Koprivnica u malom ledenom dobu: Gladni su jeli pseće, konjsko pa čak i ljudsko meso

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Piše dr. Hrvoje Petrić

«Malo ledeno doba» je period globalnog zahladnjenja između otprilike 16. stoljeća (po nekima i od 14. stoljeća) i oko 1850-ih godina. Utjecaji «malog ledenog doba» mogu se podijeliti na: utjecaj na poljoprivredu i gospodarstvo, utjecaj na šume, utjecaj na zdravlje, utjecaj na društvo i kulturu, utjecaj na ratna zbivanja i utjecaj na migracije. Pri istraživanju ovih utjecaja valja imati na umu sljedeće: iako je klima imala važnu ulogu, ona je predstavlja tek jednu od komponenti koje su djelovale na razne procese u ranome novom vijeku. Kako za područje Podravine i Prigorja zasad nema istraživanja klimatskih podataka za period ranoga novoga vijeka, primoran sam obraditi širi prostor, s punom sviješću o slabostima takvog pristupa.

Zajednička osobitost „malog ledenog doba“ u cijeloj srednjoj Europi je povremena pojava ekstremno hladnih proljeća u pojedinim godinama ili u nizu od nekoliko njih, niže temperature te manje padalina od studenoga do ožujka. Najhladnije zime u posljednjoj polovici tisućljeća najvjerojatnije su bile one iz 1690-ih godina, a nakon njih zime iz druge polovice 16. stoljeća. Hladne zime su se od sredine 1680-ih godina širile s europskog zapada i mogle su se osjetiti diljem srednje Europe, osobito u Ugarskoj i sjevernoj Hrvatskoj. Zatopljenje se širilo s europskog zapada prema istoku, a u većem dijelu srednje Europe razdoblje hladnih zima završava 1704., dok se taj proces u Ugarskoj i sjevernoj Hrvatskoj završio tek 1714. godine.

Veliki snijeg 1717. iz knjige History and Antiquities of New England, objavljene 1856.

Poljoprivreda i gospodarstvo

U posljednjih je tisuću godina došlo do promjene za 15 do 20 posto između najtoplijeg i najhladnijeg perioda. To je dovoljno da utječe na gotovo bilo koju vrstu proizvodnje hrane, s tim da valja napomenuti kako je dostupnost sorti sjemena koje danas mogu izdržati ekstremne topline ili hladnoće, bila nikakva. Zbog toga su klimatske promjene, pa tako i «malo ledeno doba» imale puno veći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju u prošlosti. Promjene klime djeluju na drveće, tokove voda, rast biljaka, na životinje kao i na ljude. Između 15. i 18. stoljeća od obrađivanja zemlje živjelo je 80 do 90 posto stanovništva. Iz ritma, kvalitete, nedovoljne berbe i upravljanja čitavim materijalnim životom proizlaze nagli udari promjena klime. Neke od tih promjena otkrivaju se posvuda u isto vrijeme.

Godine 1585. zabilježena je tako jaka suša da su rijeke ostale bez vode. Ban se bojao da će tu sušu upotrijebiti Vlasi i Osmanlije za napade, zbog toga je sabor 30. lipnja zaključio da svaki vlastelin u pripremi treba držati pet pješaka i pet konjanika koji će biti u pripravnosti i na prvi poziv bi trebali doći u banov tabor. Zima je početkom 1586. bila vrlo jaka. U proljeće 1587. u Slavoniji su se nadali da će nakon više imati dobru žetvu jer su usjevi počeli dobro roditi. Kako je u Kranjskoj, Koruškoj i Štajerskoj tada vladala glad, tamošnji su stanovnici dolazili u Slavoniju radi kupnje žita. Seljaci su četvrti dio vagana pšenice prodavali za 40 denara. No, u žetva je propala pa su mnogi dobili samo desetinu od očekivanog priroda. Tako je već u rujnu 1587. došlo i u Slavoniji do nestašice žita pa se četvrtina vagana prodavala po dva rajnska forinta. O toj oskudici hrane se raspravljano i na saborskom zasjedanju 21. rujna 1587. kada je nadvojvoda Karlo tražio da mu se dade žito za krajišku vojsku.

Pieter_Bruegel_stariji-Lovci u snijegu-izvor Wikipedija

Snižavanje temperatura vjerojatno je moglo utjecati na promjene u biljnom i životinjskom svijetu, što je vjerojatno imalo odraz na prehranu stanovništva i njegovu brojnost u Varaždinskom generalatu i Križevačkoj županiji. Namjere Nikole Zrinskog vezane uz utvrđivanje i opskrbu utvrde Novi Zrin otežavala je izuzetno jaka zima, kada je veliki snijeg još 1662. godine zameo sve putove te se uslijed snijega porušilo mnogo krovova kuća. Također su vukovi, prodirući iz šuma na putove, napadali ljude. Evlija Čelebi je 1660. godine prigodom boravka kod Nikole Zrinskog zapisao je da je Međimurje jedna «… studena zemlja…». Ove podatke moglo bi se primijeniti i na spoznaju o vremenu i klimi susjednog prostora Podravine i Prigorja. Ranije spomenute spoznaje bilo bi dobro povezati s početkom pada razine Kaspijskog jezera, kao pokazatelja zahladnjenja, koja počinje padati oko 1660. godine, dakle istovremeno. Bismo li ovim povezivanjem kaspijskih i međimurskih podataka mogli vidjeti globalne učinke na lokalnom prostoru?  U ovom je trenutku nemoguće dati odgovor, ali pitanje neka ostane kao poticaj za nova istraživanja, no za razdoblje prve polovice 17. stoljeća je moguće pretpostaviti kako je moglo biti nešto toplije od ranijeg i kasnijeg perioda.

U zimi 1678. vladala je oskudica na Cipru, a glad u Siriji, Palestini i Judeji. U ljeti 1686. u Istambulu je bila oskudica. Od 1683. do 1686. cijena žita bila je utrostručena. U Bosni su 1690. primorani glađu, ljudi jeli pseće, konjsko pa čak i ljudsko meso. Trajan Stojanović upozorio je na zapis u molitveniku nađenom u valjevskom okrugu dvadesetih godina 19. stoljeća: «Tako dođoše Turci do Varadina, ali utekoše od jakih kiša; četrdeset dana padahu kiše u leto 1694.». U jesen 1695. i zimu 1696. zbog suše žito nije isklijalo u levantskim i egejskim područjima. U Maloj Aziji štakori su pojeli zalihe žita, a u Anadoliji je zaprijetila glad. U Carigradu je vladala oskudica, a u Kairu je svakoga dana umiralo od gladi po 800 osoba. U Engleskoj, Škotskoj, Francuskoj i Skandinaviji je tijekom 1690-ih godina sezona rasta bila znatno skraćena i neuobičajeno vlažna, što je dovelo do oskudice ili gladi, a područje današnje Finske ostalo je bez četvrtine stanovništva.

Utjecaji «malog ledenog doba» nisu prestajali ni početkom 18. stoljeća. Tako je zabilježeno da je 23. svibnja 1723. na području Karlovca pao velik snijeg visok «do koljena» pod čijim su se teretom savijale velike grane prolistalih voćaka. U Pakracu je 18. prosinca 1726. pao snijeg koji je trajao sve do 4. svibnja, a identična situacija je, prema Milanu Sijerkoviću, bila na bjelovarskom i križevačkom području.

Utjecaj na šume

Pod utjecajem «malog ledenog doba» došlo je do promjena na stablima u europskim šumama te su bilo potrebne stotine godina kako bi se šume oporavile od klimatskih promjena. Peludne analize pokazuju kako su na nekim mjestima poslije 1400. godine, bukove šume, kao dominantna vrsta, zamijenjene hrastovim, a potom i borovim šumama. Na području Podravine i Prigorja nemoguće je pouzdano utvrditi utjecaj «malog ledenog doba» na šume. Unatoč tome, posrednim je putem moguće uočiti neke pojave. Od srednjega vijeka je zapadno od Ludbrega postojalo naselje Bukovec (1598. tamo su zabilježena tri Bukovca – Donji, Mali i Veliki). Ime Bukovca i obližnjeg polja Bukevlja, na kojemu već stoljećima nema šume, upućuje na rasprostranjenosti bukovih šuma u srednjemu vijeku. Činjenica je kako danas tamo nema bukve, a i općenito su nestale srednjovjekovne bukove šume na ovome području. Na nekadašnje nizinske bukove šume Varaždinskog generalata i Križevačke županije (te susjednih područja) podsjećaju još toponimi Bukevje (kraj Zeline i na desnoj obali Save, nasuprot Ivanića) i Bukevlje (sjeverno od Novog Virja).

Relikti nizinske bukve u Republici Hrvatskoj danas postoje u podravskoj šumi Repaš, u posavskoj šumi kraj Lipovljana, te nekoliko stabala na polju Miletine, južno od Đelekovca (sjeverno od Koprivnice).

Nestanak nizinskih bukovih šuma na istraživanom području moguće je tumačiti utjecajem «malog ledenog doba». Čini se da je «malo ledeno doba» imalo i djelomični utjecaj na stvaranje uvjeta koji su doveli do širenja pješčanih površina na području Đurđevačke kapetanije.

Utjecaj na zdravlje

«Malo ledeno doba» imalo je veliki utjecaj na zdravlje Europljana. Poremećaji u proizvodnji hrane, izazvani klimatskim promjenama, utjecali su na učestalije pojave gladi. Hladna i mokrija ljeta dovela su do bolesti zvane «vatra Sv. Antuna». Ona se javljala Ako je zrnje žita, a pogotovo raži, bilo skladišteno u hladnim i vlažnim uvjetima. Otrovanje ergotom (uzrokovano plijesni Claviceps pitrpurea, koja raste na raži i drugim žitaricama) uzrokovalo je velik pomor ljudi u ranome novom vijeku. Neishranjenost ranonovovjekovnih ljudi dovela je do oslabljene otpornosti na razne bolesti. To je dolazilo do izražaja u vrijeme velikih epidemija, koje sam podrobnije obradio na drugom mjestu o ovome radu. Širenje močvarnih površina, djelomično i pod utjecajem klimatskih promjena, imalo je vrlo vjerojatno utjecaj na zdravlje ljudi i na istraživanom prostoru o čemu tek treba napraviti istraživanja.

Utjecaj na društvo i kulturu

Postoje razmišljanja kako su progoni «vještica» bili djelomično vezani uz «malo ledeno doba» jer su u njima ljudi ponekad tražili uzroke svojih patnji izazvanih klimatskim promjenama. Pod utjecajem promjene klime bili su i neki književnici i slikari. Za poznavanje vremenskih prilika na istraživanom prostoru može koristiti pjesma Jana Panonija (Ivana Česmičkog) «Smrt majke Barbare» nastala 1463. godine, dakle, nešto prije od razdoblja kojim se bavim. Zanimljivi su na str. 12. stihovi 35-36. u kojima se pjesnik obraća mjesecu prosincu «Ti gradiš Turcima, koji bijesno posvuda pustoše,/Ledene mostove preko rijeka, da lako prelaze.» Taj podatak pokazuje kakva je zima mogla biti u mjesecu prosincu. Hans Neuberger u raznim je galerijama studirao 12.000 slika iz razdoblja nakon 1400. godine te je došao do zaključka kako su u vrijeme vrhunca «maloga ledenog doba» prevladavale slike s oblačnim vremenom.

U isusovačkom izvješću iz 1649. opisan je prostor sjeveroistočno od Koprivnice (župa Kuzminec): «Oci su išli u veća sela. Do jednog je trebalo gaziti močvarno tlo i vodu do koljena, a inače hodati po snijegu i blatu.» Iz ovoga se opisa vidi da je «malo ledeno doba» poticanjem širenja močvara imalo utjecaja i na djelatnost isusovačkih misionara u sjevernom dijelu Križevačke županije.

Povjesničar Josip Matasović piše da je 1685. godina «bila puna termičkih anomalija (bilo je velikog mraza o Ivanju i u rujnu), javili se neki crvi koji su podgrizli žitarice i povrće, pa odatle je među seljacima zbog zle godine 1686. bila razumljiva rečena epidemija koja je našla oduška u spaljivanju vještica. Valvasor naročito je ocrtao tu godinu poznatu sa skupoće koju ni potonja lijepa zima nije dašto mogla nimalo ublažiti. Odušak je bio u traženju uzročnika, a to su bile, dakako, coprije (…)  Na noćnim odmaralištima i pri izlaženju u mrak zapažani su kometi (repače), kako se valjaju nebesima, i dok su okorjeli (sumnjivi i učeni) svaki komentar nazivali blesavošću, bilo je i literata koji su astrološki nastrojeno strahovali. Čudesa, monstruoznosti znamenja (omina) na nebeskom svodu kao i potresi morali su već nešto značiti. Kiše i bujice javile se nekada krvave, što je neminovno pretkazivalo rat ili potvrđivalo njegovo produženje.»

Ratna zbivanja

Česta zamrzavanja rijeke Drave omogućavala su gotovo nesmetane prijelaze osmanskih postrojbi na ovaj prostor. U izvješću graditelja Franza Marbla (Francesca Marmora) iz 1590. vidi se utjecaj niskih temperatura na utvrdu što je smanjivalo obrambenu snagu Koprivnice. On piše da su se bastioni snizili odnosno utonuli u tvrđavne jarke. Uzrok tome je vidio u previsokoj razini vode u jarcima. Voda je plavila i potkopavala temelje bedema, a jake smrzavice zimi razarale su njihove kosine.

Osim rijeke Drave, zamrzavala se i rijeka Mura, pogotovo 1577. i 1578. godine. Tih je godina zbog dugih i hladnih zima situacija postala gotovo nepodnošljiva jer je zamrzavanje rijeke Mure omogućavalo svakodnevni prolaz Osmanlijama. U ovoj regiji najduže i najhladnije zime tijekom 16. stoljeća bile su od oko 1575. do oko 1583. godine. No treba istaknuti da su zime krajem 16. stoljeća bile znatno hladnije od onih u prvoj polovici istog stoljeća. Posljedice «malog ledenog doba» bile su zamrzavanje rijeka, jezera i močvara do debljine po kojima su se slobodno mogle kretati vojne postrojbe.

Sniženje temperatura krajem 16. stoljeća bilo je vidljivo i u europskom dijelu Osmanskog Carstva. Niske temperature oko 1600. bile su povezane s obranom nekih pograničnih utvrda kao npr. Koprivnice u tzv. Dugom ratu. Kada je koprivnički zapovjednik Alban Grasswein 27. siječnja 1600. sa svojom vojskom ušao u Slavoniju pod osmanskom vlašću, bio je snijeg. Koprivnicu je u jednom napadu 1601. spasila jaka zima. Zapovjednik koprivničke utvrde Alban Grasswein opisao je ovaj napad: «Velika osmanska vojska stigla je do utvrde, koja je bila okovana ledom. Jarci s vodom bili su potpuno zamrznuti. Pristup utvrdi je bio olakšan. Osmanlije su se sklonile u staje i kućerke koje su našli izvan utvrde, ali zima je bila toliko jaka da su, nakon kraćeg zadržavanja, odustali od opsade i napada na utvrdu.» Još jedan podatak ilustrira vremenske prilike početkom 17. stoljeća. Leopold Grafenauer se 1604. iz Radgone tužio staležima da nema nikakvog spremišta za čuvanje građevnog alata, koji je vani na snijegu, kiši i lošem vremenu propadao. Preko zime je Ottaviano Zanolli, glavni graditelj Hrvatsko-slavonske krajine, morao čekati u Radgoni na prestanak kiša i lijepo vrijeme kako bi se ponovo zaputio na posao u Varaždinski generalat.

U svibnju 1605. bila je tako velika suša. Zbog toga je, budući, da se «Drava u ono sušno doba dade ne samo brodovima prebaciti, nego mjestimice i pregaziti (preplivati)» bilo određeno da se duž čitavog toka rijeke Drave od Vinice pa do Ludbrega postave straže u manjim taborima «tako da bi jedan tabor mogao u potrebi priskočiti drugomu u pomoć». Bilo je određeno da ti tabori stoje na straži do 1. prosinca pod vrhovnim zapovjedništvom bana Ivana Draškovića.

MN: Utjecaj na migracije 

S obzirom na trenutnu neistraženost moguće je tek otvoriti nekoliko pitanja za koja trenutno nemamo odgovore. Smijemo li najniže temperature oko 1600. na neki način povezati s «dugim turskim» ratom od 1593. do 1606. godine? Možemo li preseljavanje novog pravoslavnog stanovništva u smjeru Bilogore i Kalnika, uz druge razloge, povezati s globalnim zahladnjenjem? Je li zatopljenje sredinom 17. stoljeća moguće povezati s dobom ubrzanijeg razvitka Podravine i Prigorja?  

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Obnavlja se društveni dom u Herešinu

Gradonačelnik Mišel Jakšić i pročelnik Upravnog odjela za izgradnju grada, upravljanje nekretninama i komunalno gospodarstvo Tomislav Golubić, zajedno s predstavnicima MO Herešin Ivanom Lončarićem i Stjepanom Bračkom obišli su radove koji su

Mališani osmislili svoju banku

Mališani starije odgojne skupine Kikići đurđevačkog Dječjeg vrtića Maslačak u sklopu svakodnevnih aktivnosti učili su i o novcu. U suradnji s roditeljima djeca su donijela

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI