KONTRA ZELENIMA Čelnik banke otvoreno o kontroverznom projektu: Hidroelektrane na Dravi sjajna su stvar za naš razvoj, a evo zašto tako mislim

Znam da svaki takav projekt ima dobre i loše strane, ali uvjeren sam da bi u slučaju hidroelektrana na Dravi koristi bile daleko veće od mogućih šteta – uvjeren je Kuruc


Autor: podravski.hr — 11.10.2018. / 8:57 Aktualno

Odvoz šljunka s obala Drave kod Legrada

Julio Kuruc, negdašnji koprivnički gradonačelnik i dugogodišnji šef uprave Podravske banke, javno je ovih dana istupio na temu gradnje dviju hidroelektrana na Dravi kazavši kako je potrebno otvoriti ozbiljnu javnu raspravu, sučeliti argumente za i protiv gradnje elektrana te na koncu donijeti odluku na temelju stručnih analiza.
Na to ga je, kaže, motivirao nedavni radni sastanak ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića u Koprivnici, za kojega je rečeno da će hidroelektrane sigurno biti predmet međugraničnog propitivanja utjecaja na okoliš s Mađarima, zbog čijeg je protivljenja prije desetak godina odbačena gradnje velike elektrane Novo Virje na Dravi.
Za Kuruca nema sumnje da bi koristi od dviju manjih elektrana Molve 1 i 2 bile nemjerljivo veće nego moguće štete kakve, veli, nosi svaki infrastrukturni projekt.
– Ispada da smo mi najgluplji kad je u pitanju iskorištavanje Dravina hidropotencijala. Austrijanci na Dravi imaju 11 elektrana, Slovenci osam, a mi samo tri. Radi se o obnovljivom i čistom izvoru energije. Centrala može, uz održavanje, raditi stotinu godina – reći će Kuruc.
Naročito ga ljuti što Mađari imaju nuklearnu elektranu na stotinjak kilometara od Osijeka, koju će sad proširiti s nova dva bloka zahvaljujući ruskom kapitalu, a Hrvatskoj brane gradnju hidroelektrana na Dravi.
– Koliko znam, a raspitao sam se u HEP-u, Molve 1 i 2 projektirane su tako da ne zalaze u granično područje, nego su u potpunosti na hrvatskom tlu, pa mađarska suglasnost uopće ne bi bila potrebna – kaže Kuruc.

Julio Kuruc: Mađari nam prigovaraju zbog hidroelektrana, a istodobno blizu Osijeka grade novu nuklearku

On na gradnju hidroelektrana na Dravi gleda kao na veliki razvojni iskorak i nabraja koristi – zaposlilo bi se 60-ak ljudi, u gradnji bi sudjelovali domaći izvođači, Hrvatska bi smanjila ovisnost o skupoj uvoznoj struji, osigurala bi se zaštita od poplava, izgradila dva mosta preko Drave, a veli i kako bi, prije početka gradnje, trebalo ispregovarati da se dovrši brza cesta iz Zagreba do Koprivnice.
Kao ključni argument u korist hidroelektrana na Dravi izdvaja uređenje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta uza stvaranje pretpostavke za navodnjavanje.
– Podravka je ozbiljno ‘zagrizla’ u poljoprivredu, a ozbiljne proizvodnje nema bez navodnjavanja. Vidim u Italiji da već navodnjavaju i polja pod kukuruzom – veli šef Pobine uprave.
Svjestan je argumenata kojima se ekolozi suprotstavljaju gradnji hirdroelektrana tvrdeći da bi se uništio veliki dio zadnje europske očuvane divlje rijeke te kaže kako bi ih svakako trebalo „staviti na stol“.
– Na jednoj raspravi u HGK-u gradnji hidroelektrana suprotstavila se inženjerka šumarstva koja se čitav život bavi zaštitom šume Repaš, koja bi bila oko osam kilometara od buduće brane. Pitao sam je – a što ako se kroz šumu projektira derivacijski kanal? Nije imala kontraargument. Znam da svaki takav projekt ima dobre i loše strane, ali uvjeren sam da bi u slučaju hidroelektrana na Dravi koristi bile daleko veće od mogućih šteta – uvjeren je Kuruc.
Veli kako se prvi put s takvim projektom susreo početkom 80-tih godina, kada je gradnja elektrane na Dravi uvrštena u razvojne projekte tadašnje elektroprivrede.
– Koliko se sjećam, elektrana nije izgrađena jer su se usprotivile tadašnje mjesne zajednice u Prekodravlju. Bez obzira na socijalizam, diktaturu, glas naroda se slušao. I danas treba razgovarati s ljudima i prezentirati im prednosti hidroelektrane. Osim toga, prema procjeni, lokalna samouprava dobivala bi godišnju hidro-rentu u iznosu od četiri milijuna kuna. Naravno, to je zadnji agument koji bi trebalo spomenuti, ali neka se zna – zaključio je Julio Kuruc. (hš)
FOTO: NIKOLA WOLF