Kako održati svoje srce zdravim? Naš kolumnist otkriva što morate raditi…

Piše dr. Ivo Belan

Jedan od pokazatelja općeg dobrog stanja, u gotovo svakoj životnoj dobi, je zdravlje srca. Svake godine velik broj ljudi doživi srčani udar, koji je još uvijek na vrhu ljestvice uzroka smrti. Velik broj ljudi u svojoj krvi ima povećane količine kolesterola (vrsta masnoće), koje ih izlažu povećanom riziku pojave koronarne srčane bolesti. Jedna od četiri takve osobe ima “visokorizične” razine kolesterola. Sićušne kapljice kolesterola, omotane bjelančevinastim ovojem (lipoproteini), krvnom cirkulacijom budu distribuirane po tjelesnim tkivima. Ako je hrana bogata zasićenim masnoćama i kolesterolom (kojeg ima u hrani životinjskog podrijetla), određeni lipoproteini cirkuliraju u krvi i na stijenci krvnih žila stvaraju masne naslage (plakove). Povećanjem tih naslaga lumen arterija se postupno suzuje, što otežava cirkulaciju krvi. Ako taj proces ostane nekontroliran, s vremenom se lumen i potpuno zatvori, posljedice čega je srčani ili moždani udar, ovisno o mjestu začepljenja.

Liječnici su podijelili kolesterol na “loš” (LDL) i “dobar” (HDL). Što su veće količine LDL u krvi, tim su veće šanse za pojavu srčane koronarne bolesti. Suprotno tome, povećane razine HDL su u vezi sa smanjenim rizikom za nastanak tog oboljenja. Valja istaknuti da su ipak određene količine kolesterola potrebne za normalne tjelesne funkcije. Zasićene masnoće povisuju kolesterol u krvi više nego bilo što drugo u ishrani. Višestruko nezasićene masnoće (biljna ulja) pomažu u snižavanju krvnog kolesterola. To isto može činiti i hrana koja je bogata vlaknastim komponentama (žitarice, povrće, voće, kruh od cjelovitog zrnja).

Svaka osoba trebala bi povremeno obaviti pregled krvi na kolesterol, kako bi se procijenio rizik od srčane koronarne bolesti. Na osnovu tog nalaza liječnik će odlučiti je li potrebno i liječenje. Smanjenje unosa masne hrane, kolesterola i, ako je potrebno, općenito kalorija, pomoći će smanjiti povišene razine kolesterola u krvi. Ustvari, takve promjene u prehrani trebaju biti prvi korak u liječenju.

Nadalje, u cilju održavanja dobrog zdravstvenog stanja srca i sprečavanja pojave koronarne bolesti, posavjetujte se sa svojim liječnikom ili dijetetičarom, koliko bi trebao biti vaš dnevni unos kalorija (u odnosu na vašu visinu i težinu). Masti ne bi smjele sudjelovati više od 30 posto (od tog, zasićene masnoće manje od 10 posto), ugljikohidrati 55 posto i bjelančevine oko 10 posto.

Osim nepravilne ishrane, koja je kvantitativno preobilna, a kvalitativno štetna zbog velikih količina masnoća životinjskog porijekla, veoma važan nezaobilazan faktor u pojavi srčanožilnog oboljenja je nedovoljno kretanje. Nedovoljno kretanje je bolest suvremenog čovjeka. Zaboravit ćemo hodati i trčati! Posljedice su toga stanja na zdravstvenu kondiciju današnje civilizacije nesagledive. Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizička je neaktivnost sasvim neprirodna njegovu tijelu.

Skoro da nema čovjeka koji nije bar jednom pročitao nešto o štetnosti pušenja, pa ipak, kažu statistike, 70 do 80 posto muškaraca i 20 do 30 posto žena su pušači. Pušač dvaput češće umire od srčanog infarkta nego nepušač. Razumljivo, osim posljedica na srce, pušenje izaziva i čitav niz drugih štetnih učinaka na organizam. Cigarete su glavni uzrok raka na plućima. Pušenje može izazvati čir na želucu, poremetiti probavu, izazvati gubitak apetita, nesanicu, glavobolje, razdražljivost, kašalj, kronični bronhitis, emfizem i opadanje seksualne moći. Dim cigarete smanjuje i sposobnost krvi da prenosi kisik.

Očekivana prosječna dužina života i krvni tlak su u obrnuto proporcionalnom odnosu. Povišen krvni tlak značajno povećava šanse za nastanak srčanog udara. Ispitivanja su pokazala uočljivo smanjenje smrtnosti i obolijevanja na srcu, bubrezima i mozgu kod liječenih bolesnika čak i s blago povišenim tlakom.

Sve spomenuto, uz još izbjegavanje jakih stresova, umjereno konzumiranje alkohola i osiguravanje organizmu dovoljno spavanja (posebno noćnog), pruža veliku šansu da se srce održi zdravim.

Dr. Ivo Belan
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI