Križevci imaju porast kriminala, a za većinu je, čini se, ‘kriva’ brza cesta

Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Izvješće o stanju sigurnosti na području grada Koprivnice daje naslutiti kako je život u gradu, zbog drastičnog porasta nekih ozbiljnih kaznenih djela, ipak nešto nesigurniji. Razgovarali smo o tome, ali i ostalim problemima s prvim čovjekom Policijske postaje Mišelom Kišem.

Kako statistika govori dosta, ali ipak ne nudi cijelu sliku, potvrdilo se i u razgovoru s načelnikom PP. Čini se da je živjeti u Koprivnici, posebno u odnosu na neke veće sredine, još uvijek vrlo sigurno i bezbrižno.

PL: Na jednom od posljednjih Gradskih vijeća predstavili ste izvještaj o stanju sigurnosti na području Koprivnice. Neki od podataka, poput dvostrukog porasta maloljetničkog kriminala, zloporabe droga te višestrukog porasta spolnog iskorištavanja djece mlađe od 15 godina potaknuli su pitanje “Je li Koprivnica još uvijek siguran grad?”

– Situacija je zaista dobra, pogotovo ako gledamo trendove na duže razdoblje od pet godina. Vidimo da je situacija dobra i da nam svi ti negativno trendovi padaju. Teško je usporediti godinu s godinom, trebamo duže vrijeme da bismo vidjeli u kojem smjeru idemo, a ide na bolje.

PL: Kako onda objašnjavate činjenicu da je porastao broj kaznenih djela seksualnog iskorištavanja djece mlađe od 15 godina s 16 na čak 48 u prvoj polovici godine?

– Zapravo se radi o tek dva izdvojena slučaja, a niti jedna žrtva nije iz samog grada, no djela jesu počinjena na prostoru Koprivnice. Ta djela se broje na poseban način tako da svaka radnja počinitelja bude zasebno kazneno djelo i zbog toga ih je toliko. Konkretno, radi se o dobrovoljnim spolnim odnosima djevojčica mlađih od 15 godina u kojima Zakon kaže da dijete tih godina nije dovoljno sposobno odlučivati o takvim stvarima, a da počinitelj iskorištava nezrelost te žrtve te ide u takve odnose s njom. U konačnici, ponekad je teško odrediti koliko je tih činova uistinu bilo.

Mišel Kiš, načelnik Policijske postaje Koprivnica

PL: Nećemo, pretpostavljam, pogriješiti ako navedemo da se radi o problemu jedne manjinske zajednice.

– U oba slučaja žrtve su zaista romske nacionalnosti, u kojoj djevojčice  zaista olako ulaze u takve odnose, ali i preuranjene brakove. Djevojčice napuštaju školu vrlo rano i mlade se udaju.

PL: Pretpostavljamo da nije baš lako doći do tih informacija?

– Najčešće je škola izvor informacija, krene neki razgovor, osjeti se promjena u ponašanju djeteta, a škole reagiraju na najmanju sitnicu i obavijeste nas o svemu na vrijeme. Škole imaju vrhunske pedagoge i psihologe koji obrade slučaj te dođu do nekih početnih informacija, odnosno sumnje u takvo počinjenje. No, opet, vrlo nam je važna suradnja žrtve, njezina privola da prizna takvo nešto. U priču se tad uključuje i Centar za socijalnu skrb, u pravilu se ide i na Polikliniku za djecu i mladež u Zagrebu, na jednu vrstu vještačenja. S Centrom surađujemo jako dobro, a u pravilu se radi o obiteljima koje su prepoznate kao problem. Svaka promjena u toj obitelji se registrira, a ako roditelji poštuju upute Centra, ako djeca idu u školu, onda su ti nalazi pozitivni, no najčešće nisu.

PL: Jedna od mjera je izdvajanje iz obitelji.

– U praksi se javljaju dvije situacije. Prva je žurno izdvajanje djeteta koje provodi Centar za socijalnu skrb kada odredi da je nužno odmah takvo dijete izdvojiti iz obitelji. Tu policija samo asistira kao pripomoć da se nešto ne dogodi. Dijete ide u udomiteljsku obitelj i o svemu dalje odlučuje Centar. Druga je situacija da imamo redovne postupke u kojima se utvrdi zanemarivanje djeteta te sud određuje izdvajanje djeteta iz obitelji.

U svakom slučaju policija poduzima izvide mogućeg kaznenog djela na štetu djeteta u smislu zanemarivanja ili slično.

PL: A drastični porast kaznenih djela prijetnji kod maloljetnika?

-Ne radi se zapravo o tome da su djeca prijetila, nego uglavnom se radi o slučajevima prijetnji kod nasilja ili svađa u obitelji, a ta kaznena djela se broje u maloljetničkom kriminalitetu. Kaznena djela i prekršaji vezani uz nasilje u obitelji su u porastu i to nije dobro.

PL: Prema izvješću o sigurnosti vidimo da nema slučajeva seksualnih predatora i pedofila koji žrtve traže na internetu.

– Počinitelji takvih slučajeva s našeg područja zaista su rijetkost, ali se zna dogoditi da je bilo žrtava s područja Koprivnice. Meta su djevojčice viših razreda osnovnih škola. Primijetili smo da one olako stupaju u kontakt s nepoznatim osobama, razmjenjuju fotografije koje su u početku pristojne, te je i sama komunikacija pristojna. No, s vremenom počinitelj stvara i gradi povjerenje kod žrtve te na vrlo lukav način dolazi do toga da mu žrtva pošalje neprimjerene slike. Djevojke šalju fotografije osobama u koje u to vrijeme imaju puno povjerenje, bilo da su im prijatelji ili simpatije. U jednom trenutku se posvađaju i onda pošalju slike drugima kojima nisu namijenjene.  Djeca, a i roditelji možda ne znaju, no jednom kad stavite takve snimke s mobitela na internet i objavite ih, vi jednostavno više niste njihovi vlasnici i više nikako ne možete upravljati što će se sa tom slikom dogoditi. Važno je da ne prihvaćaju prijateljstva i ne idu u komunikaciju s osobama koje ne poznaju iz stvarnog života jer se može raditi o lažnim profilima.

Pokušavamo s opasnostima upoznati i roditelje i djecu, provodimo edukacije po školama, idemo u ciljane razrede. Velika je uloga roditelja koji bi trebali nadzirati internetsku komunikaciju svoje djece i upozoravati na moguće probleme.

PL: Nekad u gradu niste mogli popiti kavu, a da nije bilo djece i starijih koji su prosili, iako se to ne smije. Dojam je da je to svedeno na minimum. Kako ste to uspjeli riješiti?

– Većina počinitelja koji su to radili sad su već odrasli i to više ne rade. Ove godine imali smo jedan slučaj prosjačenja i više dojava građana za istu osobu. U prevenciji takvih ponašanja možda i najveću ulogu odigrao je Grad. Prije nekoliko godina predložili smo im da se odredi zabrana konzumacije alkohola na javnim mjestima, te je to i zaživjelo kroz izmjene odluke o komunalnom redu. Tu odluku provode primarno komunalni redari, ali je izrekom ovlast dana i nama. Imamo i zajedničke akcije s komunalnim redarima na suzbijanju takvih prekršaja.

Kazna za konzumaciju alkohola na javnom mjestu je 500 kuna i najčešće ono što smo viđali u gradu, parku, ispred tržnice i okolnim mjestima, a neću reći da toga više nema, sad ima puno manje. S alkoholom je zapravo bila povezana i prošnja, odnosno ‘žicanje’ od stola do stola. Daleko najveći takav problem bio je na Lenišću, nasuprot bolnice i ispred tržnice u centru grada.

PL: Koprivnica, čini se, nema problema niti s beskućnicima?

– Ne, evidentirane nemamo, no viđamo jednoga koji je svima poznat. Jedno je vrijeme s njim bilo određenih problema, no otkako je bio udomljen, „spasili su ga“ te vodili brigu o njemu. Povremeno se doduše zna dogoditi da Romi prespavaju u parku ili na nekom javnom prostoru, najčešće oni iz Vlaislava, no to su tek povremene epizode.

PL: Rade li vam probleme noćni klubovi? 

– Većih problema s noćnim klubovima nemamo, pogotovo tamo gdje su angažirani zaštitari. Oni dosta vode brigu i zaista sprječavaju puno incidentnih situacija, a da njih nema bilo bi vjerojatno puno više problema. Noćni klubovi koje imamo smješteni su u podrumu tako da nemamo pritužbe građana na buku iz samog objekta. Ponekad imamo pritužbi na probleme na ulici u zoni noćnih klubova. No, zato nam se građani dosta žale na ugostiteljske objekte koji su u sklopu stambenih zgrada gdje je u prizemlju ugostiteljski objekt, a iznad žive ljudi. Tu je problem buka, glazba, žamor, druženje izvan objekta, razbijanje čaša te prepirke.

Za neke od njih od Grada smo tražili da se obavi zajednički sastanak s vlasnicima i ako ne bude napretka, da im se skrati radno vrijeme. Takav sastanak će se vjerojatno održati već ovaj tjedan.

PL: Iako smo grad bicikala, dosta građana nam se tuži da prometna kultura nekima baš i nije na razini. Često se voze na mjestima samo za pješake, ne silaze kad idu preko zebre…

– Kultura prometovanja najvažnija je u prometu. Vožnja na Zrinskom trgu, na mjestima između terasa vrlo je nezgodna. Tu izlaze ljudi, ali i konobari. Jedino što zasad možemo, prije nego li se uredi centar i eventualno ako i kad se Nemčićeva zatvori za promet, je apelirati na građane da paze i voze oprezno. Vrlo mi je „teško“ vidjeti mlade i kako se voze bez ruku po stazi, a to nije mjesto, pogotovo tamo gdje je gužva. Sreća je da nemamo većih posljedica od tih nesreća.

PL: Slijedi još jedan velik prometni projekt. Radi se o rotoru na obilaznici prema Križevcima. Mnogi već pitaju koji će biti alternativni smjerovi, dok mještani koji na njima žive nisu sretni.

– To je situacija koju povremeno imaju svi gradovi i svi su ju preživjeli. I u jednom Zagrebu se radio veliki rotor i sve je prošlo u redu. U svakom slučaju morat ćemo se prilagoditi toj situaciji. Dobro je što je spojna cesta između Reke i Koprivnice sad asfaltirana te će jedan dio prometa ići tuda, i jednostavno moramo očekivati da će biti gužva.

PL: Kakvi su trendovi zloporabe droga? Čini se da je priča s famoznim „osvježivačima prostora“, a zapravo teškim i opasnim sintetskim drogama iza nas?

– Teško je reći da droge nema, ima je. Trend nije dobar, zbog toga što sve mlađe osobe ulaze u te probleme. Marihuana kao najblaži oblik, još uvijek je najzastupljenija. No, pojavljivale su se i sintetske druge koje smo uspjeli riješiti. Borili smo se s „osvježivačima prostora“ dugo vremena, imali smo jako neugodnih iskustava i teških kliničkih slika kod onih koji su ih trošili. Bilo je i velikih problema prilikom intervencije nad takvim ljudima. Nakon što je zakon napokon promijenjen, odmah smo riješili problem te trenutno u Koprivnici već dugo vremena nemamo zabilježenu konzumaciju sintetskih droga, a kamoli da bismo našli da se prodaje. Što se marihuane tiče, najčešće pronalazimo „skunk“,  kupovni tip uzgojen u laboratorijskim uvjetima. One ‘domaćice’, kako ju zovemo, zapravo i nema. Iako nije droga, moram istaknuti kako je alkohol dosta velik problem našeg kraja i najčešći generator problema smislu narušavanja javnog reda i mira, a pogotovo nasilja u obitelji.

PL: Dojam je da Križevci dosta odskaču što se tiče zloporabe droga?

– Bliže su Zagrebu i to nosi svoje. Dolaskom brze ceste imali su velik porast provala, općeg kriminaliteta, ali i droge. Nadam se da će naša lokalna samouprava biti pametna, pa da se brza cesta, kada jednog dana dođe do Koprivnice odmah pokrije kamerama, što je vrlo važno kako počinitelj ne bi pobjegao iz našeg kraja. Križevci na brzoj cesti od Zagreba do grada nemaju kamere, pa to sad nastoje riješiti.

PL: Za vrijeme lockdowna zbog korone, policija je uz svoj posao odrađivala i mnoge zadatke po nalogu Stožera?

– Mijenjale su nam se zadaće iz dana u dan. Najviše smo radili na propusnicama, ali i provjerama samoizolacija. Mogli ste nas vidjeti na cestama 24 sata na dan. Sve osobe s našeg područja u samoizolaciji obišli smo barem triput, neke koje smo procijenili kao kritične i više puta. Kucali smo građanima na vrata te provjeravali poštuju li mjere. Kršenja je bilo, ali vrlo malo. Vrlo mali broj građana je kažnjen. Moramo dodati i da u to vrijeme nitko od nas nije bio na godišnjem, nitko nije imao slobodan dan, niti se pitalo za radno vrijeme.

PL: Naša Policijska uprava, pa i Policijska postaja nisu na 100 posto popunjenosti, a posla ima. Morali ste posegnuti i za kolegama koji su bili u mirovini, a sada opet rade.

– Kod nas je svaki čovjek dobrodošao. U Policijskoj postaji Koprivnica ih je troje. Dio rade u ophodnji, a dio odrade smjenu od 7 do 15 sati. Ipak, radi se o ljudima kojima je sad već teško raditi noćne smjene ili ozbiljnije intervencije, pa njih koristimo za druge zadaće. Bilo prevencije, privođenja na sud, odvjetništvo ili neke slične tekuće zadaće. Dobro je što imaju puno iskustva, cijeli život bili su policajci, te ih koristimo i u tom smislu da mlađi od njih nešto nauče.

PL: Osim što radite represivno, ističete se i u prevenciji s jedinicama lokalne samouprave.

-Osim što dobro surađujemo s Gradom, dobru suradnju imamo i s općinama, posebno kroz zajedničko Vijeće za prevenciju. Događalo se da neka općina ima problem, najčešće s Romima te onda od policije, Centra za socijalnu skrb, školstva, zdravstva i niz drugih institucija traže pomoć. Na takvim smo sastancima primijetili kako su problemi uvijek slični te smo se stoga udružili kako bismo zajedno riješili probleme. Na temelju toga organizirali smo zajedničko Vijeće za prevenciju s pet općina, s općinama Drnje, Đelekovec, Legrad, Hlebine i Peteranec, a nakon toga pridružile su nam se još četiri općine. Načelnici tih općina najbolje znaju za probleme u svom mjestu, a ponekad ih ne mogu riješiti sami pa zovu nas kako bismo o tome razgovarali.

PL: Koprivnička policija jedna je od pionira prevencije krađa bicikala, svojim projektom besplatne registracije.

-Registracija bicikala od prvog je dana „moj projekt“. Grad Koprivnica je pomogao u pokretanju ovog projekta 2012. godine i cijelo vrijeme nam izlazi u susret s nabavkom naljepnica koje lijepimo na bicikle. No, ne registriramo samo bicikle s područja grada Koprivnice, već i drugih općina koji su na području Policijske postaje Koprivnica. Nije bitna samo naljepnica i registracija na biciklu, već želimo građane potaknuti na pripaze na svoje bicikle. Drago mi je da je ta akcija dala velike rezultate. Prije projekta registracije bicikala imali smo oko 120 ukradenih bicikala godišnje, a zadnje tri godine taj broj je oko 40. Ove godine u prvih 6 mjeseci imamo tek 11 ukradenih bicikla. Do sada je registrirano oko 4.500 bicikala od kojih neki naravno više nisu u prometu. Zahvaljujem svima koji su se odazvali na ovu akciju i pozivam sve koji još nisu da registriraju svoj bicikl.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI