Kapetani su narušavali križevačka autonomna prava odlučivanja građana, koja su postojala na papiru

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Feljton dr. Hrvoje Petrić

Križevci su u 17. stoljeću imali dvojnu funkciju: vojnu i civilnu. Pripajanje cijelog gradskog prostora teritoriju Varaždinskog generalata koji se postupno formirao nije bilo moguće već zbog povlastice koje su Križevci imali kao slobodni i kraljevski grad. No, područje utvrde ipak je pripadalo faktičkoj upravi Slavonske krajine odnosno Varaždinskog generalata.

Time su razvojne mogućnosti za povećanje stambenog prostora, a i rast broja stanovnika Križevaca, bile prilično ograničene, a njihov povlašteni položaj stalno su u pitanje dovodili kapetani koji su u njemu bili nastanjeni. Često su u Križevcima mjesecima bile smještene veće vojne postrojbe. Kapetani su narušavali križevačka autonomna prava odlučivanja građana, koja su postojala na papiru itd.

Sporovi

Tijekom 17. stoljeća izbijali su sporovi između križevačkog krajiškog kapetana i gradskih općina u Donjim i Gornjim Križevcima. Odnosi između njih regulirani su tek 1635. godine u vrijeme kapetana Hansa (Ivana) Jakoba Gallera. Sukobi civilnih i vojnih vlasti nastavili su se i nakon 1635. godine, a 1687. vladar je potvrdio regulaciju iz 1635. godine. Primjer nategnutih odnosa između vojnih vlasti i civila u Križevcima je pismo koje je iz Križevaca u Graz 17. listopada 1678. uputio Janoš Zlatec.

Križevci i okolica na karti oko 1657. godine

Očito se u drugoj polovici 17. stoljeća počelo razvijati gospodarstvo grada. U Križevcima je mitnica postavljena 1660. godine, a njenim prihodima popravljale su se postojeće ceste. Izgrađene su i neke nove kao npr. cesta od Križevaca preko Varaždinskih Toplica do Varaždina 1641. godine. Godine 1697. vladar je građanima Križevaca vratio prihode vinotočja, pijacovine te mesarenja. Unutar bedema vino se moglo prodavati samo uz dopuštenje kapetana.

Također, u Križevcima jačaju cehovi, što je pokazatelj gospodarskog rasta. Čizmari su 1646., a krznari 1649. godine preuzeli pravila istovrsnoga zagrebačkoga odnosno gradečkog ceha. Još su bravari i ostrugari iz Donjeg grada u Križevcima osnovali 1510. godine zajednički ceh. Njegova su pravila 1521. godine preuzeli zagrebački bravari, kovači, ostrugari i sabljari. Križevački ceh do kraja 16. stoljeća prestao je djelovati, godine 1647. ponovno je osnovan ceh željezarske struke, koji je svoja pravila preuzeo od zagrebačkih majstora, onih istih koji su za svoj rad preuzeli pravila starog križevačkog ceha iz 1510. godine. Godine 1646. sastavljena su pravila križevačkog lončarskog ceha.

Gospodarski se razvoj mogao vidjeti i u procesu doseljavanja stanovništva, a posebice okolnog plemstva. U gradu franjevci 1626. dobivaju bivši samostan augustinaca, a 1667. dolaze i pavlini, koji 1674. godine osnivaju gimnaziju (ukinuta 1786.). Godine 1661. vladar Leopold I. izveo je prvi pokušaj ujedinjenja Donjih i Gornjih Križevaca, no taj pokušaj ipak nije bio proveden u djelo. U tome je uspjela tek Marija Terezija 1752. godine.

Kao prilog donosim prijevod opisa Križevaca i okolice iz 1657. godine:  „Ova tvrđava ima oblik izduženog četverokuta, osiguranog s četiri bočne utvrde. Jedna od tih, u prvom nacrtu označena s A,  prvobitno je tako skromno zamišljena i izvedena da bi – kada bi se htjelo na nju postaviti (sada) nepostojeće grudobrane, koji bi bili dovoljno debeli da bi izdržali topovsku paljbu – prostor iznutra postao bi tako malen, da se tu ne bi moglo smjestiti ni 30 ljudi, a da ne spominjemo pukovnijski top koji bi se mogao primijeniti pri obrani. Isto tako su s B i C označeni međuzidovi predugački, do 800 stopa, zbog čega krila ne mogu pružiti pravu i stalnu zaštitu licima bočnih utvrda – koji su izvučena iz krilnih kutova – pa bočne utvrde leže izvan dometa (vlastite) puščane vatre (u slučaju potrebe).

Jarak oko utvrde

Kao drugo. Zbog pomanjkanja grudobrana na svim stranama, kao i zbog činjenice da je obrambeni pojas (posvuda) preuzak, na bočne utvrde ili međuzidove nije moguće  postaviti nijedan top ili posadu i pritom im osigurati sigurnost i zaštitu. Na nekim se mjestima zid tako duboko spustio u zemlju da je (lagano) moguće iz jarka se na njega popeti bez muke ili opasnosti.

Popis oružja u Križevcima i okolnim utvrdama 1657

Kao treće – o jarku oko tvrđave. Ispred gornjeg međuzida B, kao i oko međuzidova D i E do obiju gradskih vrata, jarak je dovoljne dubine kao i širine, ali od tuda (nadalje) je taj sasvim plitak, tj. bez spomena vrijedne dubine i to posebno pred međuzidom C, gdje u neposrednoj blizini jarka i u najvećem stupnju štetno po tvrđavu, stoji crkva Sv. Križa sa svojim debelim zidovima i svodovima. Kada se ona ne bi pravovremeno uklonila, pružila bi nekom neprijatelju prednost pri opsadi. Neprijatelj bi, naime, ne samo mogao na početku (opsade) sa 500 do 600 ljudi u nju ući i tu se učvrstiti, nego bi osim toga imao priliku, pomoću (napravljenog) hodnika, ukopati se ispod utvrde F i barutom je dići u zrak. Pritom ne bi bio ometen ili spriječen od spomenute utvrde, jer ona leži poviše, a crkva naprotiv dublje, niti bi (na toj utvrdi) top mogao tako nisko biti postavljen – kao na drugom nacrtu sa A označeno – jer kao što je već spomenuto, premali prostor ne dozvoljava tu smještaj nekoliko topova, kojima bi bilo moguće neprijatelja barem ometati ili spriječiti u njegovim namjerama, a još je manje razrušiti (utvrdi okrenuti) postranični zid crkve i (tako) neprijatelja istjerati (iz crkve).

Kao četvrto. To mjesto leži preduboko u unutrašnjosti zemlje te služi samo kao spona od Varaždina i Koprivnice do Ivanića, a na udaljenosti od jednog dana hoda u smjeru Bjelovara ili do postaje Čazma zemlja leži posve otvorena, te je osigurana samo nizom drvenih prepreka, što je na zemljovidu označeno sa znakom /0. Te prepreke počinju na granici prema Koprivnici i Đurđevcu, te se protežu uz Bjelovar do Svibovca na rijeci Česmi i dalje kroz šumu uz drvenu postaju Čazma do Čardaka Katović, gdje počinje prva šumska straža na granici Ivanića. Te drvene prepreke onemogućavaju neprijateljskoj četi neprimjetno, to jest nečujno, prelaženje (granice) zbog zaplitanja u njima (po noći), odnosno bez izazivanja stražarske uzbune. Kad bi došlo do otvorenog rata sa Osmanlijama, bila bi ta, najvećim dijelom Vlasima naseljena i obrađena plodna zemlja odmah izgubljena, te od neprijatelja opustošena i uništena, a Vlasi bi se konačno zbog pomanjkanja pribježišta i vlastite sigurnosti stavili pod osmansku zaštitu.

Stražari

Postoje, doduše, tu i tamo različita utvrđenja i stražarnice izgrađene od drveta, kao na pr. Trema, Topolovac, Rovište, Bjelovar, Svibovec, Čazma, Dobrana i Cirkvena, ali one nisu za upotrebu, osim da se, kad stražari dignu uzbunu, jadan seljački svijet u najvećoj žurbi u njima skloni dok napad prestane, jer inače ne postoji ni jedna postaja od spomenutih, koja bi se jedan ili više dana mogla držati nasuprot jačem neprijateljskom odredu ili sili, i to zbog pomanjkanja vode ili vlastite slabosti. Na ovoj granici osim Križevca, koji je premalen za takvo mnoštvo ljudi, ne postoji ni jedno jedino mjesto iz kojega bi oni u opasnosti mogli pobjeći sa svojima, pa bi konačno bili prisiljeni svoje pribježište potražiti u Kalničkim brdima. No ona za njih djelomično i daleko leže, a ne bi im omogućila trajniji boravak zbog pomanjkanja sigurnog skrovišta i hrane. Prije, dakle, kao što je spomenuto, nego bi se taj svijet bio spreman izložiti mnogim neprilikama, stavio bi se radije zbog vlastitog mira i sigurnost pod zaštitu turaka, čime bi dakle ta plodna i dobro obrađena pogranična zajedno s njima bila izgubljena, a istovremeno bi se smanjio i broj ljudi u graničnim posadama, dok bi neprijatelj s njima bio utoliko jači. Neprijatelj bi dobio prednosti koje mu pruža šuma, a naše snage ne bi više imale na raspolaganju nikakvog utvrđenog mjesta s kojeg bi mogle onemogućiti neprijateljske prepade, a koje neprijatelj uvijek može poduzeti do Križevaca i Koprivnice.

Kao peto. Kako bi se sve to onemogućilo, to jest zemlja bolje osigurala, a Vlasima stvorilo jedno bježište u kojeg bi mogli pobjeći sa svojim obiteljima i skloniti se, čime bi se izbjegla prilika da se odmetnu (Osmanlijama) te da ih za nas osiguramo, moralo bi se sve učiniti, a i može se učiniti, kad bi se u Svibovcu, ali ne na rijeci gdje sada stoji drvena postaja, nego na uzvisini što leži u neposrednom susjedstvu, podigla (mala) kraljevska tvrđava s četiri bočne utvrde; ona, doduše, ne bi bila četverokutna, nego bi zbog neravnosti zemljišta morala dva međuzida ispasti nešto duža od drugih, ali ne izvan razmjera, i pokrivanja puščanom vatrom bi bilo osigurano. Nakon izgradnje tog utvrđenja moralo bi se odmah podići spomenuto bježište za Vlahe i to u obliku kojeg će dozvoljavati zemljište prilike na brdu, što prikazuje treći nacrt u pojedinostima. Tamo bi tada križevačka posada mogla biti premještena s dovoljnim brojem topova i drugog potrebitog oružja koje takova postaja zahtijeva.

Obrana

Kao šesto. Kad bi do dobrohotne odluke o gradnji takove tvrđave došlo, moglo bi se sa nacrtima odmah započeti i na taj način bi poduzeto bilo brzo izvedeno. Uostalom, moralo bi se najprije u obliku i oko glavne tvrđe na udaljenosti od dvadeset stopa podići jednu drvenu ogradu: kada bi Turci naime čuli o ovom (građevinskom) pothvatu i kada bi ga htjeli spriječiti i radnike ugrožavati, mogli bi time biti zadržani, a radnici bi svoj posao utoliko sigurnije mogli obavljati. Za to bi bilo potrebno oko 1 000 trupaca što leže u izobilju u obližnjim šumama. Kao drugo, moralo bi se brdo izravnati koliko to tloris tvrđave zahtijeva, i tada potpuno podići zid iste debljine. Odmah na početku treba iskopati četiri zdenca; o vodi (njenoj kakvoći) ne treba sumnjati, jer na istom mjestu već postoje dva zdenca sa prilično dobrom vodom.

Valja dakle, kao treće, izgraditi bježište za spomenute Vlahe, kao što to nacrt u tančine pokazuje. Treba također obratiti pozornost ne samo na to da prostor bude raspodijeljen, nego i na to da pri gradnji kuća bude proveden pravi red, a prostor bude iskorišten tako dobro kao što je moguće. Kao četvrto, voda Česme s branom mora biti obuzdana tamo gdje stoji A. na tlorisu, a na zemljovidu označeno s /0, jer rijeka teče vrlo sporo i leži prilično duboko, pa se to tu utoliko lakše može izvesti. Na taj bi način rijeka bila proširena i tako bi ne samo tvrđava i sklonište s tri strane bili okruženi vodom, a time i nepristupačniji, nego bi i potok što teče između dvije močvare nabujao. Budući da se ljeti, kad žege nisu prevelike, na konju i tako ovuda može teško prijeći, bilo bi to, dakle, u budućnosti još manje moguće. Na taj način bi se ovaj okrug uz ranije spomenute drvene zapreke kod Svibovca, do granice Koprivnice i Đurđevca bio dobro osiguran, a Vlasi bi time dobili sigurnu i dobru priliku, šumu što leži pred njima i proteže se mjestimično do na četiri milje, a i dalje, prokrčili i tako se domoći puste zemlje.

Sedmo. Kroz spomenuti Svibovec teče nadalje rijeka zvana Česma sredinom močvarnog tla i gustom šumom do mjesta i drvene utvrde Čazma. Tu je vjerojatno ranije postojalo neko sasvim važno mjesto, kao što se to još može prosuditi i predočiti po starim zidinama crkava i samostana. Budući da će ovdje biti nužno zemlju bolje osigurati, to će se morati umjesto drvene izgraditi kamenu utvrdu, kao što je to u nacrtu prikazano. Tako će se s vremenom i kad Svibovec bude izgrađen s time moći započeti, te potom, malo po malo, izvesti, pogotovo što je ovdje zemlja pogodna za pečenje cigle, a i za temelje se može  veliko isklesano kutno kamenje i građevinski kamen uzeti sa starih crkvenih zidova. Osim toga ,  pola milje odavde postoji jedan kamenolom gdje se može peći vapno, jer tu ima vapnenca za barem četiri pune peći, a koji je vjerojatno pred puno godina tu (i) pečen. Kako dakle imamo potrebnu građu u neposrednoj blizini, tj. pri ruci, moglo bi se spomenutu gradnju podići i izvesti utoliko brže i to s malim troškovima.

Brana

Kao osmo. U svrhu potpunog zatvaranja ovih granica, bilo bi potrebno u isto vrijeme, pri selu Vasilovac gdje Glogovnica utječe u Česmu, ili točnije nešto ispod tog mjesta, označeno kao /0 na zemljovidu, postaviti još jednu branu, koja ne bi samo Česmu nego i Glogovnicu još više ustavila. Te dvije rijeke i tako nastaju od potoka koji svoje izvore imaju u kalničkim brdima, pa se zajedno sa drugima spajaju ispod Križevaca, kao na pr. Velika i Ilova, što natapaju močvarno tlo i nisu puno manji od  Česme. Kada bi se dugi most (iznad opisane rijeke i močvare) srušio i u središtu korita izgradio jednu utvrdu, odijelilo bi se granično područje Križevaca od Ivanića i prisilio neprijatelja, kada bi htio granicu ovdje provaliti i upasti (na naše tlo), da od te dvije granice napadne samo jednu. Graničari bi si tada nesmetano mogli prijeći u pomoć i to u obje strane i u oba smjera.

Kao deveto. Konačno kada bi sve to možda zbog jednog ili drugog važnog razloga htjelo napustiti ili zapostaviti, bilo bi utoliko potrebnije tvrđavu Križevci staviti u bolju i snažniju obrambenu spremnost. To bi moglo uslijediti kada bi se uz popravak zida i izgradnju nepostojećih, ali neophodnih grudobrana, označeno u prvom nacrtu sa A, i prikazanu malu bočnu utvrdu povećalo, kako bi se ostale dvije, koje se nalaze lijevo i desno od nje, od tada mogle (međusobno) pokrivati.

Tada bi se nadalje ispred obaju ulaznih vrata moglo izgrditi po jedan vanjski štit, a isto tako jedan postaviti ispred drugog međuzida, B u prvom nacrtu, koji bi se izvukao do u polje; na drugom međuzidu je zbog padine i uzvisine na suprotnoj strani nemoguće postaviti zaštićenu posadu, pa preostaje jedino izgradnja  pokrivenog puta, duž čitave tvrđave i tako i ovdje (na ovom međuzidu) uspostavljati veće sigurnosti. Na kraju, mora se u slučaju opasnosti od neprijateljske opsade pravovremeno srušiti crkvu Sv. Križa, što stoji uz jarak, kako ne bi možda pala u ruke neprijateljske i poslužila, kao što je to prikazano u točki 3.

Kao deseto. Što se tiče približnih izdataka, prvo glavno zdanje u Svibovcu zahtijeva oko 34.000 četvornih hvati zemlje, 1500 ljudi 3 mjeseca i 22.500 guldena; sklonište za Vlahe ima 30. 906 četvornih hvati i može ga 1200 ljudi za 3 mjeseca završiti. Kada bi se svakom radniku dalo po danu po 10 krojcera, došlo bi se do sume  od 18 000 guldena; no sa pomoću tlake može biti puno učinjeno; što se posebnog drva tiče, ono može biti dopremljeno iz obližnje šume. Osim toga moralo bi se pribaviti 2000 – 3000 komada oruđa za te radove. Tri štita i pokriveni put ispred tvrđave Križevci imaju zajedno obujam od 3004 četvorna hvata, što može za 3 mjeseca 120 ljudi podići, odnosno (pokriveni put) oko tvrđave izgraditi za otprilike 1 800 guldena. Popravak starog zida i povećanje jedne bočne utvrde, A u prvom nacrtu, zahtijevat će ukupno volumen od 5300 četvornih hvati; taj posao moglo bi izvesti 200 ljudi u roku 3 mjeseca uz izdatke od 3000 guldena.“

  • Podijeli na društvenim mrežama
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
  • Najnovije vijesti
  • Više s weba

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI