Koprivnica ima jednu od najnižih cijena odvoza otpada u Hrvatskoj

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Koprivnička komunalna tvrtka Komunalac jedan je od najznačajnijih poslovnih subjekata u Koprivnici. Osim što obavlja djelatnost prikupljanja otpada, njegova odlaganja i recikliranja, tvrtka upravlja vrijednim nekretninama u javnom vlasništvu te uređuje i održava važnu komunalnu infrastrukturu. O restrukturiranju Komunalca, prodaji plinskog biznisa, problemima s profitabilnošću nekih sektora, ali i o cijeni odvoza otpada razgovarali smo s predsjednicom uprave, Komunalca Natašom Tetec.  

PL: Kako trenutačna kriza zbog epidemije koronavirusa utječe na poslovanje Komunalca? Koji su sektori najpogođeniji u financijskom  smislu, ali i oko samog obavljanja poslova?

Komunalac je, kao i ostala poduzeća pogođen ovom krizom, no svojom prilagodbom i organizacijom rada poduzimamo sve kako bismo posljedice krize nastale zbog epidemije koronavirusa sveli na najmanju moguću mjeru. Uz to, poduzeće smo kojem su glavne djelatnosti gospodarenje otpadom, zelene površine, groblje i tržnica, a ti su segmenti morali funkcionirati jer je javna usluga obaveza prema našim građanima. Najpogođenije djelatnosti su one koje su u potpunosti zatvorene, a to su prvenstveno bazeni, Dom mladih, sportski objekti kojima upravljamo, ugostiteljstvo, no tu je i tržnica i ostali subjekti u zakupu koji su bili djelomično zatvoreni. Prilagodba izvanrednoj situaciji zbog pandemije bila je brza i efikasna. Prvenstveno smo poduzeli sve mjere zaštite prema preporukama stožera, kako za naše zaposlenike, tako i za naše korisnike. Organizaciju poslova prilagodili smo novonastaloj situaciji, zaposlenike smo opremili svom potrebnom zaštitnom opremom i dezinfekcijskim sredstvima. Posao smo organizirali u timovima koji su se izmjenjivali na dvotjednoj bazi kako bismo uvijek imali spreman tim ako bi bila potrebna zamjena. Svakodnevno se svi objekti, oprema i vozila dezinficiraju po posebnom režimu. Kao što i sami imate priliku vidjeti, sustav odlično funkcionira, otpad se redovito odvozi, radi reciklažno dvorište i kompostište, održavanje zelenih površina funkcionira prema planu, groblje se prilagodilo posebnom režimu po preporuci stožera, rade sve naše blagajne, a konačno je i tržnica proradila u punom opsegu na opće zadovoljstvo zakupaca i građana.

PL: Uveli ste i neke mjere za olakšanje situacije građanima i tvrtkama?

U suradnji s Gradom donijeli smo niz mjera kako bismo pomogli našim korisnicima pogođenima ovom krizom, a koji su u potpunosti ili djelomično bili zatvoreni te nisu ostvarivali prihode u ovom periodu. Mjere su oslobađanje plaćanja za javnu uslugu prikupljanja mješovitog i biorazgradivog komunalnog otpada za travanj, svibanj i lipanj za poslovne subjekte te oslobađanje plaćanja za fizičke osobe ili članove kućanstva kojima je u vrijeme trajanja posebnih okolnosti raskinut ugovor o radu. Jedna od mjera je i oslobađanje plaćanja navedenih usluga i zakupa našim zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu ili na upravljanju Komunalca koji su imali obustavu poslovne djelatnosti i imaju značajne gubitke u poslovanju zbog posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom.

PL: Možete li nešto reći o poslovanju Komunalca u 2019. godini. Na kojoj su razni prihodi te dobit/gubitak?

Svi procesi restrukturiranja i optimalizacije poslovnih procesa koji su počeli u 2018. nastavljeni su i u 2019. godini. Osim toga, fokus nam je u 2019. bio na proširenju poslovanja u komunalnom segmentu i povećanju prihoda iz nekomunalog segmenta. Zadovoljna sam da smo u tome i uspjeli. Jedan od primjera je i objekt Pevec u kojem je sada iznajmljeno 90 posto prostora i tako ostvaruje dobit. S obzirom na to da službeni podaci o rezultatu poslovanja još nisu objavljeni, a u tijeku je i revizija vanjske revizorske kuće, mogu reći samo da je rezultat poslovanja Komunalca za 2019. pozitivan. To je uspjeh svih zaposlenika jer je, osim organizacijskih promjena, došlo do velike promjene u samom pristupu poslu, odgovornosti, razmišljanju i pripadnosti poduzeću te timskom radu i međusobnoj podršci koji su temelj današnjeg dobrog poslovanja. Ovim putem ispred Uprave želim zahvaliti svim zaposlenicima i potaknuti ih da dalje zajedno radimo na uspješnom poslovanju i zadovoljstvu korisnika.

PL: Možete li reći što sve Komunalac održava i koje poslove obavlja?

Komunalac u sklopu svog Sektora zelene površine, groblja i tržnica upravlja i održava 708.462 metra kvadratna travnjaka na području cijelog grada i prigradskih naselja, a ukupno tijekom godine pokosimo više od 6,3 milijuna metara kvadratnih površina i sakupimo 3550 kubika travnog otkosa. Održavamo 45 dječjih igrališta i svu urbanu opremu te gradske fontane. Na 625 metara kvadratnih cvjetnih gredica naši zaposlenici godišnje posade 40.000 komada raznog cvijeća, a tu je još i 5300 kvadrata s ukrasnim grmljem, živicom i drugim trajnicama. Na gradskom i prigradskim grobljima ukupno održavamo 7750 grobnih mjesta. Spomenimo i 287.584 kvadrata ulica, trgova i staza koje čistimo strojno te 65.560 kvadrata javnih površina koje se čiste ručno. U zimskom periodu održavamo 45 kilometara nogostupa. U Sektoru gospodarenja otpadom, na kompostani, zbrinjava se u prosjeku 450 tona biootpada mjesečno, u reciklažnom dvorištu 150 tona reciklabilnog otpada mjesečno, a zanimljivo je spomenuti da radnici mjesečno preko svojih ruku prenesu više od 50.000 različitih spremnika za različite vrste otpada.

PL: Prodajom plinskog biznisa prošle godine završena je jedna epoha u poslovanju Komunalca. Sigurno imate viziju u kojem bi se smjeru Komunalac trebao razvijati sljedećih godina. U što će se najviše ulagati?

Komunalac kreira svoju strategiju i razvoj u težnji da bude među vodećim komunalnim poduzećima u Hrvatskoj po znanju, društveno odgovorno, ekološki orijentirano u pristupima proizvodnje i kvaliteti pružanja usluga svojim korisnicima. Cilj nam je ulagati u projekte kojima ćemo podići kvalitetu sustava gospodarenja otpadom i ostalih segmenata poslovanja. Posebna pažnja pridaje se sigurnosti zaposlenika i zaštiti okoliša. Iz tog razloga investiramo u potrebnu opremu u svim djelatnostima. Tijekom travnja prijavili smo se na natječaj za komunalna vozila i u završnoj smo fazi izrade projekta za kompostanu. Cilj nam je daljnje smanjenje količine miješanog komunalnog otpada te fokus na kružnom gospodarenju otpadom kroz recikliranje i ponovnu uporabu. Isto tako, radit ćemo na daljnjoj edukaciji korisnika, suradnji s cjelokupnom zajednicom, društveno odgovornom poslovanju kao općem modelu rada cijele tvrtke, zaštiti okoliša. Spomenimo da su samo lani održane 33 edukativne aktivnosti o očuvanju okoliša i pravilnom odlaganju otpada. Upravo je u tijeku projekt solarne elektrane koja se postavlja na krovu bazena Cerine. Također nastavljamo s daljnjom digitalizacijom usluga, već smo redizajnirali internet i intranet, uveli program za optimizaciju korištenja voznog parka i aplikaciju za Bicko sustav koja će biti dostupna uskoro, završavamo s projektom DMS-a (poslovanje bez papira, zasada interno), a uskoro krećemo i s uvođenjem novog ERP sustava kojim ćemo zamijeniti postojeći koji je tehnološki zastario. U tijeku je uvođenje digitalizacije sustava i prilagodba novim uvjetima poslovanja, a kao i do sada, konstantno ćemo raditi na modernizaciji cijelog poduzeća.

PL: Pevec prema sadašnjim podacima više ne generira gubitak, no ostaje još pitanje Cerina. Kakvi su vam planovi s kompleksom koprivničkih bazena nakon ponovnog otvaranja da bi taj segment poslovanja bio profitabilan?

Bazeni su po obustavi rada 13. ožujka stavljeni na hladni pogon kako bi se maksimalno smanjila potrošnja energenata. U tijeku su radovi sanacije na objektu i priprema za ponovno otvaranje, koje ovisi o odlukama Stožera civilne zaštite RH. Ovo će biti vrlo izazovna godina za poslovanje samih bazena i intenzivno radimo na planovima kako smanjiti nastali gubitak. Fokus će i dalje biti na stručnom, sigurnom i kvalitetnom odrađivanju posla prema svim korisnicima. Intenzivno će se raditi na segmentima koji već bilježe rast, a to su novi programi vezani uz bazenski, sportski i wellness centar.

Novosti su aqaerobik te poseban program vježbi za umirovljenike, trudnice i za mame i bebe, u wellness dijelu provodit ćemo posebne programe opuštanja, detoksikacije i njege tijela, kao i zdravstvene programe uz vodstvo naših stručnih fizikalnih terapeuta. Novosti će biti vezane uz ljetnu sezonu koja će se odvijati na našem sunčalištu i ugostiteljskom segmentu. Iako su bazeni trenutno zatvoreni, pokrenuli smo program besplatnih online sportskih treninga, a uskoro krećemo i s personaliziranim online treninzima zbog brojnih upita korisnika.

PL:Koprivnica, ali i općine u okolici, među najboljima su u odvajanju otpada. Koliki je postotak odvajanja trenutačno postignut?

Već smo 2018. godine bili četvrti grad u Hrvatskoj po odvajanju otpada, a nakon službenih rezultata za 2019., vjerujemo da ćemo biti još i bolji.

U Koprivnici je 2018. godine postotak odvajanja  bio 42,63 posto. Prema neslužbenim podacima, lani je taj postotak iznosio 50,85 posto. Službeni podaci bit će dostupni tek krajem godine. Rezultat povećanja postotaka je kontinuirani rad s građanima kroz edukaciju i razvoj gospodarenja otpadom. Korisnici su dobili kante za papir i biootpad, vreće za plastiku, imamo dva reciklažna dvorišta, mobilno reciklažno dvorište, a sve su to pretpostavke za povećanje stopa odvajanja otpada. Za to su ipak najzaslužniji građani koji koriste sve mogućnosti recikliranja ‘na kućnom pragu’, educiraju se i koriste mogućnosti odvajanja na reciklažnom dvorištu i kompostištu. Novo reciklažno dvorište radi nepunih mjesec dana, a već su brojni građani dovezli odvojeno prikupljeni otpad.

PL: Kako se s godinama kreće količina prikupljenog mješovitog komunalnog otpada? Smanjuju li se prikupljene količine ili povećavaju i što je tome razlog?

Rast prikupljenog miješanog komunalnog otpada eksponencijalno je rastao do 2013. godine kada smo prikupili 8624,94 tone, a u zadnjih sedam godina količina konstantno pada jer korisnici više odvajaju i tako povećavamo odvojeno prikupljanje. Prije dvije godine počeli smo s prikupljanjem otpada u pet novih općina, a ukupna količina miješanog komunalnog otpada nije povećana, dapače, čak je i smanjena. Prema podacima, lani je prikupljeno 6313,28 tona miješanog komunalnog otpada. Između ostalog, to možemo zahvaliti i dobroj suradnji s općinama.

PL: Zbrinjavanje otpada, pa i onog za reciklažu, što se tiče troškova komunalnih tvrtki, možemo vidjeti, sve je skuplje. Ispravite me ako griješim, posebno se to odnosi na plastiku, te komunalna poduzeća ne mogu pokriti svoje troškove. Što je dovelo do toga i nije li to zapravo jedan veliki neuspjeh, može se reći i na razini cijele Europe. Nedostaje li tu jedna zajednička politika?

Slažem se s ovom tvrdnjom. Kao što znate, nema burze otpada, komunalnim tvrtkama naplaćuje se preuzimanje reciklabilnog otpada. Komunalnim poduzećima reciklablni otpad sve je veći teret s troškovne strane. Umjesto da se iz toga ostvare prihodi, troškovi su sve veći. Najbolji primjer za to je papir. Još lani smo za određenu klasu papira mogli uprihoditi 500 do 700 kuna po toni, a u zadnjih pet mjeseci dogodilo se to da mi moramo platiti i više od 100 kuna po toni da bi ‘prodali’ tonu papira. Isto tako, za tonu lampaša moramo izdvojiti od 800 do 1200 kuna za zbrinjavanje. Takva je situacija sa skoro svim odvojeno prikupljenim vrstama otpada jer nema burze otpada preko koje bi komunalna poduzeća mogla plasirati količine koje su s postotkom odvajanja sve veće. Apsurdno, ali u nekim slučajevima se pokazalo da je odlaganje jeftinije od recikliranja, a to nema smisla. Svakako nedostaje zajednička politika na razini države. Sva komunalna poduzeća intenzivno i zajednički traže rješenje od Vlade i resornog ministra, odgovora nema već godinama, a stanje je sve gore. Donošenje Zakona i Uredbe o gospodarenju otpadom bez prihvaćanja sugestija i prijedloga struke u gospodarenju otpadom dovelo je do toga. Česte izmjene Zakona i loša strategija u gospodarenju otpadom doveli su do takve situacije. Apeliramo i ovim putem da se stvari počnu promptno rješavati na državnoj razini, ali u suradnji s komunalnim poduzećima i lokalnom zajednicom koji su najviše opterećeni tim problemima, a operativno trebaju pružati javnu uslugu.

PL: Zbog svega ovoga, očekuje li građane u srednjoročnom razdoblju znatno viša cijena odvoza otpada?

Komunalac se trudi kvalitetnim upravljanjem zadržati cijenu na trenutnoj razini. Tako će i ostati osim u slučaju nekog većeg poremećaja na tržištu, odnosno u cijenama odlaganja miješanog komunalnog otpada na odlagališta. Izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom Piškornica za očekivati je da će cijene odlaganja porasti. Isto tako, to ovisi i o cjeniku ostalih oporabitelja reciklabilnog otpada, odnosno hoće li se uspostaviti burza otpada. No, moram naglasiti da Koprivnica ima jednu od najnižih cijena odvoza otpada u cijeloj Hrvatskoj, a radimo na tome da zajedno s korisnicima odvojimo što više korisnog otpada i ponovno ga oporabimo kako bi što manje miješanog komunalnog otpada završilo na odlagalištu, a samim time i da nam cijena usluge ne poraste.

Foto Nikola Wolf

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI