JUŽINA Svaka treća osoba osjetljiva je na vremenske poremećaje, a popis zdravstvenih problema je dugačak

U Dubrovačkoj Republici na snazi je bio propis prema kojemu se zakoni nisu smjeli donosili za vrijeme južine jer je upravo ona zaslužna za neraspoloženje i smanjenu koncentraciju


Autor: podravski.hr — 04.11.2018. / 11:28 Aktualno

Kratki rukavi početkom studenoga – ova je godina natprosječno topla

Glavobolja, vrtoglavica, nervoza, anksioznost – samo su neki od simptoma u zdravih ljudi koji se pripisuju nepovoljnim biometeorološkim prilikama, posebno vjetru južna smjera, koji nas već gotovo dva tjedna „šamara“ bez prestanka.
Kako li je tek kroničnim bolesnicima, srčanim, plućnim i tlakašima, teško je i zamisliti, no, čini se, svi ćemo morati još malo izdržati ako je suditi po prognozi za idućih tjedan dana. Temperature će i dalje biti proljetne, debelo iznad prosjeka za doba godine. Kako „južina“ početkom studenoga utječe na ljude?
– Kako na koga. Moramo se prilagoditi ako hoćemo preživjeti. Svaka promjena ima nekakav utjecaj na čovjeka, no zasigurno je najteže kroničnim bolesnicima – kazala je dr. Draženka Vadla, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Procjenjuje se da je oko 30 posto stanovništva osjetljivo na promjene vremena, osobito na visoke temperature i južinu, koja ide s povišenom vlagom i visokim tlakom, a to može izazvati brojne probleme.
Kod mnogih je takvo vrijeme „okidač“ za tešku glavobolju. Jedno je istraživanje pokazalo da čak 53 posto ljudi koji boluju od migrene napadaje povezuju s promjenom vremena. Tu su i problemi s disanjem, povišeni tlak, lupanje srca, osjećaj slabosti, umor, pa sve do nervoze, tjeskobe i nesanice.
Zanimljivo je da je u Dubrovačkoj Republici čak na snazi bio propis prema kojemu se zakoni nisu smjeli donosili za vrijeme južine jer je upravo ona zaslužna za neraspoloženje i smanjenu koncentraciju u mnogih ljudi.
No, kad i dođe do promjene vremena, to je opet povezano s problemima. Zbog naglog zahlađenja opet će patiti kronični bolesnici, naročito oni s astmom i kardiovaskularnim problemima. Jedna britanska studija, tako, pokazala je da pad temperature od samo 1,8 stupnjeva Celzijevih može povećati broj srčanih udara za 200 slučajeva.
A kako se čovjek može boriti s tegobama koje donosi južina i općenito nagle vremenske promjene? Nutricionisti preporučuju voće bogato vitaminom C te konzumiranje više ribe nego obično, kao i orašastih plodova, koji su bogati omega 3-masnim kiselinama te će olakšati tijelu prilagodbu na vremenske uvjete. Također valja jesti namirnice niskog glikemijskog indeksa, poput sezonskog voća i povrća, te izbjegavati namirnice visokoga glikemijskog indeksa, poput šećera i bijelog kruha, jer one pojačavaju umor. (mi, hš)
FOTO: NIKOLA WOLF