Jedemo osam kilograma ribe godišnje, slatkovodne samo kilogram

Podravski list profile

ZAGREB, 6. lipnja 2019. (Hina) – Hrvatska u slatkovodnom ribarstvu ima velik potencijal koji nedovoljno koristi, što se ogleda i u maloj potrošnji ribe, suglasili su se u četvrtak saborski zastupnici raspravljajući o Konačnom prijedlogu zakona o slatkovodnom ribarstvu. Od osam kilograma ribe, koliko godišnje pojede po stanovniku, samo kilogram je slatkovodne, kaže Alen Prelec (SDP) dodajući da se u Portugalu po stanovniku pojede 55 kilograma. 

Pritom navodi zanimljive podatke iz 2015./2016. o površini ribnjaka i proizvodnji šarana. Imamo više ribnjaka, a manje ribe. Je li to crno tržište, treba li nas to zabrinuti ili možda Hrvati ne jedu malo ribe, nego je kupuju na crnom tržištu? upitao je. 

Na isti problem upozorava i Davor Vlaović (HSS) koji, također, navodi da taj sektor opterećuju visoke naknade, neriješeno pitanje šteta od ribojednih ptica, smanjeni poticaji… HDZ-ov Anđelko Stričak podsjeća da je do 1991., odnosno do Domovinskog rata, naše slatkovodno ribarstvo bilo vrlo razvijeno, samo šarana proizvodilo se 15 tisuća tona, danas sve slatkovodne ribe manje od četiri tisuće tona. Niz je razloga za to, od nesređenog poljoprivrednog zemljišta i tržišta, do rasta cijene inputa, a pada prihoda, naveo je. 

Model ‘ulovi pa plati’

Mostov Miro Bulj ustrajava da riblji fond ugrožava onečišćenje rijeka. Nezamislivo je da je Krka, koja utječe u Nacionalni park,  onečišćena, da se u Splitu više dana mjesečno ne može koristiti voda iz Jadra. Pa kako će onda u njima opstati riba? upitao je.

Tvrdi da na području od Zrmanje do Neretve, nitko ne štiti vode. Centar za gospodarenje otpadom bit će u srcu krškog područja, u Lećevici. To nije političko, nego pitanje opstanka ljudi na tom području, poručio je Bulj. Oporbeni zastupnici izrazili su bojazan da će se zloupotrijebiti model ‘ulovi pa plati’ koji športskim ribolovcima omogućuje da dio ulovljene ribe prodaju na tržištu, no državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković to otklanja.  Ribolovna dozvola u Hrvatskoj košta 400 kuna, a za sportski ribolov u susjednoj Sloveniji i do tri tisuće eura, navela je. 

Novi zakon o slatkovodnom ribarstvu dio poslova i naknada vezan uz gospodarski ribolov prebacuje županijama, olakšava posao korisnicima. Uvodi, naime,  elektroničku bazu podataka u slatkovodnom ribarstvu, aplikaciju za elektroničku kupnju dozvola za ribolov, bezgotovinsku naplatu i raspodjelu sredstava. Ribičke dozvole ubuduće će se moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja. 

Zakon donosi administrativno rasterećenje gospodarstva ukidanjem administrativnih obveza i troškova od oko 650 tisuća kuna godišnje

(Hina) xum ymć

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati.
Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. Pravila privatnosti