Japanski biseri zbog klime imaju poseban sjaj

Podravski list profile

TOKIO, 15. travnja 2019. (Hina/AFP) – U slikovitome japanskom zaljevu Agu, bračni par sjedi u maloj kolibi i vadi kamenice iz mreže. Jednu po jednu ih pažljivo čiste i potom vraćaju u more. 

Nadaju se da će za nekoliko mjeseci te kamenice proizvesti blistavi bijeli biser zahvaljujući tehnici uzgoja koja je izmišljena u Japanu, ali se strahuje za njezin opstanak zbog toga što su stručnjaci sve stariji i umiru. 

Tehnika uzgoja bisera smišljena je u zaljevu Ago prije više od stotinu godinu i odatle se proširila svijetom. Ondje još postoje deseci uzgajališta koji iz ptičje perspektive izgledaju kao niz splavi između strme obale i brojnih otočića. 

Godine 1893. mjesni školjkaš Kokichi Mikimoto zabrinuo se da će kamenice bisernice, koje nisu u rodu s europskim jestivim kamenicama, zbog pretjerana izlova izumrijeti. 

Zato je u kamenice počeo umetati strana tijela u nadi da će time replicirati prirodan proces kojim školjke luče tisuće slojeva sedefa kada zrnce pijeska pronađe put u unutrašnjost školjke. 

Nakon brojnih pogrešaka, uključujući i bakterijski virus koji mu je zamalo uništio urod, Mikimoto je uspio – jednog dana u srpnju 1893. u kamenici se pojavio poluloptasti biser. 

Desetljeće poslije u tolikoj je mjeri usavršio svoju metodu da je uzgojem dobivao savršeno okrugle bisere. Tehniku je patentirao i nazvao je kultiviranjem bisera. 

Uspjeh nije bio trenutačan, mnogi su njegove bisere smatrali “vulgarnom replikom” prirodnih, ali Mikimoto je s vremenom izgradio globalno carstvo, a Japan postao referenca za male bisere nazvane “akoya”. 

Pet posto

Obitelj Sakaguchi uzgaja ove vrijedne bisere, u promjeru od tri do deset milimetara, već tri naraštaja. Kasuhiru (73) i Misayo (68) sada pomaže kći Ruriko.

“Naš je posao brinuti se o kamenicama najbolje što možemo”, objasnila je 43-godišnja Ruriko. “Od branja mladih kamenica i postavljanja kalema do vađenja bisera”. 

Cijela delikatna operacija ovisi o umetanju jezgre, male okrugle kuglice napravljene od plodova mora koja se omota “kalemom”, tkivom druge kamenice. 

U idućih nekoliko mjeseci kamenica reagira na strano tijelo lučenjem sedefa. 

Kamenice se beru u prosincu, kada je temperatura mora oko 15 stupnjeva. “Niže od toga, biseri neće biti čvrsti. Iznad toga, neće biti sjajni”, objašnjava Ruriko. 

Nezahvalan je to posao. Od 100 tisuća kamenica koliko ih se ubere na godinu, pola će ih uginuti odmah nakon umetanja jezgre. Velika većina preživjelih će ili proizvesti loše bisere ili neće proizvesti ništa. 

Biseri vrhunske kvalitete, kakve potražuju draguljarnice diljem svijeta, naći će se u samo pet posto kamenica. 

Japanska zima

Sakaguchijevi su sretni što imaju Ruriko koja je spremna nastaviti obiteljsku tradiciju jer mnogi tradicionalni japanski zanati pate zbog toga što je populacija sve starija, a mladi hrle u gradove. 

Broj specijalista za uzgoj bisera pao s gotovo četiri tisuće prije pedesetak godina na manje od sedamsto 2013. godine, po posljednjim podacima državne agencije za ribarstvo. 

Japan unatoč tome i dalje drži gotovo trećinu svjetskog tržišta bisera. Njegovi uzgajivači u zadnjem desetljeću proizvode 20 tona kvalitetnih bisera godišnje. Ali daleko je to od vrhunca, 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je godišnja proizvodnja iznosila 70 tona. 

Što uzgojene japanske bisera čini drugačjim od konkurencije u Indoneziji, Mjanmaru, na Filipinima ili u Australiji? Osim stoljetnog znanja, Japanu pomaže klima, kaže stručnjak Yuichi Nakamura. 

“Ključ je japanska zima. Zbog nje japanski biseri bolje sjaje”, rekao je. 

Prije nekog vremena izgledalo je da će Kina ugroziti japansku dominaciju, ali “su se oni fokusirali na kvantitetu, a mi na kvalitetu. I tako smo ostali u utrci”, objasnio je Nakamura. 

Ta kvaliteta se može vidjeti u izlogu luksuzne prodavaonice tvrtke Mikimoto u mondenoj tokijskoj četvrti Ginza. Ondje ima bisernih ogrlica gotovo neprocjenjive vrijednosti, a pojedinačni biseri mogu koštati od nekoliko stotina do milijuna dolara. 

“Japancima su biseri obiteljska ostavština. Darujemo ih ženama prije udaje”, rekao je Mikimotov šef Hiroshi Yoshida. A one ih nose u važnim prilikama do kraja života. 

(Hina) xdj ymh

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti