Izgleda da turski građevinari svjesno krše hrvatske zakone i da to svi znaju

Još 12. ožujka 2020. godine HŽ Infrastruktura potpisala je ugovor s najpovoljnijim izvođačem radova na najvećem nacionalnom projektu, gradnji i modernizaciji pruge od Križevaca do Koprivnice i mađarske granice vrijednom više od tri milijarde kuna. Radove vrjednije od gradnje pelješkog mosta dobio je turski Cengiz Insaat, koji je odmah krenuo u traženje lokacije za svoj veliki logistički centar u kojem će biti smješteno stotine radnika.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Pola godine kasnije, točnije 19. kolovoza 2020. križevački gradonačelnik Mario Rajn i predstavnici Cengiza potpisali su ugovor o zakupu poslovne zone.

Grad i Cengiz dogovorili su zakup 160.000 kvadrata u Gornjem Čretu na ime Cengizova ulaganja u infrastrukturu koja će ostati Gradu. Prilikom ugovaranja zakupa u Gradu Križevcima su naveli: „Potpisom ovog ugovora tvrtka Cengiz se obvezala pripremiti projektnu dokumentaciju, ishoditi dozvole te izgraditi svu prometnu i komunalnu infrastrukturu prema projektnom zadatku koji se nalazi u prilogu ovog ugovora…“

Dugovi na kraju

U pravilu cijena prava građenja u zoni Gornji Čret iznosi 0,25 kuna po kvadratu mjesečno, no Cengizovo ulaganje znatno bi, tvrde u Gradu, premašilo potencijalnu dobit koju bi inače imali da su od njih tražili tu naknadu. U Gradu Križevcima potvrdili su nam kako je interna procjena vrijednosti radova, prema projektnom zadatku i očekivanom ulaganju koje bi trebao obaviti Cengiz – otprilike 7,6 milijuna kuna, a kad se na kraju povuče crta Grad će, dodaju, dobiti znatno više nego što će se odreći. No, dodali su i da će „stvarna vrijednost radova biti utvrđena od strane ovlaštenog vještaka po preuzimanju završenih radova od strane Grada, a nakon ishođenja uporabne dozvole za infrastrukturu“.

To se do danas još nije dogodilo.

– Sukladno javnom natječaju i potpisanom ugovoru, nakon preuzimanja izgrađene infrastrukture izvršit će se prijeboj međusobnih potraživanja Grada i tvrtke Cengiz – potvrdili su u Gradu Križevcima, gdje ponavljaju kako „nakon što tvrtka Cengiz napusti zonu, Gradu Križevcima ostaje građevinsko zemljište kompletno opremljeno pripadajućom prometnom i komunalnom infrastrukturom sukladno projektnom zadatku i preuzetim obvezama iz ugovora“.

Cengiz je potom, kako je i dogovoreno kod potpisivanja ugovora, krenuo sam u proces traženja i ishođenja lokacijskih dozvola.

Bez studije utjecaja na okoliš

Iz nekoliko izvora potvrđeno nam je kako su Turci navodno imali usmeno obećanje jednog od članova kabineta premijera Andreja Plenkovića kako mogu graditi centar te da će se dozvole riješiti u hodu. Tu je informaciju, naravno, bilo nemoguće potvrditi i službeno. Vrijeme je prolazilo, a Turci su logistički centar gradili i u većoj mjeri izgradili. Cengiz je međutim, tek sredinom prošle godine tražio mišljenje o tome je li potrebna studija utjecaja na okoliš za betonaru.

U rujnu lani im je stigao i odgovor županijskog Ureda za prostorno planiranje u kojem je pisalo da za tu betonaru ona nije potrebna! Nisu morali provesti ni ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Županijski Ured takvo je mišljenje izdao uz stroge uvjete brige o okolišu i kontrole cijelog sustava. Inače, gradnjom nove betonare izvođač je želio omogućiti proizvodnju betona u kratkom vremenu koja garantira bržu dopremu na gradilište. Planirana produktivnost je otprilike 50.000 kubika na godinu.  

U studenom 2021. Cengiz je krenuo u ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za betonaru, a lani je pokrenut i postupak za dozvole za prometnu i ostalu infrastrukturu. Sada, sredinom ožujka, iako je logistički centar gotovo završen, kuće za radnike gotove, baš kao i većina cesta i ostala infrastruktura te betonara, većinu dozvola Turci još uvijek nemaju!

Neslužbeno doznajemo i kako u Cengizovu logističkom centru dosad nije bilo djelatnika inspektorata za nadzor građenja koji bi se bavili eventualnim nepravilnostima oko posjedovanja dozvola, no to ne znači da se tamo neće zaputiti. Pokušali smo doznati na više izvora je li Vlada donijela kakvu formalnu odluku ili interni naputak o „izuzeću“ Cengiza od uobičajenog tijeka traženja dozvola zbog strateški važnog projekta, no bez uspjeha.

„Cengiz ima podršku u Vladi i sigurno da im neće raditi probleme“, kazao nam je jedan visoki izvor iz lokalne zajednice, upućen u ovu problematiku, dodavši kako turski izvođač ima velike planove za sudjelovanje u potencijalnim novim investicijama u Hrvatskoj i da je „svima cilj da svi budu zadovoljni“.

Cengiz, kako doznajemo, ima tek lokacijsku dozvolu za gradnju prometnica u poslovnoj zoni, a građevinsku nema. Potvrdila nam je to iz ureda Službe župana pročelnica Melita Ivančić i navela:

– U postupku je rješavanje izdavanja građevinske dozvole za izgradnju betonare, ali uz zahtjev nije priložena sva potrebna dokumentacija te je podnositelj pozvan na dopunu zahtjeva. O čemu se radi, nismo upoznati jer za to nismo nadležni – istaknula je pročelnica Ivančić i dodaje:

– U tijeku je i postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju montažnih stalnih građevina te uređenje vanjskih kolnih, pješačkih i zelenih površina. Građevinska dozvola, međutim, postoji tek za polaganje električnih kablova.

U Gradu Križevcima pak doznajemo kako oni u potpunosti nadziru radove na infrastrukturi koju će im Cengiz po odlasku ostaviti. Čak su im nekoliko puta „prigovorili“ na određene radove pa su Turci morali postavljanje infrastrukture u nekim dijelovima Čreta čak i ponavljati. Inače, za sada su, doznajemo, u Gradu Križevcima zadovoljni svojim „gostima“, a posebno brzinom radova na obnovi i gradnji pruge koji su, dodaju, pravo osvježenje u odnosu na radove od Dugog Sela do Križevaca koji polako ulaze u sedmu godinu.

Cengiz, podsjetimo, ima rok do jeseni 2024. godine i ako se nešto ne promijeni s dinamikom radova do Dugog Sela završit će prije nego li tamošnji izvođači na višestruko kraćoj i manje zahtjevnoj dionici.

Činjenica da ne postoje sve potrebne dozvole za logistički centar, unatoč tome što on funkcionira već duže vrijeme, razlog je i što se u gradski proračun dosad nije slila ni jedna jedina kuna od njihova poslovnog partnera. Potvrdili su to i u Gradu Križevcima nakon našeg upita:

– Križevci do današnjeg dana nisu imali evidentiranih nikakvih prihoda s osnova komunalnog doprinosa i komunalne naknade za korištenje zemljišta u gradskoj gospodarskoj zoni Gornji Čret.

Posljednjih se tjedana pak pojavio novi potencijalni problem za turski Cengiz Insaat i Grad Križevce. Turcima je čak prijetilo izvlaštenje sa zone Gornji Čret zbog spora koji je vodio prijašnji korisnik parcela protiv Grada Križevaca, a koji je te parcele u ljeto 20202. dao u zakup turskom izvođaču. Ipak, u Cengizu su odahnuli nakon nedavne prvostupanjske presude Općinskog suda u Križevcima.

Naime, Križevčanin Igor Novosel je na temelju ugovora još od 2011. koristio parcele u gradskom vlasništvu u zoni Gornji Čret i tamo obrađivao poljoprivredne kulture. Grad je, kako su nam tvrdili iz kabineta gradonačelnika Marija Rajna, raskinuo ugovor jer im nije platio dvije godine zakupa. Te parcele kasnije su ubrzo dali u zakup turskom Cengizu. Sud je utvrdio da su bili u krivu.

„Tuženik Grad Križevci smetao je tužitelja OPG Novosel vlasnika Igora Novosela u posljednjem neposrednom posjedu nekretnina…“, piše u prvostupanjskoj presudi suca Marijana Vrbančića, navodeći brojne parcele, a ima ih nekoliko desetaka koje je obrađivao Novosel.

Sudac Vrbančić odbio je zahtjev tužitelja Igora Novosela da se sve vrati u prvobitno posjedovno stanje te da mu vrate navedene nekretnine između ostalog i jer se radi o velikom projektu, velikoj investiciji i to bi bilo „apsurdno“.

Igor Novosel

Novosel kaže kako je tužba tako bila sastavljena i da on uopće ne misli tražiti da se Cengiz makne, samo želi da mu Grad vratni pretrpljenu štetu. A dio štete, kaže, je i kukuruz koji je on tamo posijao, a koji je netko pobrao i prodao.

– Vjerujem da će i drugostupanjska presuda biti u moju korist jer sam u pravu. To je i osnova na temelju koje ću tražiti od Grada naknadu štete. Procijenjena vrijednost od vještaka je oko 500.000 kuna plus PDV. To je samo vrijednost kukuruza, na to ide i naknada za izgubljenu dobit i velike kamate i sudski troškovi. Cifra bi na kraju mogla doći i do milijun kuna – navodi Novosel i otkriva kako je i sudac više puta Gradu predlagao da se dogovore.

– Bio sam voljan na dogovor, na određenu naknadu, bio sam spreman oprostiti im mnoge troškove, pa i branje kukuruza, no nisu to željeli – dodaje Novosel, dok u Gradu vjeruju da će nakon žalbe drugostupanjska odluka biti u njihovu korist, jer, smatraju, sve su učinili po „slovu zakona“. 

Gdje je kukuruz?

Kako je uopće došlo do ovog spora? Naime, grad je Novoselu, doznajemo, fakturirao dva godišnja duga za zakup od otprilike 26.000 kuna. Kako to nije platio, odlučili su maknuti njegov OPG iz posjeda, jednostrano i to u travnju 2020. Novosel se žalio, mjeseci su prolazili, da bi početkom rujna J. M. po nalogu Grada silirao kukuruz, što je i on potvrdio u postupku.

– Dotadašnji dogradonačelnik Mario Martinčević mi je rekao da se kukuruz mora hitno maknuti, a meni je službena pisana obavijest o tome došla tek nakon što su praktički pobrali sav kukuruz i prodali ga. Taj kukuruz završio je u jednoj bioplinari, znam sve, postoje o tome izvidi i krim-policije. Dokazano je da se otkup mog kukuruza „vršio“ na više osoba. Nije ga prodavala jedna firma ili Grad nego više osoba – tvrdi Igor Novosel, koji dodaje da „ti koji su preprodali njegov kukuruz, napravili su kazneno djelo pribavljanja nepripadajuće imovinske koristi i nada se da će to mjerodavni i istražiti“.

Novosel ističe kako u cijeloj priči Cengiz uopće nije sporan niti ih smatra odgovornim za bilo što. S njima, kaže, čak i surađuje.

U Gradu pak o ovom slučaju imaju sasvim drukčije mišljenje. Istaknuli su, nakon što je Novosel s time izašao u javnost, kako je pokrenut ovršni postupak zbog duga, a zbog njegova prigovora pretvoren je u parnicu. Dodali su i kako je ugovor raskinut 16. travnja te da je on kukuruz posijao desetak dana kasnije, znajući da je u postupku micanja iz posjeda.

– Nakon isteka otkaznog roka od tri mjeseca, u srpnju, fizički smo ušli u posjed zemljišta. Krajem kolovoza više smo puta pisano i usmeno nudili mogućnost siliranja kukuruza, a on se oglušio. Cengiz, koji je u međuvremenu postao zakupnik prema javnom natječaju, potom je uputio Gradu dopis da se zemljište očisti od kukuruza, a mi smo angažirali obrt Migrad da to napravi i tu prestaje nadležnost Grada nad kukuruzom – rekli su u Gradu i nemaju saznanja gdje je kukuruz na kraju i završio.

Međutim, Novosel je, kako bi potvrdio da je u pravu, čak angažirao poznatu poreznu savjetnicu Ivu Uljanić Škreblin iz Zagreba kako bi napravila porezno mišljenje vezano uz fakture u kojima je naveden dug za njegov raniji zakup zemljišta od Grada.

– Na izdanim računima nije se moglo primijeniti oslobođenje od pdva i takvi su računi netočni – piše u poreznom mišljenju ove savjetnice o fakturama koje je Gradu za zakup trebao platiti Novosel.

– Ti su ugovori meni izdani s dvije godine zakašnjenja i na njima uopće nije bio uračunat i PDV – priznaje Novosel koji navodi kako po svemu to nije u takvom obliku trebao ni platiti, a nije ni bila osnova da ga se makne iz posjeda. 

Zasad još nema informacija o tome u kojoj je fazi drugostupanjska odluka.

Otkazi radnicima

Iako, barem ako je suditi po viđenom na terenu, prugu grade i obnavljaju brzo i učinkovito – njihov dolazak u Križevce mogao bi turske izvođače koštati živaca. Krajem veljače imali su i svojevrsni „PR“ problem. Naime, u medije je dospjela informacija kako su otpustili nekoliko radnika koji su stupili u kontakt s Hrvatskim sindikatom graditeljstva, informirali se o svojim pravima i primili promotivne letke. Iz Sindikata su naveli kako su radnicima podijeljeni otkazi putem SMS-a „samo zato što su stupili u kontakt s njima“. Zasad nema informacija o tome je li reagirao inspektorat, a odgovora poslodavca nije bilo.

FOTO Nikola Wolf

Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI