ZNATE LI Dr. Gazdek: Pacijent kojemu liječnici povrijede prava ima pravo na naknadu štete

Ako se pacijentu pristupi ljudski, toplo, a ipak dođe do pogreške, i to očigledne, praksa pokazuje da će u takvom slučaju rijetko doći do tužbe


Autor: podravski.hr — 22.05.2018. / 8:50 Aktualno

Dr. Davorka Gazdek predsjednica je županijskog Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata

O pravima pacijenata sustavno se u svijetu počelo govoriti nakon Drugoga svjetskog rata, a danas je to područje jasno zakonodavno određeno, veli dr. Davorka Gazdek, koja je od ustroja županijskog Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata 2005. godine na njegovu čelu.

PL: Kakav je spektar tih prava?

– Liječnik nema pravo činiti nešto na tijelu druge osobe ako ta osoba nije dobila informaciju što će se s njom raditi i ako nije dala pristanak. Jedno od prava je zaštita nad obavljanjem znanstvenim istraživanjima, to je vrlo strogo regulirano. Nekad se, primjerice, samo moglo doći u školu i obaviti anketu među đacima, a danas je za to potrebno dobiti pristanak roditelja. Sve što se tiče njihova zdravstvenog stanja, pacijenti moraju dobiti. Usto, svaka osoba ima pravo na povjerljivost kad su u pitanju informacije o njegovu zdravstvenom stanju. Prisjećam se kako smo ubrzo nakon ustroja Povjerenstva obišli zdravstvene ustanove i, među ostalim, zamijetili smo da su u bolnicama na krevetima temperaturne liste pacijenata, pa su posjetitelji mogli vidjeti podatke o sasvim desetim osobama. Ili, nije bilo paravana u bolničkim sobama kod higijene pacijenata. Nakon naših uputa takva je praksa promijenjena.

 

Ilustracija / Operativni zahvat u Općoj bolnici u Koprivnici

 

PL: Postoje li sankcije u slučaju povrede tih prava?

– Da. U slučaju povrede kojeg prava pacijenata određenih zakonom ustanova može biti kažnjena u rasponu između 10.000 i 50.000 kuna, a zdravstveni djelatnik između 5000 i 10.000 kuna. Postoji i pravo na naknadu štetu i mi ćemo u takvim slučajevima osobu uputiti kako da ga ostvari.

PL: Kako vam se učestalo javljaju pacijenti koji smatraju da su im povrijeđena prava?

– Jako malo, u prosjeku jednom godišnje. Zbog čega? Možda i ne znaju da postoji Povjerenstvo. Možda im se to čini previše formalnim. Možda su izgubili vjeru da će im se moći pomoći. Možda postoji rezignacija u stilu – povjerenstvo će se napraviti da se zadovolji forma, ali bez stvarnih učinaka. A i kad nam se jave, obično to nije iz djelokruga koji pokriva Zakon o zaštiti prava pacijenata, nego Zakon o zdravstvenom osiguranju – zašto neki lijek nije na listi, imam li pravo otići u Zagreb, nisu mi dali putni nalog… Bila su samo dva-tri slučaja povezana s povjerljivošću ili davanjem medicinske dokumentacije.

PL: Relativnose  često u medijima pojavljuju priče osoba koje smatraju da su one ili njima bliski ljudi žrtve liječničke pogreške. Javljaju li se i vama?

– To nisu stvari u kojima arbitrira naše Povjerenstvo. Neka županijska povjerenstva upuštaju se u odlučivanje o onome što se ne tiče Zakona o zaštiti prava pacijenata, ali za to postoje druga tijela. No, ako se pojavi pritužba takvoga tipa, mi ćemo građanina savjetovati i informirati o tome što bi trebao napraviti i kome se može žaliti. Istražujući i pregledavajući sudske presude otkad se uopće počelo govoriti o pravima pacijenata, primijetila sam kako su najčešće tužbe povezane s poremećajem u komunikaciji između liječnika i pacijenta. Ako se pacijentu pristupi ljudski, toplo, a ipak dođe do pogreške, i to očigledne, praksa pokazuje da će u takvom slučaju rijetko doći do tužbe. Komunikacija je ključ za uspješnu suradnju u liječenju i pacijenti se najčešće žale na liječnike zbog ‘kratkog spoja’. (hš)

Foto: Hrvoje Šlabek

Ostatak ovog zanimljivog intervjua možete pročitati u ovotjednom tiskanom izdanju Podravskog lista.