hrvatskoj zakonski je detaljno razrađen, no prema mnogima, on u suštini i u praksi nema smisla. Sve općine dužne su usvojiti Plan rada i strategiju civilne zaštite, imenovati svoje povjerenike, koordinatore… Primjerice, Grad Koprivnica ima imenovanih 104 povjerenika i njihovih zamjenika koji su raspoređeni po mjesnim odborima. Svi ti povjerenici u izvanrednim situacijama odgovorni su za koordinaciju djelovanje civilne zaštite  na određenom teritoriju.

Zakoni i pravilnici točno određuju za što je odgovoran Stožer lokalne samouprave (općine i gradovi), za što je odgovoran Stožer regionalne samouprave (županije) i naravno, kada se uključuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Plan djelovanja civilne zaštite i na najnižoj razini, onoj općinskoj, vrlo je kompleksan dokument, na šezdesetak stranica, u kojem je točno opisano kako se ponaša u određenoj situaciji, a postoji i shema mobilizacije. Operativne snage stožera civilne zaštite su vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, udruge, pravne osobe (većinom komunalna društva i građevinske tvrtke) te povjerenici i koordinatori koje određuje pojedini stožer.

Prema mnogima, ovakva organizacija civilne zaštite u Republici Hrvatskoj nema smisla te ona kao takva bezrazložno opterećuje općinske i gradske proračune. No, u našem kraju postoji ideja u začetku kako i na koji način organizirati sustav civilne zaštite, koji bi bio primjeren podneblju u kojem živimo. Najdalje, u tom pogledu otišli su u ludbreškom kraju, gdje predlažu osnivanje zajedničkog Stožera civilne zaštite ne cijeloj regiji. Jedan od najžešćih zagovornika takvog sustava civilne zaštite je Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec.

Darko Marković

– Za početak moram reći da je sustav civilne zaštite na razini Republike Hrvatske organiziran tako da netko zarađuje na pisanju planova civilne zaštite i prodaji opreme, koje na istoj razini mora imati i moja mala općina i grad Zagreb. Tako su općine prisiljene nabavljati opremu koja im ne treba. Primjerice, što će nama oprema za gašenje visokih zgrada kad ih nemamo. Također što će, primjerice, općini negdje na visokoj nadmorskoj visini oprema i plan protiv poplava ako se zna da na tom području ne može biti poplave. Znači, u očima zakona općina Mali Bukovec i Grad Zagreb izjednačeni su u svojim dužnostima i uvjetima koje moraju zadovoljavati u sustavu Civilne zaštite, to je besmisleno. Kada dođe inspekcija, pitaju me za opremu koja nam nikad neće trebati, a zbog troškova nabave te opreme ne možemo si priuštiti šumsko vozilo koje nam itekako treba – objasnio je Darko Marković.

Nadalje, kao dodatnu nelogičnost navodi nepostojanje zajedničkih planova na razini županije i regije, pogotovo za prirodne katastrofe kao što su poplave i potres.

– Ako Drava poplavi Mali Bukovec, poplavit će i Veliki Bukovec i Legrad. Nužno je da se planovi za takve događaje rade po regijama, te bi se u istom trenutku mobilizirale zajedničke snage svih lokalnih jedinica koje su potpisnice plana. Na taj način koordinacija i djelovanje, ali i nabavka opreme, bile bi umnogome jednostavnije, brže i efikasnije. Također, vidjeli smo nelogičnost i na djelu kod nedavnih potresa. Gradovi su uvijek moćniji, imaju više ljudstva, organizirano vatrogastvo i druge službe. Udaljenije općine, koje su isto stradale, mnogo su duže čekale pomoć jer su njihov stožeri bespomoćni. Da je primjerice Plan civilne zaštite u slučaju potresa organiziran na razini županije, to bi drukčije izgledalo i tada se može odmah reagirati.

Upravo zbog tih razloga Grad Ludbreg i okolne općine potpisale su sporazum o zajedničkom djelovanju Stožera civilne zaštite još u proljeće, kod prvog vala epidemije.

–  Svaka općina ima svoju Strategiju civilne zaštite, ali pitanje je koliko se to do sada uzimalo za ozbiljno. Ova kriza pokazala je da se pristup mora promijeniti. Zamislite koliko bismo bili jači kada bi Grad Ludbreg te općine Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec nastupali zajedno. Tu imamo Lukom koji moramo jačati, a koji već sad ima kapacitete za djelovati. Zamislite da se dogodi poplava, a sličnu smo situaciju imali, i da o brzoj intervenciji, kopanju kanala ili nečeg drugog ovisimo o drugima. Primamljivo je da se nešto jeftino plaća iz usluge, ali kad je u pitanju sigurnost građana, moramo biti spremni i zato moramo jačati i naš Lukom (gradsko komunalno poduzeće u većinskom vlasništvu Grada Ludbrega, u čije su suvlasništvo nedavno ušle općine Mali Bukovec i Martijanec, op.a.) – naglasio je tada Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

No tada je taj prijedlog na državnoj razini odbijen s objašnjenjem da se to radi samo da se umanji značaj propusnica u ludbreškoj regiji. No, niti ukidanjem propusnica odobrenje nije stiglo.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI