KRIZA NAJSTARIJEG SVEUČILIŠTA Upisali samo 36 brucoša, “nitko” ne želi u poljoprivredu


Autor: podravski.hr — 20.10.2018. / 9:03 Aktualno

Nikola Wolf / Ivanek Martinčić: Mnogi naši studenti dolaze s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (VGUK) suočeno je s možda najvećom krizom ne samo u zadnjih 20 godina, koliko postoji u današnjem obliku, nego i od 1860. godine, kada je osnovano Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište kao najstarije poljoprivredno učilište u cijeloj jugoistočnoj Europi, čiji je VGUK baštinik.

Ove akademske godine u prvu godinu upisalo se samo 36 redovnih studenata, što je tek nešto više od četvrtine predviđene upisne kvote. No, slična je, ako ne još i gora, situacija na srodnim visokoobrazovnim ustanovama u zemlji. O tome što bi bili razlozi gubitka interesa za studiranje na VGU-u te kako se ugledno visoko učilište namjerava s time nositi, razgovarali smo s dekanicom, dr. Marijanom Ivanek-Martinčić.

PL: Je li ovogodišnji pad broja upisanih studenata ‘incident’ ili trend?

– Vrlo smo zabrinuti i uznemireni zbog toga jer čini se da se radi o trendu. Do prije dvije godine popunjavali smo našu kvotu od 110 redovnih studenata te još deset mjesta za strane studente, koja bi se ‘pretvorila’ u mjesta za domaće ako ne bi bilo interesa izvana. Primjerice, 2015. upisali smo 120 studenata, a 2016. godine njih 118. Prošle godine prvi se put dogodio pad – upisali smo 91 studenta – a tada smo doznali da druga učilišta sa sličnim studijskim programom imaju i izraženiji pad. Nadali smo se da je to prolazno, no ove godine došlo je do drastičnog pada, koji nas je jako zabrinuo. Upisali smo 36 redovnih studenata na prvu godinu studija.

Dekanica je zabrinuta zbog ovogodišnjih upisa

PL: Što bi tome bili razlozi?

– Više njih. Zna se da je iz godine u godinu sve manji broj maturanata, dakle potencijalnih kandidata za studij. Zna se da ljudi odlaze iz zemlje, a odlaze i mladi ljudi. Doduše, postoje studijski programi koji bilježe povećan interes za studij, ali poljoprivreda se, očito, ne nalazi među njima, na što je sigurno utjecao položaj poljoprivrede u zemlji. Poljoprivreda naprosto više nije atraktivna za mlade ljude i ona danas počiva na plećima starijih. Takvo je stanje neodrživo, bez poljoprivrede nema opstanka za čovječanstvo. Morat ćemo, izgleda, pasti do dna da se počnemo dizati.

PL: Raspolažete li podacima o zapošljavanju vaših studenata?

– Mnogi naši studenti dolaze s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili iz poljoprivrednih poduzeća te se na njih vraćaju. Studija koju je napravila skupina autora sa zagrebačkog sveučilišta i Studijskog centra socijalnog rada pokazala je da se naši prvostupnici zapošljavaju 20 posto bolje nego studenti s drugih stručnih studija iz područja poljoprivrede, šumarstva i veterine, na kojima su provedena istraživanja. To je jako dobar pokazatelj. Usto, naši studenti nastavljaju i diplomske studije u Zagrebu i Osijeku te dobivamo jako dobre povratne informacije da su oni dobri i uspješni. Vjerujem da je tome razlog što kod nas dobiju čvrstu osnovu, koja nije samo teorijska. Većinu toga što uče vide u praksi. Napomenut ću da se neki naši studenti zapošljavaju i izvan struke.

PL: Kako se mislite prilagoditi situaciji u slučaju da se nastave loše upisne brojke?

– Dosad smo se čvrsto držali našeg područja, no, s obzirom na položaj poljoprivrede, moramo napraviti odmak, ali tako da iskoristimo našu kadrovsku i logističku infrastrukturu. I u našu razvojnu strategiju unijeli smo to da ćemo razvijati nove studijske programe, naročito u interdisciplinarnim područjima. To bi, primjerice, mogli biti smjerovi oslonjeni na prehrambenu industriju, na sigurnost hrane, na upravljanje lancima opskrbe hranom… Razvoj studijskog programa zahtjevan je posao.

FOTO: Nikola Wolf

Ostatak intervjua pročitajte u još u vijek aktualnom tiskanom izdanju Podravskog lista.