Kompostište nije prijetnja okolišu, a sva voda koristi se za zalijevanje komposta

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Koprivničko kompostište, kao i pročistač koji smo posjetili prije nekoliko tjedana, našlo se na meti ljutih građana koji su za zamućenje i crnu vodu u potoku koji prolazi Hlebinama okrivili upravo puštanje vode iz kompostišta ili pročistača. Posjetili smo prošli tjedan kompostište gdje nam je Saša Grubačević, direktor Sektora za gospodarenje otpadom u Komunalcu, objasnio proces kompostiranja.

– Sav biootpad koji se sakupi od građana i na zelenim površinama najprije ovdje deponiramo, a nakon toga naši radnici odvajaju predmete koji ne pripadaju u biootpad. Odvojene su deponije s travom, lišćem, povrćem i voćem iz domaćinstva od granja, odnosno suhog dijela koji najprije meljemo kako bismo kasnije sve skupa to izmiješali u omjeru koji je potreban za izradu što kvalitetnijeg komposta – veli Grubačević.

Nakon toga taj kombinirani biootpad formira se u hrpe duge 50 metara, visine 1,5 metra i široke tri metra.

– Naši djelatnici prate temperaturu i vlagu u hrpama te prozračnost, a ako nema dovoljno zraka, hrpe se okreću da se prozrače, uglavnom svaka dva tjedna. U takvim hrpama materijal stoji od šest do osam mjeseci, ovisno o tome koliko mu treba da sazrije. Ovdje dolazi do razgradnje koju pospješujemo dodavanjem bakterijama za razgradnju i uklanjanje mirisa – veli Grubačević.

Kompostište je počelo s radom 2011. godine i trenutno su pri vrhu kapaciteta pa trenutno rade na projektu proširenja.

– Želja nam je povećati kapacitet i napraviti zatvoreni dio gdje ćemo kompostirati. Što se tiče količina, počeli smo s 730 tona biootpada iz 2000 domaćinstava, a 2018. sakupili smo 3300 tona biootpada. Zadovoljni smo tim brojkama, a planiramo svake godine prikupiti sve više materijala – rekao je Grubačević.

Nakon što je kompost sazrio, prosijava se na dva sita da se uklone nečistoće koje su ostale.

– Sitnija frakcija koristi se u cvjećarstvu i povrtlarstvu, dok je krupnija pogodna za vinogradare. Osim toga Komunalac dio koristi za održavanje zelenih površina u gradu – veli Grubačević.

Mnogo se u javnosti raspravlja i o štetnosti kompostišta za neposrednu okolinu.

– Kompostiranje nije štetno za okoliš, a ove naše količine su premale da bi i u teoriji postojala mogućnost onečišćenja. Najveći problem je neugodan miris, a to suzbijamo bakterijama koje smanjuju neugodan miris. Isto tako, u sklopu kompostišta imamo sabirnu jamu iz koje se sva voda koristi za zalijevanje komposta, tako da iz kompostišta ništa ne odlazi u prirodu, a moram naglasiti da se radi o prirodnom otpadu u kojem nema štetnih tvari ili opasnog otpada jer sve analize koje provodimo to pokazuju – objasnio je Grubačević.

– Najvažnije je naglasiti potrebu pravilnog odvajanja otpada, konstantno radimo na edukaciji jer će i onda kompost biti još kvalitetniji i bolji. Najčešće nalazimo ostatke hrane, koja ne ide u biootpad, a to je najteže ukloniti, uz naravno, plastične vrećice koje se ipak lakše prepoznaju i uklone – zaključio je Grubačević. Na kompostištu postoji i mjesto za građevinski otpad gdje se materijal melje i koristi za zavažanje putova po gradu.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI