Križevačke Vodne usluge idu Komunalcu, đurđevačke Bjelovarčanima?

U tijeku je javna rasprava Nacrta prijedloga uredbe o uslužnim područjima. Na prvu, neupućenom ovo izgleda kao neka dosadna birokratska procedura, no upravo je ova javna rasprava dobrano uzburkala duhove u gradskim upravama, a što se tiče naše županije, o tom se više nego opsežno raspravljalo u Križevcima i Đurđevcu.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Naime, prema prijedlogu Vlade, na području Republike Hrvatske trebalo bi postojati 41 uslužno područje što se tiče vodoopskrbe, što znači da u Hrvatskoj ne bi trebala postojati više od 41 tvrtka koja pruža javnu uslugu vodoopskrbe. U slučaju naše županije, križevačke Vodne usluge trebale bi se pripojiti KC vodama, dok bi se vodoopskrbni dio đurđevačkih Komunalija pripojio Komunalnim uslugama iz Bjelovara, koje bi također snabdijevale vodu   i za općine Ferdinandovac, Gola, Kalinovac, Kloštar Podravski, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Podravske Sesvete i Virje u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Iz ovoga je vidljivo da bi ove javne tvrtke iz Križevaca i Đurđevca praktički izgubile vlasništvo nad vrijednom infrastrukturom, ali i autonomnost na lokalnoj razini što se tiče vodoopskrbe. Također treba imati na umu da se u Križevcima provodi projekt aglomeracije vrijedan 375 milijuna kuna, dok se u Đurđevcu također provodi sličan projekt vrijedan čak 420 milijuna kuna. Iako je većina novca došla iz europskih fondova, dio ovih velikih projekata financirale su lokalne jedince, najviše od svih gradova. Izgradnjom novih vodovodnih mreža uvelike bi se povećala imovina dviju komunalnih tvrtki. Iz tog je razloga razumljivo da gradovi, koji su većinski vlasnici komunalnih tvrtki, ne žele da se vrijedna imovina na njihovu teritoriju, ali kako smo spomenuli, i autonomnost kod donošenja odluka, preda javnoj tvrtki u vlasništvu druge jedinice lokalne samouprave. Dakle, što se tiče Križevaca, to je Koprivnica, a u slučaju Đurđevca to je Bjelovar.

Prijedlog uredbe u sebi sadržava kriterije po kojima bi neke javne tvrtke zadržale i proširile svoje djelovanje, a neke druge bi se ugasile. Jedan od najvažnijih kriterija je isporuka 800.000 kubika vode godišnje. U slučaju križevačkih Vodnih usluga, to je brojka koja bi se već i sad premašila, ali moramo se podsjetiti na dugogodišnju trakavicu kod podjele vlasničkih udjela u Vodnim uslugama, kada nije moglo doći do dogovora između Općine Kalnik te Grada Križevaca i ostalih općina s područja bivše općine Križevci oko podjele vlasničkih udjela kod osnivanja Vodnih usluga. U tom razdoblju nije se investiralo u vodovodnu mrežu te je izgubljeno dragocjeno vrijeme. No, bez obzira na to, izgradnjom aglomeracije Križevci Vodne usluge uvelike bi premašile, barem tako tvrde u gradskoj upravi, navedene kriterije, te će iz te tvrtke tražiti izuzeće iz odredbi uredbe. 

– Do spajanja Vodnih usluga d.o.o. Križevci s Koprivničkim vodama došlo bi na temelju čl. 7. stavka 6. i čl. 88. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama. U ovom Zakonu sagledane su količine isporučene vode s 31.prosinca 2018. godine kao glavnim mjerilom za samostalnog isporučitelja vodnih usluga. Vodne usluge d.o.o. Križevci na taj gledani datum nisu imale potpuno izgrađenu vodoopskrbnu mrežu, a od izdvajanja od Komunalnog poduzeća d.o.o. Križevci krajem 2017. omogućen je pristup sredstvima Hrvatskih voda i izgrađeno je više od 40 kilometara nove vodoopskrbne mreže s velikim brojem novih priključenja na sustav vodoopskrbe, što je neusporedivo s ostalim isporučiteljima koji su imali potpuno izgrađenu vodoopskrbnu mrežu prije 2017. S tom izgradnjom, količina isporučene vode povećala se na zakonom propisanu količinu od  800.000 m3 krajem 2020. godine te je ostvaren preduvjet za izuzeće od pripajanja većem isporučitelju, na što su se vijećnici osvrnuli na Gradskom vijeću, kao i na dovoljne količine vode koje Vodne usluge imaju na svojim crpilištima – odgovorili su nam iz križevačkih Vodnih usluga.

Što se pak tiče Đurđevca, tamo je 2016. godine izgrađeno novo vodocrpilište, u koje je uloženo 14 milijuna kuna. Većinu sredstava dale su Hrvatske vode, ali je upravljanje nad vodocrpilištem preuzela tvrtka Komunalije Đurđevac. Plan tadašnje gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Željkom Lackovićem bio je da se iz vodocrpilišta Pustare opskrbljuje cijela đurđevačka Podravina, ali i Bjelovarsko-bilogorska županija. Tada je na osnovu hidrogeoloških istražnih radova definiran maksimalan potrebni kapacitet od 450 litara po sekundi za potrebe vodnog isporučitelja, okolne županije i očuvanje rezerve kapaciteta za budućnost, dok je sveukupni potencijal crpilišta gotovo 800 litara po sekundi.

– Realizacijom prve faze s dva bunara od 180 litara po sekundi imamo i više od potrebnog kapaciteta za isporuku vode za područje naše i Bjelovarsko-bilogorske županije – kazali su tada iz đurđevačke komunalne tvrtke.

No, taj plan nije se do sada realizirao, ali je moguće da će bjelovarsko-bilogorski kraj opskrbljivati vodom iz Đurđevca, no sad iz crpilišta u vlasništvu bjelovarskih komunalnih usluga. Ipak, neslužbeno saznajemo da su vlasnici  Komunalija, a to je Grad i okolne općine, usvojili zaključak da će i oni tražiti izuzeće iz nove uredbe, jer bi izgradnjom aglomeracije također došlo do potrebnih uvjeta kako bi i đurđevačke vodne usluge mogle biti izuzete iz uredbe.

No, sad je na Vladi RH da pogleda argumente koje su ove tvrtke dale, ali je i na gradskim uprava da lobiraju kako znaju i umiju kako bi došlo do njihova cilja, a to je zadržati vodne usluge pod svojom kontrolom.

Uz obrazloženje uredbe je pak navedeno da će se provedbom navedene integracije ojačati javni isporučitelji vodnih usluga radi bolje i učinkovitije provedbe investicija, posebice EU investicija, postići će se ravnomjeran razvoj cijele države u pogledu javne vodoopskrbe i javne odvodnje, osigurat će se da cijena vodne usluge bude priuštiva građanima i nakon provedbe investicija (da ne prelazi tri posto neto raspoloživog dohotka kućanstva godišnje). Također će se, kažu u Vladi, osigurati integracija 200 malih lokalnih nereguliranih vodovoda bez adekvatne kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u sustav javne vodoopskrbe te će se stvoriti pretpostavke da preostalih 70 jedinica lokalne samouprave pristupi u temeljni kapital društva preuzimatelja na uslužnom području i time njihov razvoj u pogledu javne vodoopskrbe i odvodnje postane obveza integriranog javnog isporučitelja vodnih usluga.  

FOTO Arhiva

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI